Lipanj ispisuje povijesne temperaturne rekorde u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere. Primjerice, opasan toplinski val koji je zahvatio sjeveroistočnu Aziju u Japanu je oborio povijesni rekord - tamo je prvi puta izmjereno 40°C u lipnju.
Toplinski valovi tamo gdje se emitira najviše stakleničkih plinova
New York Times piše da toplinski valovi diljem svijeta guraju ljude i nacije ''do ruba izdržljivosti''. Milijuni Amerikanaca ponovno su u zagrljaju opasnih vrućina. Vruć zrak prekrio je Europu prošloga vikenda, zbog čega je u dijelovima Francuske i Španjolske već u lipnju bilo vruće kako je inače u srpnju ili kolovozu. Visoke temperature spržile su sjevernu i središnju Kinu, iako su obilne kiše izazvale poplave na jugu zemlje. Na nekim mjestima u Indiji vrućine su počele već u ožujku… - piše New York Times.
Prerano je reći jesu li klimatske promjene izravno krive za intenzivne toplinske valove u ove četiri moćne ekonomije - SAD, EU, Kini i Indiji - koje su najveći emiteri stakleničkih plinova. Dok globalno zatopljenje diljem svijeta čini ekstremnu vrućinu sve češćom pojavom, potrebna je dublja znanstvena analiza o tome jesu li određeni vremenski događaji postali vjerojatniji i intenzivniji zbog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Situacija neusporediva s ikojom prije
Studije su pokazale da u dijelovima Sjeverne Amerike, Europe i Azije postoji veza ekstremnih vrućina s ondje koncentriranom ekonomskom aktivnošću.
"Da bismo imali toplinski val, potrebna nam je toplina, a potreban nam je i obrazac atmosferske cirkulacije koji omogućuje akumulaciju topline", kaže Daniel E. Horton, klimatolog sa Sveučilišta Northwestern. S globalnim zatopljenjem, dodaje, definitivno dobivamo više topline. Ali klimatske promjene također mogu utjecati i na način na koji se toplina distribuira diljem svijeta zračnim strujama koje kruže oko Zemlje.
Dok su toplinski valovi oblikovani složenim lokalnim čimbenicima kao što su urbanizacija i korištenje zemljišta, znanstvenici više ne sumnjaju u to pogoršavaju li ih klimatske promjene. Neki znanstvenici tvrde da uskoro najrazorniji toplinski valovi na svijetu jednostavno neće biti usporedivi s ičime što se događalo prije nego što su ljudi počeli ''pumpati'' stakleničke plinove u atmosferu.
Od 1980-ih se udvostručio broj dana s toplinskim valom
''Posljednjih desetljeća znanstvenicima je postaje teško odrediti što se može smatrati toplinskim valom, a što, pak, normalnim ljetnim vremenom'' - kaže Andrew Dessler, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Texas A&M.
Ako je prag za toplinski val samo živa koja u termometru nekoliko dana uzastpce prelazi 100 stupnjeva Fahrenheita, odnosno 37 stupnjeva, onda to "uopće nije neočekivano", rekao je dr. Dessler. "Vremenom će sve više i više dijelova Zemlje iskusiti te temperature, dok na kraju, s dovoljno globalnog zatopljenja, svako kopno na sjevernoj hemisferi srednje geografske širine ne bude iznad 37 stupnjeva", rekao je.
Jedna nedavna studija otkrila je da se prosječan broj dana između svibnja i rujna s barem jednim velikim toplinskim valom na sjevernoj hemisferi udvostručio između 1980-ih i 2010-ih - sa 73 na 152. Ali broj dana s dva ili više toplinskih valova globano je narastao s 20 na 143. To je gotovo svaki dan od svibnja do rujna.
Smanjuje se temperaturna razlika sjevernog i južnog pojasa
Ta "dramatična" povećanja bila su iznenađujuća, kaže Deepti Singh, klimatologinja sa Sveučilišta Washington State. Ona i njezini suradnici proučavali su gdje su se istodobni toplinski valovi najčešće javljali tijekom protekla četiri desetljeća. I otkrili su jedan obrazac: veliki istovremeni toplinski valovi sve češće su zahvatili dijelove istočne Sjeverne Amerike, Europe te središnje i istočne Azije između 1979. i 2019. - "više od onoga što bismo očekivali jednostavno zbog učinka zagrijavanja", rekla je dr. Singh.
Studija nije pokušala predvidjeti hoće li toplinski valovi duž ovog uzorka postati češći kako se globalno zatopljenje nastavlja, rekla je.
Znanstvenici rade na utvrđivanju kako bi se krivudanje mlaznog toka, koje je dugo oblikovalo vremenske obrasce za milijarde ljudi, moglo mijenjati u ovoj eri zatopljenja. Jedan od čimbenika je brzo zagrijavanje Arktika, koje smanjuje razliku u temperaturama između sjevernog i južnog pojasa sjeverne hemisfere. Još uvijek je predmet rasprave kako bi to točno moglo utjecati na ekstremne vremenske prilike.
'Bit će više ekstremnih vremenskih događaja'
Ali te temperaturne razlike ključne su sile koje pokreću vjetrove zbog kojih se vremenski sustavi kreću oko planeta. Kako se temperaturne razlike smanjuju, ove zračne struje mogu se usporavati, rekao je Kai Kornhuber, klimatolog sa Sveučilišta Columbia. To znači da će ekstremni događaji poput toplinskih valova i jakih pljuskova vjerojatno trajati dulje.
"Što duže traje toplinski val, prirodne i društvene sustave više gurate prema rubu", rekao je dr. Kornhuber.
''Klimatske promjene već znače da će svijet vidjeti više ekstremnih vremenskih događaja i više ekstrema koji će se događati istovremeno. Ove promjene u cirkulaciji, djelovat će na to. I učinile bi ekstreme još težim i još učestalijim", dodao je.
U Hrvatsku stiže prvi toplinski val ovog ljeta
Što se tiče Hrvatske, u ponedjeljak počinje prvi ovogodišnji toplinski val.
''Maksimalne dnevne temeparture očekuju se uglavnom iznad 33 Celzijeva stupnja, ponegdje i 35 Celzijevih stupnjeva. U utorak još i više, a i noći će biti tople, posebice u Dalmaciji gdje se noću temperatura neće spuštati ispod 25 Celzijevih stupnjeva'', rekla je za Jutarnji list meteorologinja Petra Mikuš Jurković iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Ona ističe da su temperature između 33 i 35 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka za ovaj dio lipnja, kada je prosjek između 27 i 29 Celzijevih stupnjeva.
''U utorak očekujemo vrhunac prvog toplinskog vala, dok se u srijedu očekuju malo niže temperature, nestabilnije vrijeme te pljuskovi. Bit će sparno što će mnogim ljudima stvarati neugodu. Zasad je prognoza nakon srijede nepouzdana: moguće je nestabilnije vrijeme, ali i nastavak vrućina'', rekla je meteorologinja Mikuš Jurković.
