Tajni, izravni kanal između Kremlja i Bijele kuće pomogao je spriječiti nuklearni rat prije 60 godina, dok su Moskva i Washington bili uključeni u nuklearni sukob poznat u Sjedinjenim Državama kao Kubanska raketna kriza, piše Newsweek.
Danas, međutim, dok su odnosi SAD-a i Rusije na najnižoj točki od kraja Hladnog rata i usred razgovora o nuklearnim nepredviđenim situacijama koje se pojavljuju s obje strane, veleposlanik Moskve u Washingtonu rekao je za Newsweek da takva komunikacija sada ne postoji, što je priprema za novu i opasnu eru za dva naroda, ali i za ostatak svijeta.
Anatolij Antonov, ruski veleposlanik u SAD-u, podsjetio je na riječi svog prethodnika Anatolija Dobrinina koji je svojedobno rekao da je "kubanska raketna kriza otkrila smrtnu opasnost od izravnog oružanog sukoba dviju velikih sila, sukoba koji je skrenuo s ruba rata zahvaljujući pravodobnoj i mučnoj spoznaji katastrofalnih posljedica obiju strana."
Antonov je također citirao američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, koji je, nedugo nakon krize iz listopada 1962. razriješene dogovorom prema kojem će Moskva povući projektile s Kube a Washington svoje oružje u Turskoj, rekao prvom zamjeniku predsjednika Vijeća ministara Sovjetskog Saveza Anastasu Mikojanu, "Iako naše dvije zemlje ne izazivaju izravno jedna drugu, stalno nailazimo jedni na druge gotovo posvuda, što je u našem nuklearnom dobu prepuno ozbiljnih opasnosti za svjetski mir."
"Ove riječi bivšeg američkog predsjednika mogu se sasvim legitimno koristiti za opisivanje sadašnjeg stanja odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država", rekao je Antonov za Newsweek. "Svijet ponovno ubrzava približavanje crti nakon koje nema ničega."
"Neporeciva prednost tog vremena bio je povjerljivi kanal između Anatolija Dobrinina i Roberta Kennedyja koji je kontinuirano funkcionirao", dodao je, misleći na glavnog državnog odvjetnika Roberta Kennedyja, predsjednikova brata i savjetnika, koji je odigrao ključnu ulogu u pregovorima da bi se okončala afera. "To je omogućilo Kremlju i Bijeloj kući da pravodobno prenose informacije jedni drugima, izvrše odgovarajuću analizu i razjasne stajališta dviju država."
Tko je kriv?
Antonov je rekao da su dvije sile sada u znatno nepovoljnijem položaju, jer je "danas infrastruktura naše komunikacije s Amerikancima uništena". Antonov je za to okrivio administraciju predsjednika Joea Bidena. "Pokušaji ruskih diplomata u Washingtonu da ponovno uspostave takve kontakte bili su uzaludni", rekao je. "Uprava nije voljna razgovarati s nama kao s ravnopravnima."
"Kubanska raketna kriza rezultirala je vraćanjem statusa quo koji je postojao oko Kube prije postavljanja sovjetskih projektila", dodao je Antonov. "Nemoguće je na isti način riješiti trenutnu situaciju."
Posljednji razgovor, za koji se zna, između Bidena i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina dogodio se 12. veljače, dva tjedna prije nego što je ruski čelnik pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Odluka Kremlja došla je nakon višemjesečnih neuspješnih pregovora u kojima je Moskva zahtijevala da Washington i njegovi saveznici povuku vojnu infrastrukturu iz bivših sovjetskih država koje su sada članice NATO saveza.
Antonov je tvrdio da se Rusija "ne bori protiv Ukrajine, već na njezinom teritoriju - za ravnopravne odnose, svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu, Povelji UN-a i praktičnoj provedbi načela nedjeljive sigurnosti za sve". "Želio bih naglasiti da je u sadašnjim uvjetima neprihvatljiv povratak na prijašnje stanje", dodao je, "kada su se prijetnje nacionalnoj sigurnosti Rusije povećavale na našim zapadnim granicama".
O novoj nacionalnoj strategiji Bijele kuće
No doveo je u pitanje je li Washington "spreman za ozbiljan profesionalni razgovor o međunarodnom miru i stabilnosti". Ukazao je na novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju koju je prošlog tjedna objavila Bijela kuća kao dokaz da je SAD samo udvostručio svoje napore da provede ono što je nazvao "takozvanim poretkom temeljenim na pravilima". Nazvao je to "nekom vrstom fantazije koju je Washington zamislio i nameće cijelom svijetu", te ideju da se "cijela međunarodna zajednica mora ujediniti u borbi protiv Kine i Rusije".
