Adam John Ritchie treba bi slaviti. Godinama je kao projektni menadžer na Institutu Jenner Sveučilišta u Oxfordu radio na razvoju cjepiva koja stoje dolar ili dva. Pandemija koronavirusa im je bila velika prilika nakon što je to sveučilište udružilo snage s američko-švedskim farmaceutskim divom AstraZenecom kako bi razvili jedan od prvih cjepiva protiv korone.
No, nakon godine dana Ritchie ima čak 25 kilograma viška i iskreno priznaje da je loša "prođa" njihova cjepiva u svijetu uzela svoj danak. "Slomljen sam. I moji kolege su slomljeni", rekao je Ritchie za Politico.eu te dodao da se toga dana već jednom rasplakao.
Prijeti im da postanu drugorazredno cjepivo
Cjepivu Sveučilišta Oxford i AstraZenece, koje je zamišljeno kao ono koje će spasiti svijet, prijeti da postane drugorazredno. Trebalo je biti jednostavno za korištenje, jer za njegovo čuvanje nisu bili potrebni posebni zamrzivači, te jeftino jer su ljudi koji su ga razvijali, a u Velikoj Britaniji su smatrani nacionalnim herojima, tražili da se prodaje po cijeni po kojoj je proizvedeno.
No, nakon zelenog svjetla za to cjepivo u Velikoj Britaniji i EU, SAD nikada nije odobrilo njegovo korištenje. Mnoge europske države, kao i Kanada i Australija, zaustavile su njegovo korištenje kod mlađih ljudi zbog zabrinutosti od pojave ugrušaka u krvi. Nakon toga je jedino Velika Britanija najavila da bi mogla s tvrtkom potpisati novi ugovor na o nabavi tog cjepiva koje su drugi počeli izbjegavati.
Takav razvoj događaja je posebno pogodio siromašnije države svijeta koje očajnički pokušavaju doći do cjepiva kako bi zaštitile svoje stanovništvo. Zemlje bogatog Zapada nabavile su dovoljno mRNA cjepiva i AstraZeneca im više nije potrebna.
Ne žele ga ni siromašnije države
No, zbog cijelog niza razloga, sada to cjepivo ne žele niti siromašnije zemlje. Borba između EU i Velike Britanije, zadrška u korištenju, loša komunikacijska strategija i nemogućnost isporuke obećanih doza, sve je to dovelo da nepovjerenja i siromašnijih država da naručuju to cjepivo. Završni udarac zadao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u siječnju kada je kazao da je neučinkovito.
John Nkengasong, direktor afričkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, smatra kako su takve poruke dovele do "nepovjerenja ljudi u cjepivo", a pojava se posebno širi kada dolazi od dužnosnika ili institucija države. "Strah je oko nas. Strah od nepoznatog, strah od virusa, strah od novih cjepiva. I ako nećemo iznositi činjenice, to može biti razarajuće", kaže Nkengasong.
Ritchie je bio još izravniji u kritici političara. "Mijenjanje poruka i netočne informacije političara dovele su do veće razine odbijanja cjepiva nego je to trebalo biti", smatra Ritchie. Od početka je za AstraZenecino cjepivo sve krenulo krivo. Pogreške u kliničkom ispitivanju dovele su do sumnju u rezultate o učinkovitosti, a mali broj starijih ljudi u istraživanju naveo je neke države da ograniče njegovu uporabu kod starijih.
Potom je kompanija kasnila s isporukom obećanih doza državama što je posebno naljutilo Europsku uniju jer je bila tek na početku kampanje masovnog cijepljenja, a onda su lideri morali objašnjavati zašto nemaju dovoljno doza. U isto vrijeme, povećavala se zabrinutost zbog pojave rijetkog oblika krvnih ugrušaka zbog čega su mnoge europske države blokirale korištenje kod mlađih osoba. Čak su i njemačka kancelarka Angela Merkel i talijanski premijer Mario Draghi, koji su javno prvu dozu uzeli AstraZenecino cjepivo, kasnije "navijali" za mRNA cjepiva kao drugu dozu. Posljednji udarac na to cjepivo bilo je sumnja mnogih država u njegovu učinkovitost kod novijih varijanti.
'AstraZeneca je fantastično cjepivo, no mnogi ga takvim ne vide'
Neki stručnjaci kažu da je sve to ozbiljno narušilo imidž ovog cjepiva u trenucima kada su bogatije europske države odlučile poklanjati neiskorištene doze državama u razvoju. "AstraZeneca je fantastično cjepivo, no mnogi ga takvim ne vide", kaže profesor sa Sveučilišta u Rimu Walter Ricciardi.
"To nije drugorazredno cjepivo po učinkovitosti, ali su bili drugorazredni kao trgovački partner", kazao je bivši direktor EMA-e Guido Rasi. No, bez obzira na znanstvene činjenice, europske države su bitno smanjile njegovo korištenje. Zbog toga je palo povjerenje i siromašnijih država u to cjepivo te su i one suzdržane oko njegova korištenja iako im ih bogatije države doniraju.
U siromašnoj Africi se sada od AstraZenece okreću cjepivu Johnson & Johnson koje se prima u jednoj dozi čije prednost je i lakše skladištenje od mRNA cjepiva. "Kako sada stvari stoje, to cjepivo će postati dominantno na kontinentu jer je jednostavno za korištenje", kaže Nkengasong.
No, znanstvenici s Oxforda se ne predaju...
No, još uvijek se ne predaju ni znanstvenici s Oxforda te razvijaju drugačiju verziju cjepiva za nove varijante koronavirusa, kao i treću dozu, ako će biti potrebna. Ritchie otkriva i da rade verziju cjepiva koje bi se inhaliralo.
"Nikada u životu nisam imao priliku spasiti na tisuće ili milijune života. Ovo je jedina prilika da moji kolege i ja to napravimo. No, sada smo već umorni", iskren je Ritchie. Priznaje i da je zabrinut te smatra kako je AstraZeneca poslužila kao "žrtveni jarac" u trenucima kada se EU mučila s pokretanjem masovnog cijepljenja.
"Najviše se užasava činjenica da cjepivo, koje je bilo neprofitno, se stalno napada", kazao je i dodao kako niti jedan drugi proizvođač nije ponudio proizvodnju cjepiva po tako niskoj cijeni. Za kraj je istaknuo da ne predstavlja AstraZenecu i da u kompaniji ne donosi odluke, ali da donosi, da nikada ne bi "ponovno potpisao takav ugovor".
"Tko bi stalno ispočetka potpisivao neprofitne ugovore", upitao je za kraj.
