Belgija je nedavno postala europsko središte krijumčarenja kokaina. Na Antwerpen otpada 40 posto svih zapljena kokaina u Europi jer je ova belgijska luka postala ulazna točka južnoameričkog kokaina.
No, ključnu ulogu u ovom ilegalnom poslu igraju kriminalne organizacije Zapadnog Balkana, ponajviše iz Hrvatske i Albanije, tvrdi Economist. Količina zaplijenjene droge u Europi stalno raste. Samo u Antwerpenu prošle je godine zaustavljeno 80 tona kokaina, a 2016. samo 30 tona. Posljedice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih dužnosnika te nasilje na ulicama.
U lipnju 2020. policija je na području Antwerpena pronašla kontejner s posebnim alatima i komoru za mučenje opremljenu zubarskom stolicom i zvučnom izolacijom, kao i lažne policijske uniforme i automatsko oružje.
"Takva su otkrića zastrašujuća jer otkrivaju potencijal i sposobnosti kriminalnih organizacija", rekao je Kristian Vanderwaeren, ravnatelj belgijske carine. Kokain se najčešće krije među bananama u kontejnerima koji stižu iz Kolumbije. Kao jeftino i učinkovito sredstvo prijevoza robe, kontejneri su temelj međunarodne trgovine. Iz istog su razloga zanimljivi i organiziranom kriminalu.
Tijekom 2021. u cijeloj Belgiji zaplijenjena je 101 tona kokaina, a na drugom mjestu po zapljenama u Europskoj uniji je Nizozemska s 80 tona. Međutim, policijske službe smatraju da se zaplijeni tek oko 10 posto od ukupne količine kokaina koji ulazi na europsko tržište.
"Poslovni model krijumčara svodi se na slanje velike količine droge u mnogo kontejnera. Svjesni su da će izgubiti 10 do 20 posto, ali ostalo će proći", kaže Vanderwaeren. Kriminalne organizacije prihvaćaju ovaj gubitak i nastavljaju koristiti Antwerpen, drugu najveću europsku luku, zbog razvijene infrastrukture i mogućnosti brze distribucije kokaina diljem Europe. Naime, ilegalna tržišta često funkcioniraju isto kao i legalna.
Postoji razlog zašto se šverca baš u bananama
Kroz Antwerpen u prosjeku godišnje prođe 12 milijuna kontejnera, a samo dva posto podliježe detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge kroz ovu luku stoga su gotovo neograničene.
"Banane su vrlo popularan način krijumčarenja kokaina iz Latinske Amerike u Europu iz dva razloga. Banane su glavni izvozni proizvod Latinske Amerike i kvarljive su, pa postoji stalni pritisak da se brzo dopreme do potrošača", kaže Fatjona Mejdini, direktorica za jugoistočnu Europu u Globalnim inicijativama protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Antwerpen je popularna i profitabilna luka uglavnom zato što brzo iskrcava robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milijune kontejnera i kriminalci su toga svjesni. Zbog toga je luka Antwerpen idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i krivotvorenih lijekova na europska tržišta. Korištenje ovih proizvoda je u stalnom porastu, pa je Europa u posljednje vrijeme postala unosnije tržište od Amerike.
"Cijena kokaina u Europi viša je nego u SAD-u, manja je konkurencija i manji je rizik", rekao je za The Economist Jeremy McDermott iz istraživačke organizacije InSight Crime.
Balkanske mafije iskoristile iskustvo
Mnoge europske mafijaške skupine našle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom. Po svojoj učinkovitosti i nasilnim metodama posebno su poznate mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ratna zbivanja i ekonomska situacija na Balkanu mnoge su okrenuli prema kriminalu.
"Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa Zapadnog Balkana pokazale su se vrlo uspješnim", rekao je Walter Kemp, direktor globalne strategije u Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
“Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, uzgoja kanabisa i šverca ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput šverca kokaina”, objasnio je Kemp.