"Suradnja je prihvatljiva samo sa saveznicima i onima koji slijede politiku SAD-a", rekao je Antonov o dokumentu. "Strategija nudi iskrivljenu sliku da su sve nevolje u svijetu izbile zbog specijalne vojne operacije Rusije. Prije toga je navodno sve bilo u redu."
“Amerikanci planiraju nastaviti njegovati savezništvo protiv Kine i Rusije u kritičnim područjima”, dodao je. "Ovo je sve potkrijepljeno ideološkom osnovom — sukobom između demokracija i autokracija. Takav pristup dezavuira tvrdnju Bijele kuće o njezinoj nespremnosti da podijeli svijet na blokove i upusti se u novi Hladni rat."
Kritična točka
Biden je u više navrata odbacio svaki plan za nastavak novog sukoba nalik hladnoratovskom s Kinom ili Rusijom, ali je svejedno izdvojio ove dvije sile kao dva najveća izazova SAD-u na svjetskoj sceni. Napetosti s Moskvom došle su do posebno kritične točke, budući da je Putin opetovano upozoravao da će upotrijebiti nuklearno oružje za obranu ruskog teritorija, za koji sada tvrdi da uključuje četiri sporne ukrajinske regije pripojene nakon međunarodno nepriznatog referenduma održanog prošlog mjeseca.
Sam Biden izjavio je ranije ovog mjeseca da se "nismo suočili s mogućnošću Armagedona od Kennedyja i Kubanske raketne krize", te da, po "prvi put od Kubanske raketne krize, imamo izravnu prijetnju uporabe nuklearnog oružja ako, zapravo, stvari nastave putem kojim su idu.” Biden je ustvrdio da se Putin, za kojeg je američki čelnik tvrdio da ga "prilično dobro poznaje", "ne šali kada govori o potencijalnoj uporabi taktičkog i nuklearnog oružja".
Glasnogovornik Bijele kuće, kojeg je Newsweek zatražio komentar prošli tjedan, rekao je da "predsjednikovi komentari potvrđuju koliko ozbiljno shvaćamo ove prijetnje nuklearnim oružjem - kao što smo činili kada su Rusi upućivali te prijetnje tijekom cijelog sukoba." "Vrsta neodgovorne retorike koju smo vidjeli nije način kako bi trebao govoriti vođa nuklearno naoružane države", dodao je glasnogovornik. "Ali ako nas je kubanska raketna kriza ičemu naučila, onda je to vrijednost smanjenja nuklearnog rizika, a ne razmetanje s njime."
Antonov tvrdi da je SAD bio taj koji je poremetio nuklearni poredak, ne samo širenjem NATO saveza, već i navodnim zaustavljanjem komunikacija povezanih s posljednjim preostalim sporazumom o kontroli nuklearnog naoružanja između Moskve i Washingtona.
Nakon što je bivši američki predsjednik George W. Bush 2002. godine napustio Ugovor o antibalističkim projektilima (ABM), koji je ograničavao obranu od projektila, a bivši predsjednik Donald Trump napustio je 2019. Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je zabranjivao istu vrstu sustava srednjeg dometa u središtu Kubanske raketne krize, Biden je spasio Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START) telefonskim pozivom Putinu uoči isteka sporazuma nedugo nakon što je američki čelnik preuzeo dužnost početkom prošle godine.
Što Rusima smeta?
Međutim, ruski dužnosnici tražili su nastavak razgovora za daljnje produljenje sporazuma nakon petogodišnjeg isteka, a Antonov je rekao da se čini da SAD ima druge planove. "Radovali smo se konkretnim i značajnim idejama o kontroli naoružanja od članova tima predsjednika Bidena, od kojih mnogi dolaze iz društva za razoružanje", rekao je Antonov. "Umjesto toga, oni predlažu zamjenu novog START ugovora nekom vrstom proširene i transparentne arhitekture."
Osvrćući se ponovno na Strategiju nacionalne sigurnosti, Antonov je primijetio "činjenicu da se rusko-američki dijalog o strateškoj stabilnosti ni ne spominje u dokumentu". "Ono što se provlači kroz doktrinu je nespremnost na pregovore, na ravnopravan dijalog s nama", izjavio je Antonov, "razmišljanje o izgledima novog pravno obvezujućeg sporazuma koji bi zamijenio Novi START koji se tako željno očekuje u svijetu."
