Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je posvećen zaštiti okoliša i "strogoj znanosti" u subotu dok su prosvjednici Marša za znanost diljem svijeta optuživali njegovu administraciju za prezir prema znanstvenim činjenicama.
"Naša je nacija blagoslovljena obilnim prirodnim izvorima i zadivljujućom ljepotom", rekao je predsjednik koji je u subotu posjetio ranjene vojnike u vojnoj bolnici i pritom se provezao kraj prosvjednika koji su izražavali nezadovoljstvo njegovom politikom prema okolišu.
"Amerikanci su s pravom zahvalni na tim Božjim darovima i imaju obvezu očuvati ih za buduće generacije", poručio je Trump.
Prosvjedi Marš za znanost održavaju se na dan koji se od 1970. obilježava kao Dan planeta Zemlje kako bi se iskazalo neslaganje s politikama Trumpove administracije koje su u suprotnosti s priznatim znanstvenim istraživanjima, pogotovo u području klimatskih promjena, a koje je Trump proglasio obmanom.
"Stroga znanost" kritična je prema administraciji koja daje sve od sebe da ostvari gospodarski rast i ujedno zaštiti okoliš, poručio je Trump.
Otkako je ušao u Bijelu kuću novi američki predsjednik ukinuo je mjeru kojom se od službenika zahtijevalo da u donošenju odluka razmotre njihov utjecaj na klimatske promjene, te je zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma iz 2015., globalnog klimatskog sporazuma kojim se međunarodna zajednica obvezala na borbu protiv rasta globalne temperature, a koji je potpisao njegov prethodnik Barack Obama.
Američki je čelnik povukao i Obamin moratorij na najam federalnog zemljišta industriji ugljena te je obećao da će napraviti reviziju regulacije hidrauličkog frakturiranja, takozvanog frackinga.
U subotu se, uz onaj washingtonski, u svijetu održava oko 600 takvih marševa, između ostalog i u Zagrebu. Na njih su se odazvali brojni svjetski znanstvenici kao znak solidarnosti s američkim kolegama.
Prema navodima organizatora, na maršu u Berlinu okupilo se oko 11. 000 ljudi pod motom "Znanost nije mišljenje - alternativne činjenice su laži". Tisuće ljudi sudjelovalo je u marševima diljem Njemačke, posebice se okupljajući oko sveučilišta.
U Londonu, biolozi, fizičari i astronomi bili su među onima koji su sudjelovali na prosvjedima. Mnogi od njih izrazili su strahovanja oko budućnosti znanstvenih istraživanja u Britaniji i njezine suradnje u međunarodnim projektima u svijetlu odluke Velike Britanije da iziđe iz članstva u EU.
Oko 600 prosvjednika okupilo se u Ženevi, u kojoj je sjedište brojnih međunarodnih organizacija za unapređenje zdravlja i znanosti, te također na ulicama Amsterdama i drugih europskih gradova.
Diljem Australije održano je 12 skupova, a prosvjednici su ponajviše isticali probleme klimatskih promjena i osobito propadanja Velikog koraljnog grebena.
