Ukrajinski dužnosnici donedavno su zauzimali čvrst stav prema bilo kakvim pregovorima s Rusijom, odlučno odbijajući predati i najmanji dio okupiranog teritorija. No, nakon najava Donalda Trumpa o mogućim mirovnim pregovorima, stav Kijeva čini se manje nepopustljivim. Kijevski visoki dužnosnici izjavili su za New York Times kako bi, u slučaju pregovora, prioritet bio dobiti sigurnosna jamstva, a ne nužno povrat svih teritorijalnih granica.
Roman Kostenko, predsjednik parlamentarnog Odbora za obranu i obavještajne poslove, naglasio je kako bi za Ukrajinu ključni uvjet pregovora bila sigurnosna jamstva. Drugi visoki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, potvrdio je kako bi teritorijalno pitanje bilo tek sekundarno u odnosu na pitanje zaštite i sigurnosti.
Iako Ukrajina i dalje formalno smatra granice iz 1991. osnovom svojih zahtjeva, priznaje da bi neki dijelovi pod ruskom okupacijom mogli ostati neosigurani kroz pregovore. Kijev pritom želi jamstva koja bi onemogućila obnovu sukoba. Ukrajinski dužnosnici također se oslanjaju na mogućnost NATO članstva, ali i dalje čekaju konkretne korake Zapada, koji pokazuje podršku, ali ne obećava ubrzano primanje u savez.
S druge strane, Rusija je od početka upozoravala kako bi ulazak Ukrajine u NATO bio neprihvatljiv i smatra takav korak kršenjem potencijalnog mirovnog sporazuma. S Trumpovim povratkom na političku scenu i obećanjem da će ubrzati mirovne pregovore, pitanje potencijalnog dogovora ponovno je u fokusu, a Kijev se suočava s izazovom balansiranja svojih ciljeva.
Na terenu, trenutna situacija također utječe na pregovaračke pozicije. Ukrajinske snage i dalje zauzimaju dijelove Kurske oblasti u Rusiji, što Moskva vidi kao uvjet za pokretanje bilo kakvih ozbiljnih pregovora. Američki izvori procjenjuju da se oko 50.000 ruskih i sjevernokorejskih vojnika priprema za napad kako bi povratili Kursk. Ukrajinski zastupnici vjeruju da će ta pozicija pomoći u pregovorima.
U međuvremenu, među ukrajinskim građanima raste podrška ideji o ustupanju dijela teritorija u zamjenu za trajni mir. Istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta pokazuje da sve veći broj Ukrajinaca, njih 32 posto, podržava ovu ideju.
Nuklearno oružje
Pitanje nuklearnog oružja također je podiglo prašinu u javnosti. Pojavio se izvještaj prema kojem bi Ukrajina, u slučaju obustave američke vojne pomoći, mogla pokušati razviti nuklearno oružje. Ipak, mnogi stručnjaci smatraju ovaj scenarij malo vjerojatnim. Pavel Podvig, znanstvenik specijaliziran za nuklearno naoružanje, izjavio je kako je ideja da Ukrajina ima mogućnost razvoja atomske bombe nerealna, budući da zemlja nema potrebna postrojenja za reprocesiranje plutonija.
Kako se napetosti povećavaju, a uvjeti za mir još uvijek ostaju nejasni, Kijev nastavlja tražiti podršku Zapada i balansirati između očuvanja teritorijalnog integriteta i traženja trajne sigurnosti.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Strahujemo od povratka Donalda Trumpa' kažu za Direkt Ukrajinci u Kijevu i Zagrebu
