Predsjednik Barack Obama kojemu uskoro istječe mandat, inače nije sklon slanju američkih vojnika u nepopularne ratove na Bliskom istoku. Ipak, njegova administracija je pod pritiskom nakon svibanjskog pada iračkog grada Ramadi u ruke Islamske države te propalog programa treniranja i naoružavanja tisuća 'umjerenih pobunjenika'.
SAD i Kurdi nedavno su oslobodili 69 zatočenika
Dvojica visoko pozicioniranih izvora u američkoj vladi za Reuters su kazali da će svaki budići plan biti usko prilagođen situaciji i ciljevima u Iraku i Sirji. To uključuje slanje vojnika koji bi savjetovali sirijske umjerene pobunjenike i eventualno pozvale zračne snage u pomoć. Druge mogućnosti uključuju slanje manjeg broja Apache borbenih helikoptera u Irak i pružanje potpore pojedinim grupama u oslobađanju teritorija kojeg je zauzela Islamska država.
Namjera je pomoći sirijskim pobunjenicima u pokušajima oslobađanja grada Raqqe, sjedišta IS-a, te pomoći Iračanima da oslobode Ramadi. U američkim medijima brzo se proširila vijest da ovo zapravo znači uključivanje američkih kopnenih snaga u u izravnu borbu te da Obama još nije odlučio što će.
U utorak je ministar obrane Ash Carter implicirao da bi SAD mogao pojačati svoje djelovanje u Siriji i Iraku, nakon oslobađanja 69 zatočenika IS-a u Iraku. Tada je jedan američki vojnik ubijen.
SAD ostaje u Afganistanu i poslije 2016. godine
"Nećemo se ustručavati pomoći partnerima u borbi protiv IS-a, bilo u zraku ili na tlu", kazao je Carter. General marinaca Joseph Dunford kazao je da bi predložio slanje vojnika u borbe rame uz rame s Iračanima ukoliko bi to dovelo do poraza IS-a.
Raspravlja se i o zračnim napadima na infrastrukturu IS-a što bi nanijelo velike financijske štete budući da im velik dio prihoda dolazi od prodaje nafte i struje unutar Sirije.
Ova se ideja pojavila nakon Obamine odluke da ipak zadrži dio američkih snaga u Afganistanu i poslije 2016. godine.
