Oni su proučavanjem potresa na području sjeverne Afrike izradili simulaciju te zabilježili njihov utjecaj na europsku obalu izračunavši jačinu i veličinu valova koje bi takav potres izazvao.
Prve na udaru Sicilija i Kreta
Kako Dnevnik.hr prenosi pisanje britanskog Daily Maila, talijanski znanstvenici izračunali su da bi, ako potres jačine 7 stpnjeva Richterove ljestvice pogodi istok Sicilije ili sjeverni dio grčke Krete, ogromna površina obale Mediterana bila pod vodom.
U slučaju takvog scenarija, brojna popularna mediteranska odredišta mogla bi biti pogođena velikim valovima razorne moći.
Čak 3.8 četvornih kilometara grčke Krete bilo bi, prema ti izračunima, u potpunosti poplavljeno i zauvijek izgubljeno, a Sicilija bi bila manja za pola četvornog kilometra.
Jednom u stotinu godina
Ipak, znanstvenici podsjećaju kako je pojava cunamija u Mediteranu iznimno rijetka i da se događa jednom u stotinu godina.
Osim cunamija, prijetnja mediteranskoj obali su i potresi koji bi mogli prouzročiti još veće valove od cunamija.
Zadnji veliki cunami bio 1908. godine
Jedan takav, magnitude između 8 i 8.5 stupnjeva po Richteru, koji je 365. godine pogodio Kretu prouzročio je uništenje drevnih gradova Grčke, Italije i Egipta i sa sobom odnio više od pet tisuća života.
Posljednji veliki cunami zabilježen je 1908. godine i bio je izazvan potresom u talijanskoj Messini. Pod valovima koji su dosezali visinu i do 10 metara, ostale su tisuće ljudi, piše Dnevnik.hr.
Dnevnik.hr / Danas.hr
