Potvrdila je to šefica službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Mirsada Mulaomerović. Dodala je i kako je u posljednjih nekoliko godina pao broj cijepljene djece , a posebno kad se radi o procijepljenosti protiv ospica, rubeole i zaušnjaka.
Prosjek procjepljenosti pao s 95 na 64 posto
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča prosjek od 95 posto procjepljenosti za kvalitetni kolektivni imunitet, a u FBiH je ta brojka pala na čak 64 posto.
Najmanje je djece cijepljeno prošle godine, kaže dr. Mulaomerović.
'Cijepljeno je 11.843 djece u Federaciji BiH s prvom dozom MMR vakcine, što je znatno ispod zadanih ciljeva kako bi se ova bolest eliminirala', rekla je.
Federalno je Ministarstvo zdravstva zbog takve situacije donijelo naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu, čija će primjena krenuti idućeg tjedna. Prema toj naredbi, oni roditelji koji odbiju cijepiti svoju djecu, neće ih moći upisati u vrtiće, škole i kolektivne smještaje. Čak će i prilikom zapošljavanja biti provjereno je li netko cijepljen ili ne.
Naime, zbog nedovoljnog obuhvata cjepivom MMR u FBiH, 2014. i 2015. godine je došlo do epidemije ospica, zbog čega je prijavljen čak 5103 slučaj, od čega je 553 djece hospitalizirano.
'Odbijaju cijepiti djecu zbog dezinformiranosti'
Sve veći broj roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu događa se zbog dezinformacija o mogućim posljedicama cijepljenja, zbog čega se stvara opći otpor prema cijepljenju, kaže dr. Mulaomerović i dodaje i kako je nepovjerenje javnosti prema cijepljenju ugrozilo provođenje mjera u slučaju epidemije.
Kada je riječ o drugim europskim zemljama, cijepljenje je, osim u BiH i Hrvatskoj, obavezno u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Malti.
U nekim zemljama, poput Austrije, Njemačke, Nizozemske, Italije, Luksemburga, Velike Britanije, Danske, Irske, Grčke, Španjolske, Portugala, Finske, Švedske, Cipra, Estonije, Litve i Latvije, roditelji sami mogu odabrati žele li cijepiti svoju djecu ili ne. U Sloveniji je u posljednjih pet godina zabilježeno i 40 novčanih kazni zbog necijepljenje djece kada za to nije bilo medicinski opravdanih razloga.
Pad broja cijepljene djece dogodio se i u Crnoj Gori, gdje je obuhvat cjepivom MMR smanjen sa 90 na 64 posto 2016. godine. U toj je zemlji 2015. godine 12 roditelja kažnjeno novčanom kaznom od 500 eura zbog toga što su odbili cijepiti svoju djecu.
Vrlo zarazna bolest koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija
Prema podacima hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, obuhvat cijepljenja protiv ospica, rubeole i zaušnjaka 2010. je godine iznosio 96 posto, 2015. godine 92,5 posto, a vjeruje se kako je taj prosjek u posljednje dvije godine dodatno pao, posebno u Dalmaciji.
Prema podacima iz Srbije, stupanj procjepljenosti je 2015. bio 89 posto, protiv nekih bolesti čak i niži. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije, Branislav Vekić, nedavno je izjavio kako je Srbija sigurna upravo zahvaljujući redovnom cijepljenju MMR cjepivom te kako stupanj procijepljenosti posljednje dvije godine iznosi 91 posto
Prije pronalaska cjepiva protiv ospica, ta je bolest uzrokovala oko 2.6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Radi se o vrlo zaraznoj i ozbiljnoj virusnoj bolesti koja se prenosi kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Početni simptomi, koji se obično pojavljuju 10 do 12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, krvave oči, sitne bijele mrlje na unutrašnjoj strani usta, te crveni osip na licu i tijelu. Komplikacije se javljaju najčešće kod djece mlađe od pet godina i osoba starijih od 20 godina, posebice ako im je imunitet već oslabljen, piše Klix.ba.
