Talibani su u nedjelju zauzeli Kabul, a dva dana nakon su stali pred javnost, odgovarali na pitanja i objasnili što čeka Afganistan pod njihovom vladavinom.
Da, nude ženama da rade i obrazuju se, ali ne više po pravilima koja su do sada vrijedila. Ponudili su oprost svima koji su se borili protiv njih i najavili doba mira i stabilnosti.
Još se ne zna tko će u pokretu preuzeti novu vladu talibana. Ovo su neke od ključnih figura pokreta:
Hibatullah Akhundzada
Vrhovni zapovjednik talibana koji odlučuje o političkim, vjerskim i vojnim pitanjima grupe je Hibatullah Akhundzada. Na čelo talibana došao je u svibnju 2016. godine nakon što je njegov prethodnik Akhtar Mohammad Mansour ubijen u napadu američke bespilotne letjelice.
Akhundzada je bio kompromisno rješenje za vođu talibana, kao netko tko može držati različite frakcije na okupu.
Akhundzada je tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća sudjelovao u islamističkom otporu protiv sovjetske invazije Afganistana, piše BBC. Akhundzada je posljednjih desetljeća bio i islamski pravni stručnjak koji je predavao u vjerskim školama i rješavao pitanja poput legitimiteta samoubilačkih napada, ili je li ispravno boriti se protiv Islamske države jer je ta skupina nastojala uspostaviti prisutnost u Afganistanu.
Prema pisanju New York Timesa, Akhundzada je bio pobornik samoubilačkih bombaških napada. Njegov sin obučen je za bombaša samoubojicu, a u 23. godini se raznio u provinciji Helmand. Carter Malkasian, autor knjige "Američki rat u Afganistanu", napisao je da je taj čin njegovog sina, koji je okarakteriziran žrtvenim činom, pomogao rastu Akhundzadaovog ugleda.
"Vjerovao je u mučeništvo i samoubilačke bombaške napade", napisao je Malkasian.
Abdul Ghani Baradar
Abdul Ghani Baradar jedan je od osnivača talibana. Bio je glavni zamjenik prvog vrhovnog talibanskog zapovjednika i jednog od osnivača skupine Mullaha Omara i borio se u istoj mudžahedinskoj jedinici kao i Omar u ratu protiv Sovjeta. Postao je glavni pokretač pobunjenika nakon što su talibani srušeni u američkoj invaziji 2001. godine.
Kako je pisao New York Times, Baradar se povezao i s Osamom bin Ladenom, vođom Al Qaede odgovornim za teroristički napad 11. rujna 2001., kada su se dva aviona zaletjela u "Blizance" u New Yorku, treći u Pentagon, a četvrti se srušio u polju u Pennsylvaniji.
Baradar je vodio vojne operacije pokreta, a do trenutka kad su ga SAD i njihovi afganistanski saveznici svrgnuli, bio je zamjenik ministra obrane. Baradar je imao reputaciju moćnog vojnog stratega te je zaradio nadimak "mesar" s obzirom da je stajao iza operacija u kojima su umrli brojni američki i britanski vojnici.
U veljači 2010. godine Baradar uhićen je u zajedničkoj američko-pakistanskoj operaciji u južnom pakistanskom gradu Karachiju. Iz zatvora je 2013. premješten u kućni pritvor, a oslobođen je 2019. godine.
Naime, SAD se 2018. godine pokušao povući iz Afganistana i bio im je potreban posrednik za mirne tranzicije. Afganistanski izaslanik tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Zalmay Khalilzad, zatražio je od Pakistanaca da oslobode Baradara kako bi mogao voditi pregovore u Kataru, na temelju uvjerenja da će se zadovoljiti dogovorom o podjeli vlasti.
Baradar je u veljači 2020. godine potpisao sporazum s SAD-om u Dohi, što je Trumpova administracija pozdravila kao korak prema miru, ali koje se sada čini samo kao otvoren put za potpunu pobjedu talibana.
2020. Baradar je postao prvi talibanski čelnik koji je izravno komunicirao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Danas je Abdul Ghani Baradar glavni politički vođa talibana.
Mohammad Yaqoob
Mohammad Yaqoob je sin osnivača i vrhovnog vođe talibana, Mullaha Omara. Za razliku od oca, Yaqoobo se smatra dogmatičnijim. Vjeruje se da ima nešto više od 30 godina, a trenutno je vođa vojnih operacija grupe te smatra arhitektom plana za talibanski povratak na vlast u Afganistanu.
Nakon smrti bivšeg talibanskog vođe Akhtara Mansoura 2016. godine, neki militanti željeli su imenovati Yaqooba za novog vrhovnog zapovjednika skupine, no drugi su smatrali da je mlad i da nema iskustva.
Prema pisanju lokalnog tiska, Yaqoob živi u Afganistanu.
Sirajuddin Haqqani
Sirajuddin Haqqani je sin Jalaluddina Haqqanija, mudžahedinskog vođe i šefa mreže Haqqani u Pakistanu i istočnom Afganistanu. Nakon smrti oca postao je novi vođa mreže Haqqani, koja je zaslužna za neke od najzloglasnijih napada protiv afganistanskih snaga i njihovih zapadnih saveznika, te kotira za jednog od najistaknutijih članova talibana.
Mreža Haqqani, koja je poznata i po bliskim vezama s pakistanskom obavještajnom službom, podržala je talibane 2001. godine i optužena je za desetke smrtonosnih napada u Kabulu i drugdje. Grupa je odgovorna i za uzimanje američkih taoca, složene samoubilačke napade i atentate.
Haqqani nadgleda raširenu mrežu boraca i vjerskih škola, a on i njegova mreža imaju i neke od najjačih i najdugovječnijih veza s Al Qaidom. Iz svog uporišta na pakistanskoj granici pomogli su vođi Al Qaide, Osami bin Ladenu, da pobjegne iz svog sjedišta u Tora Bori nakon američke invazije 2001.
Haqqani se nalazi na FBI -jevoj listi najtraženijih bjegunaca, vjeruje se da je star oko 45 godina te je lokacija na kojoj se nalazi nepoznata.
Abdul Hakim
Abdul Hakim imenovan je 2020. godine novim šefom talibanskog pregovaračkog tima u Dohi. Pripadnik je tvrde linije talibana koji je navodno vodio islamsku vjersku školu u Quetti u Pakistanu, odakle je nadzirao i pravosuđe talibana.
Stručnjaci tvrde da je Hakeem poštovan među talibanima zbog svojih vjerskih uvjerenja. Hakim je također na čelu moćnog talibanskog vijeća vjerskih učenjaka i vjeruje se da je jedan od ljudi najbližih vrhovnom zapovjedniku, Akhundzadi.