Stanje Novog START-a dodatno je ugroženo u kolovozu kada je rusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo neodređeno zaustavljanje inspekcija na licu mjesta, ključnog aspekta ugovora koji osigurava međusobnu provjeru. Takve mjere već su obustavljene zbog pandemije koronavirusa, ali Moskva je tvrdila da se ne može povinovati zahtjevu Washingtona da ih nastavi zbog zapadnih sankcija koje ograničavaju zračni promet za rusko osoblje.
State Department je osporio ovu logiku, a glasnogovornik je još u kolovozu rekao Newsweeku da su "američke sankcije i restriktivne mjere uvedene kao rezultat ruskog rata protiv Ukrajine u skladu s Novim ugovorom START i ne sprječavaju ruske inspektore da provode Novi ugovor START inspekcije u Sjedinjenim Državama."
"Sjedinjene Države jesu i nastavit će poticati Rusiju na nastavak inspekcija putem diplomatskih kanala", rekao je tada glasnogovornik State Departmenta.
Eskalacija ratoborne retorike
Ali ratoborna retorika s obje strane od tada je samo eskalirala. Antonov je ukazao na primjere onoga što je nazvao "agresivnim izjavama sadašnjih i bivših američkih dužnosnika", uključujući prijedloge izravnih konvencionalnih napada na ruske snage od strane bivšeg zapovjednika američke vojske u Europi generala Beda Hodgesa i bivšeg direktora CIA-e generala Davida Petraeusa, koji je također vodio nadzor američkih ratova u Afganistanu i Iraku, te upozorenje bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona da bi SAD mogao svrgnuti Putina ako upotrijebi nuklearno oružje.
"Nedavna obmanjujuća retorika o mogućnosti 'udara radi smaknuća' protiv ruskog političko-vojnog vodstva prkosi svakom razumnom objašnjenju", rekao je Antonov. "Što se događa u glavama američkih vojnih planera? Želio bih pitati svoje američke kolege, 'je li gospodin Bolton dobro?'"
I dok je Bijela kuća optuživala Kremlj za korištenje neugodnog nuklearnog jezika, Antonov je tvrdio da je Washington taj koji treba "promijeniti pjesmu". "Vrijeme je da Washington odustane od nepromišljene i neodgovorne nuklearne retorike", rekao je Antonov. "Nuklearno zveckanje oružjem ne smije biti dopustivo. Ovo je pitanje krajnje delikatno. Svaki dan moramo zapamtiti da se nuklearni rat nikada ne smije voditi. U nuklearnom sukobu neće biti pobjednika."
'Svijet se promijenio'
Kao što je bio slučaj tijekom Hladnog rata koji je dominirao gotovo pola 20. stoljeća, spor između SAD-a i Rusije je daleko dublji od Ukrajine i uključivao je suparničke svjetonazore koji se sudaraju usred stvarnih bitaka.
Iako je pad Sovjetskog Saveza prije tri desetljeća dao poticaj Washingtonovim globalnim planovima, Antonov je rekao da se "svijet promijenio" i da bi "danas bilo naivno očekivati da će Sjedinjene Države, kao u prošlom stoljeću, ostati 'zvijezda vodilja' za cijelo čovječanstvo, kako je to sažeto rekao Henry Kissinger."
"Strategija koja se temelji na nametanju drugim državama vlastitih pogleda na načine razvoja i ideale ljudskih prava teško se može učinkovito provesti", rekao je Antonov.
Izvan smrtonosnog sukoba koji se odvija u istočnoj Europi i zapadnih država koje su se pridružile potpori SAD-a Ukrajini, Antonov kaže da "većina međunarodne zajednice, uključujući Rusiju, Kinu, Indiju, Brazil, Meksiko, Tursku, kao i azijske, latinoameričke i Afričke države očito nisu zadovoljne sebičnim američkim pristupom."
"Čini se da se Washington ne može oporaviti od silne opijenosti omnipotentnopću, koja je došla nakon njegove samoproglašene pobjede u Hladnom ratu", ustvrdio je. I premda je Antonov priznao prisutnost "nekih razumnih ljudi u Sjedinjenim Državama koji vide opasnost od daljnjeg zaoštravanja rusko-američkih odnosa", izrazio je "želju" da se "njihovi pozivi na mir čuju glasnije i češće. "
"Ni u kojem slučaju ne smijemo zaboraviti lekcije kubanske raketne krize", rekao je Antonov. “Vjerujem da, unatoč svim poteškoćama, još nismo došli do opasnog ruba pada u ponor nuklearnog sukoba. Nadam se da će se ljudi dobre volje i zdravog razuma složiti sa mnom da ne smijemo dopustiti da se ponovi eksplozivna situacija iz 1960-ih”, dodao je.
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.
