Tko će se brže oporaviti od ekonomske krize koja je došla s pandemijom koronavirusa - Europa ili SAD - pitanje je na koje ekonomisti nemaju jednoglasan odgovor. New York Times, u članku svoga dopisnika iz Bruxellesa, ističe kako je dosad SAD brže izlazio iz recesija, pa tako i one koja se dogodila 2008. godine, ali da procjene govore kako bi ovoga puta europski odgovor mogao biti bolji.
Sjedinjene Države su dosad uspijevale boriti se s krizama zahvaljujući brzim reakcijama vlade te fleksibilnosti tamošnje ekonomije, gdje se radnici otpuštaju naglo i masovno, ali potom isto tako brzo i masovno zapošljavaju. Europa, pak, pokušava spriječiti otpuštanje radnika subvencionirajući poslodavce, što otežava otpuštanja, ali taj model čini i skupljim.
Europsko 'zatvaranje' i američko nezaustavljanje
Ovoga puta, piše NY Times, suočeni smo s drugačijom vrstom krize u kojoj je "zaključavanje" svega bilo odgovor na pandemiju koronavirusa. Istodobno su smanjene i potrošnja i potražnja, a europski odgovor ovoga puta bi mogao bolje funkcionirati.
"To je važna rasprava", smatra Jean Pisani-Ferry iz ekonomskog instituta Bruegela iz Bruxellesa. "Ovo nije normalna recesija, a puno toga nam je nepoznato, naročito ako se virus vrati."
Koronavirus je svijet pretvorio u ogroman laboratorij u kojem se sve ekonomije na svoj način bore protiv virusa i nastoje ublažiti štete. Većina europskih država pribjegla je strogim restrikcijama kako bi se obuzdao virus, ograničivši pritom i svoje ekonomije. U SAD-u je prioritet predsjednika Donalda Trumpa bio da se ekonomija ne zaustavlja čak i dok se zaraza širi. No, gotovo posvuda vlade su morale pribjeći zaduživanju kako bi oporavak učinile bezbolnijim. Međunarodni monetarni fond predviđa da će ove godine globalni dug narasti za 19 posto.
This handout picture released by G20 Summit's Press Office shows Germanys Chancellor Angela Merkel (L) listening to US President Donald Trump, during the plenary session on the second day of the G20 Leader's Summit, in Buenos Aires, on December 01, 2018. - The leaders of countries representing four-fifths of the global economy opened a two-day meeting in Argentina facing the deepest fractures since the first G20 summit convened 10 years ago in the throes of financial crisis. (Photo by HO / various sources / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO - G20 PRESS OFFICE" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS -
Europa čuva radna mjesta, SAD ih prepušta tržištu
No, nije razlika između SAD-a i EU-a samo u tome, radi se i o različitim predviđanjima daljnjeg tijeka pandemije. Razlika u pristupima vidi se ne samo po tome što SAD prednjače po broju zaraženih i oboljelih od Covida-19, već i po tome što ondje nezaposlenost neprestano raste, dok je u Europi i dalje uglavnom stabilna. Sjedinjene Države su vrlo rano osigurale sredstava za porezne obveznike i podršku tvrtkama, ali su radna mjesta ipak prepustili tržištu. S druge strane, Europska unija je odlučila u "lockdownu" sačuvati što više radnih mjesta subvencioniranjem plaća i do 80 posto te uvodeći mjere poput skraćenog radnog vremena.
Ali, ako pandemija potraje dugo ili se još žešće vrati u drugom valu, europske vlade vjerojatno neće moći još dugo davati takve potpore radnicima i poslodavcima. Sve države se, kaže Pisani-Ferry, već pomalo povlače, jer su im planovi bili vrlo ambiciozni i izdašni. Pitanje je, kaže, kako izbjeći situaciju da kompanije zadržavaju radnike, ako nema šanse da ponovno imaju posla kao prije.
Je li 'kurzarbeit' spasonosna formula?
