Na tim je izborima VMRO-DPMNE dotadašnjeg premijera Nikole Gruevskog dobio je relativnu većinu u tamošnjem parlamentu, Sobranju, osvojivši 51 od ukupno 120 mjesta. No, samo dva zastupnička mjesta manje, 49, osvojio je dotad oporbena Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) na čelu sa Zoranom Zaevim, pa su nakon izbora obje stranke proglasile pobjedu. Od preostalih 20 mjesta u Sobranju, 18 su osvojile tri stranke tamošnjih Albanaca.
Ivanov svjesno krši ustav ne dajući mandat Zaevu
Nakon izbora predsjednik Đorgi Ivanov, koji inače dolazi iz VMRO-DPMN-e, povjerio je Gruevskom mandat za sastavljanje vlade, no ovaj nije uspio osigurati potrebnu podršku natpolovičnog broja izabranih zastupnika, njih najmanje 61. Najveća albanska stranka u Makedoniji, Demokratska unija za intergraciju (DUI) koja je dosad bila koalicijski partner VMRO-DPMNE-u, sa svojih 15 zastupnika postigla je dogovor sa SDSM-om i Zaev je koncem siječnja od predsjednika Ivanova zatražio mandat za sastavljanje vlade. Istodobno je VMRO-DPMNE zatražio raspisivanje novih izbora.
Politička kriza je eskalirala ovih dana nakon što je predsjednik Ivanov odbio povjeriti mandat za sastavljanje vlade Zaevu, iako je ovaj dobio podršku triju albanskih stranaka i potpise 67 od ukupno 120 zastupnika - šest više od potrebnog broja. No, sklopljeno partnerstvo s DUI-jem i podrška albanskih stranaka SDSM-u pokazala se uzrokom novonastale krize. Naime predsjednik Ivanov svoje odbijanje da povjeri mandat za sastavljanje vlade Zaevu, kojom nesumnjivo krši Ustav, objasnio je da bi time predao vlast "onima koji ruše suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Makedonije".
Za Ivanova je sporno što su tri albanske stranke - DUI, Alijansa za Albance i Besa - podršku Zaevu i SDSM-u dali na temelju zajedničke platforme za sudjelovanje u sastavljanju makedonske vlade sastavljene početkom godine u Tirani. Ivanov drži neprihvatljivim da se takva platforma priprema u drugoj zemlji i uz posredovanje druge države. "Sadržaj te platforme je suprotan Ustavu Makedonije", kazao je Ivanov odbijajući dati Zaevu mandat. Zaev ga je zbog toga prekjučer optužio da je izveo državni udar te "uveo Makedoniju u duboku političku krizu s nesagledivim posljedicama" zbog ignoriranja volje većine građana.
(Ne)prihvatljivi zahtjevi makedonskih Albanaca
Tom tzv. Tiranskom platformom politički predstavnici makedonskih Albanaca postavili su svoje zahtjeve. Oni za podršku formiranju vlade zauzvrat traže promjene ustava kojima bi albanski jezik postao drugi službeni jezik u Makedoniji, također i jednaku zastupljenost Albanaca u svim državnim institucijama te da budu uključeni u pregovore s Grčkom o rješavanju spora oko imena Makedonije. Usto su tražili da se otvori i javna rasprava o himni, zastavi i državnom grbu Makedonije koji bi, smatraju, trebali izražavati multietničnost i etničku ravnopravnost u Makedoniji.
Napetost je postala tolika da su reagirali i predstavnici EU i NATO-a tražeći od predsjednika Ivanova da ispoštuje volju građana i ne krši Ustav. U posjet Skoplju jučer je došla i visoka povjerenica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini tražeći od Ivanova da preispita svoju odluku. No, iz kabineta makedonskog predsjednika nakon sastanka sa šeficom europske diplomacije priopćeno je da Ivanov neće prihavititi njezin poziv i mandat povjeriti Zaevu. On i dalje inzistira na tome da Tiranska platforma služi za ucjenjivanje Makedonije i ugrožavanje njenog suvereniteta i neovisnosti te predstavlja miješanje u unutarnje stvari Makedonije.
Ne zna se koliko je Albanaca u Makedoniji
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, od nešto više od 2 milijuna stanovnika u Makedoniji četvrtinu čine Albanci. Godine 2011. započet je popis stanovništva, no Sobranje ga je opustavilo zbog navodnog krivotvorenja broja Albanaca, a budući da nema svježijih službenih podataka, spominju se tek procjene koje kažu da se iz godine u godinu postotak Albanaca u Makedoniji povećavao.
Gruevski je najprije prihvatio i sporne zahtjeve Albanaca
Političku krizu u Makedoniji za Net.hr je komentirao Ljubomir Frčkoski, bivši ministar unutarnjih i vanjskih poslova i jedan od autora makedonskog ustava. Frčkoski je svojedobno bio i predsjednički kandidat socijaldemokrata, a sada je profesor međunarodnog prava i međunarodnih odnosa na Pravnom fakultetu u Skoplju.
On smatra da platforma albanskih stranaka nije najbolji dokument koji se mogao napraviti, ali da nema ni takvu "udarnu moć" koja bi mogla destabilizirati Makedoniju.
"U njemu su sadržane i želje (promjena zastave, grba i himne) kojima su tri albanske stranke izašle iz okvira sadašnjeg Ustava, ali su ih u pregovorima sa Zaevim povukle. Sve ostalo u toj platformi u okvirima je sadašnjeg Ustava i Ohridskog sporazuma (mirovni sporazuma iz 2001. između makedonske vlade i predstavnika makedonskih Albanaca kojim je okončan oružani sukob među njima, nap.a.). Znači da je sada sasvim OK", kaže Frčkovski za Net.hr.
Pritom upozorava na činjenicu da je Gruevski u ime VMRO DPMNE, stranke koja sada organizira prosvjede, prije toga napismeno prihvatio cijelu platformu sa svim sada spornim dijelovima, izuzev onog o produžavanju mandata Specijalnog tužiteljstva za prisluškivanje razgovora.
Ljubomir Frčkoski
"Vlada će biti izabrana i situacija će se smiriti"
"U tom smislu, Zaev je ostvario daleko bolju pregovaračku poziciju kao temelj za formiranje vlade. To znači da je platforma Albanaca samo alibi za VMRO DPMNE i predsjednika Ivanova kako bi osporili rezultat izbora i dogovorenu većinu u parlamentu te uskratili Zaevu mandat za sastav vlade", tumači Frčkovski.
Na pitanje kako će se dalje razvijati situacija, Frčkovski kaže da postoji jasna ustavna procedura u slučaju ovakve blokade.
"Predsjednik nije ključni organ o kojem ovisi formiranje vlade, već je to parlament. Ako bude ustrajao u blokadi, njega će se jednostavno zaobići budući da Ustav nalaže da se parlament formira. Predsjednik nema moć blokade tog procesa. Parlamentarna većina najprije će izabrati predsjednika parlamenta, a zatim i Vladu, i to bez mogućnosti opstrukcije", kaže Frčkovski.
Sve to, kaže, vjerojatno neće zaustaviti prosvjede pristaša VMRO DPMNE i natjerati ih da prihvate mirnu smjenu vlasti, ali to više nije pravno-ustavni već politički problem.
"Mislim da će se, neovisno o prosvjedima, situacija smiriti, a stvari krenuti svojim tokom. Pritom je važan tvrd i nedvosmislen stav međunarodne zajednice koja traži od Ivanova da preispita i povuče odluku o nedavanju mandata Zaevu i podrži ustavni put formiranja vlade", zaključio je Frčkovski u razgovoru za naš portal.
