Nakon što su se posljednjih tjedana pojačale glasine da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao koristiti nuklearno oružje, dr. Robert E. Kelly, profesor međunarodnih odnosa na Odsjeku za političke znanosti na Nacionalnom sveučilištu Pusan, za portal 1945 analizirao je koliko su ozbiljne njegove prijetnje.
Istaknuo je kako ga najvjerojatnije neće koristiti te da Putin izjavama samo želi prestrašiti Zapad s ciljem da prestane pomagati Ukrajini.
Što bi uopće bila meta?
Jedan od glavnih problema je da nema očite mete na kojoj bi Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Čak bi i malo bojno ili taktičko nuklearno oružje – snage manje od pet kilotona – imalo goleme razorne učinke. Došlo bi i do velikog geopolitičkog odgovora.
Ukrajinska vojska nije dovoljno koncentrirana na jednom mjestu da bi zaslužila toliku udarnu moć. Rusko-ukrajinska fronta dugačka je stotinama milja, a borci su raspoređeni po cijeloj jugoistočnoj Ukrajini. Rusi mogu ciljeve u Ukrajini pogoditi i konvencionalnim oružjem.
Ne postoji niti očiti infrastrukturni cilj. Ukrajinski prometni čvorovi – cestovne i željezničke razmjene, mostovi – teško da zaslužuju toliko razornu snagu.
Postoji mogućnost napada na određeni grad, pri čemu bi stradao velik broj civila. No, u tom slučaju bi globalna reakcija bila golema. NATO bi vjerojatno ušao u rat izravno nakon onoga što bi se mnogima činilo kao nuklearni genocid. Takva povratna reakcija zasigurno ne bi pomogla Rusiji na bojnom polju.
Bi li nuklearni udar nadmašio golemu globalnu reakciju?
Nitko ne zna kako bi svijet odgovorio na takav udar, ali bi Rusija gotovo sigurno izgubila slabu podršku koju sada ima u Kini, Indiji i na globalnom jugu. Nuklearni napad prestrašio bi čak i najokorjelije antizapadne režime.
Odgovor demokratskog svijeta bio bi žestok. Rusija bi se suočila s ekstremnim ekonomskim sankcijama. Bila bi potpuno izbačena iz sustava SWIFT, uslijedilo bi oduzimanje imovine u inozemstvu, protjerivanje njenih državljana i tako dalje. NATO bi vjerojatno intervenirao u zraku i na moru, uvodeći zone zabrane leta.
U slučaju da Rusija upotrijebi nuklearno oružje na nekom ukrajinskom gradu, NATO bi se mogao i izravno uključiti u ovaj sukob.
Ruska vojska mogla bi biti izložena
Da bi nuklearno oružje na bojnom polju značajno promijenilo tijek rata, moralo bi se koristiti u blizini borbi, a to bi značilo da bi i dio ruskih vojnih postrojbi bio izložen posljedicama eksplozije. Dosadašnji slabi učinci ruske logistike sugeriraju da njihove jedinice vjerojatno nemaju zaštitnu opremu za djelovanje na ozračenom bojištu.
Dakle, nova ruska regrutna vojska koja već ima probleme i s moralom dezerterstvom bila bi izložena radijaciji, a možda i samom udaru ako bi bili dovoljno blizu. To bi gotovo sigurno pogoršalo postojeće probleme unutar ruske vojske.
Ukrajina vjerojatno ne bi odustala
Nuklearni udar vjerojatno ne bi snažno utjecao na volju Ukrajinaca da se nastave boriti. Osim toga, bombardiranje protivnika da bi ga se natjeralo na predaju ima lošu evidenciju uspjeha.
Učinci taktičkog udara bili bi ograničeni na pogođenu regiju i vjerojatno ne bi natjerali Kijev na sklapanje mira. S druge strane, veliki ili strateški napad na grad, s velikim žrtvama i razaranjem, mogao bi natjerati preostalo ukrajinsko vodstvo da odustane, ali onda bi NATO vjerojatno ušao u rat nakon takvog strateškog udara.
Ukratko, ne postoji jasan put prema kojem bi nuklearni udar, uključujući oštru globalnu reakciju koju bi izazvao, povećao izglede Rusije da dobije rat.