Novi kanali krijumčarenja
Balkanske zločinačke organizacije čak su otvorile nove kanale krijumčarenja. Nekada je droga iz Kolumbije u Europu stizala preko mediteranskih luka, ali su balkanski mafijaši uspostavili nove kontakte i centre u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora, pa sada kokain šalju izravno u sjevernoeuropske luke. Te zločinačke organizacije preuzele su kontrolu nad cijelim lancem krijumčarenja i time povećale svoju zaradu.
"Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nije ulična prodaja ili proizvodnja, nego transport. Proizvodna dobit je oko 150 posto, maloprodajna 300 posto, ali dobit od transporta kokaina doseže i do 1500 posto", objasnio je. McDermott.
Za razliku od legalnih poduzetnika, krijumčari mogu koristiti nasilje kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu se okrenuti i korupciji. To najbolje pokazuje primjer albanskog narkobosa Dritana Redzepija.
“Redžepi je bez sumnje uspješan model balkanski mafijaš u Latinskoj Americi. Vjeruje se da je u Ekvador stigao 2011. nakon bijega iz belgijskog zatvora", rekao je Mejdini. Tri godine kasnije uhićen je u Ekvadoru, no to ga nije spriječilo da upravlja vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Uz bogatstvo koje je stekao, podmitio je dužnosnike ne samo u zemljama Latinske Amerike nego i u Europi.
"Transport kokaina u Antwerpen košta kriminalne organizacije do 24 posto vrijednosti robe. Toliko ih košta mito, a ostatak završi na tržištu", kaže Artan Hodja, albanski istraživački novinar. Povećani profiti omogućili su mafijašima izdašnija podmićivanja. Takve se aktivnosti obično vežu uz siromašnije zemlje, no sve su češće i u zapadnoeuropskim zemljama.
EU sve više liči na Zapadni Balkan
“Postojala je nada da će ulaskom u Europsku uniju zemlje Zapadnog Balkana postati sve sličnije bivšim članicama EU, ali umjesto toga Europska unija sve više sliči Zapadnom Balkanu”, otkriva Walter Kemp. Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinike u Antwerpenu da propuštaju pošiljke kokaina. Direktor belgijske carine to priznaje: "Dvojica mojih službenika završila su u zatvoru jer su primili 50.000 eura mita da propuste jedan kontejner i ostave ga na točno određenom mjestu u luci. To je laka zarada."
Korupcija ne pogađa samo carinike i lučke radnike već i visoke dužnosnike, pa je tako nedavno u Antwerpenu uhićen bivši šef policijskog odjela za borbu protiv narkotika u ovom gradu. A kad ni mito ne jamči uspjeh, eto prijetnji i nasilja. Gradonačelnik Antwerpena Bart De Wever godinama je pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog svojih akcija protiv organiziranog kriminala.
Unatoč činjenici da je 2021. godine belgijska policija pokrenula dosad najveću akciju protiv krijumčarenja droge, upravitelj belgijske carine nije optimističan u pogledu zaustavljanja takvih kriminalnih aktivnosti. "Učinak svih ovih radnji je minoran. Unatoč svim zapljenama, cijena kokaina na europskom tržištu ostaje ista", rekao je Vanderwaeren.
'Za 10 godina imat ćemo državu kojom upravljaju narkobosovi'
Policija i carina tvrde da je rješenje u odlučnijem suzbijanju i većim sredstvima u borbi protiv kriminalnih organizacija. Belgijski carinici žele uvesti skeniranje svih kontejnera koji ulaze u zemlju.
"Rat protiv zlouporabe i krijumčarenja droga ne može se dobiti policijskim metodama. Ako nešto ne poduzmemo, u idućih 10 godina imat ćemo državu u Antwerpenu kojom će upravljati trgovci drogom”, tvrdi Vanderwaeren. Drugi smatraju da je nužna bolja suradnja na međunarodnoj razini jer kriminalne organizacije diljem svijeta trenutačno bolje surađuju od nacionalnih policija.
Međutim, danas se svjetskim pomorskim i trgovačkim rutama prevozi četiri puta više kontejnera nego prije 20 godina. Mogućnosti i prilike za šverc i šverc danas su bezbrojne, a mafijaške organizacije se iznimno dobro prilagođavaju novim okolnostima i vremenima, zaključuje Economist.
