Prvi dokument uključuje uspostavu odbora čija će zadaća biti analizirati do koje mjere treba srezati doprinos svakoj od organizacija, piše list.
Dokument se najviše fokusira na smanjivanje doprinosa za mirovne operacije, Međunarodni kazneni sud i pomoć zemljama "koje se suprotstavljaju važnim odlukama SAD-a", kao i fondu UN-a za stanovništvo.
Agencija France presse naglašava kako se čini da taj dokument ne uzima u obzir činjenicu da SAD niti sada ne doprinosi financiranju Međunarodnog kaznenog suda.
SAD s druge strane doprinose s 28 posto financiranju mirovnih operacija koje vodi UN-a a čiji je proračun godišnje 7,8 milijarda dolara.
Ukupno Washington pridonosi s 22 posto operativnog proračuna UN-a.
Ukazom se traži da se više ne daje financijski doprinos agencijama UN-a ili međunarodnim organizacijama koje primjerice priznaju punopravno članstvo Palestinskoj samoupravi ili PLO-u, ili organizacije koje podupiru programe koji uključuju i abortus. Isto tako ukinulo bi se financiranje i onih organizacija koje se protive sankcijama Iranu ili Sjevernoj Koreji.
Sve one bi, prema dekretu, mogle u potpunosti izgubiti financijski doprinos SAD-a.
Što se tiče drugih međunarodnih organizacija tekst preporuča smanjivanje doprinosa SAD-a od "najmanje 40 posto".
Drugi nacrt dekreta nameće moratorij na sve multilateralne sporazume koji nisu "izravno vezani za nacionalnu sigurnost, izručenja ili međunarodnu trgovinu", nastavlja list.
Pariški klimatski sporazum, naglašava New York Times, na prvi pogled nije izravno vezan ni za jedan od ta tri kriterija čime bi mogao potpadati pod taj ukaz.
Krajem prosinca, Donald Trump je rekao sve što misli o UN-u u jednom od svojih tweetova: "UN ima veliki potencijal ali trenutno je to samo klub u kojem se ljudi sastaju, razgovaraju i zabavljaju se. Žalosno".