Mnoge su europske zemlje usvojile mjeru koju je Njemačka primijenila još u vrijeme prošle recesije - tzv. kurzarbeit ili skraćeno radno vrijeme. Riječ je o mjeri u kojoj se poslodavci obvezuju da neće otpuštati radnike usprkos smanjenom opsegu posla, nego im skratiti radni tjedan ili radno vrijeme dok će razliku tako izgubljenog prihoda subvencionirati država. O toj mjeri naveliko se razgovara i u Hrvatskoj pa je tako najavljuju i HDZ i SDP, odnosno Restart koalicija.
"Zasad Europa dosta dobro ide s tim i nema onako velikog rasta nezaposlenosti kao u SAD-u", kazao je za NY Tmes Guntram Wolff, direktor instituta Bruegel iz Bruxellesa. "Ako je ono što vidimo privremeno i ako se ekonomije vrate na razine gdje su bile prije krize, tada je 'kurzarbeit' pravi odgovor. Ali, ako ovo bude dugotrajna kriza, tada bi Sjedinjene Države, koje su inače ekonomski agilnije, mogle proći bolje", dodaje Wolff.
SAD je u ožujku i travnju otpustio 2,7 trilijuna dolara, što je oko 13 posto tamošnjeg BDP-a, za ekonomsku pomoć pojedincima, tvrtkama i saveznim državama. Bio je to najveći ekonomski poticaj u američkoj povijesti, nekoliko puta veći od europskog paketa pomoći. Ipak, kaže Pisani-Ferry, europski je odgovor bio bolji, jednostavniji i učinkovitiji u pogledu upotrebe javnih sredstava.
Close-up of a person's hand filing social security benefits application form. Concept of Covid-19 coronavirus and stay at home order impact on economy, world economic crisis, unemployment.,Image: 523308177, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no
SAD na krizu odgovorio širokim, a EU ciljanim napadom
Američki odgovor bio je širok, a ne ciljani napad, s ogromnom količinom novca koju je središnja vlast podijelila brzo, ali neselektivno pa time i neučinkovito. Poanta je bila ubrizgati novac u sustav kako se potrošnja ne bi sasvim ugasila. Međutim, mnogo se novca dalo onim poslodavcima kojima ta pomoć i nije trebala. No, čak ni to nije spriječilo masovna otpuštanja. Washington je naknade nezaposlenima povećao na 600 dolara tjedno, ali ta će sredstva biti potrošena do kraja srpnja, a bez daljnjih planova mnogi će građani smanjiti potrošnju i time usporiti oporavak.
Kao neposredan odgovor na krizu, europski pristup nesumnjivo nudi veće šanse, ali takva europska izdašnost može dovesti do usporavanja rasta. S druge strane, američki je sustav nesigurniji, ali fleksibilniji. Tamo je lakše otpustiti, ali i zaposliti radnika.
"Fleksibilnost tržišta rada daje američkim radnicima više mogućnosti, što obično vodi bržem oporavku nakon gospodarskog pada", tvrdi za NY Times Megan Greene, ekonomistica s Harvard's Kennedy School.
SAD-u prijeti gospodarski 'kratki spoj'
I Jacob Funk Kirkegaard s Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju smatra da je "zaključavanje" bilo lakše održati jer se većina Europljana nije morala brinuti oko primanja plaća. To se, kaže, posebno vidjelo tijekom "kritičnih osam tjedana, od sredine ožujka do sredine svibnja", kada je Europa u velikoj mjeri uspjela ugušiti brzo širenje virusa, dok se u SAD-u do danas širi rekordnim tempom. U SAD-u ima mnogo onih koji traže "otključavanje" ekonomije jer postoje milijuni Amerikanaca koji moraju raditi da bi imali što za jesti.
Prošloga tjedna je Christine Lagarde, šefica Europske središnje banke, koja je dala velika jamstva za državne dugove, izjavila: "Vjerojatno smo prošli ono najgore, ali s obzirom na sve nepoznanice, kažem to s velikom strepnjom."
Lucrezia Reichlin, profesorica na Londonskoj poslovnoj školi (London Business School) kaže da će "SAD iz ove krize izaći puno fragmentiraniji od Europe."
Ako američki potrošači ostanu u strahu ili im ponestane novca za naknade za nezaposlene ili ako se nastavi rast broja oboljelih i dođe drugi val pandemije, oporavak SAD-a mogao bi, piše NY Times, dovesti do "kratkog spoja".
