IZRAČUNALI TROŠAK PANDEMIJE: /

Brojka je vrtoglava, a u nju su uračunali neproizvedene aute, neošišanu kosu, neprikazane filmove...

Image
Foto: AFP / Profimedia

Procjena Međunarodnog monetarnog fonda je da će trošak globalnog 'zaključavanja' zbog pandemije koronavirusa ove godine biti osam bilijuna eura,

22.4.2020.
9:07
AFP / Profimedia
VOYO logo

Prema onome što kažu u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), kriza zbog pandemije koronavirusa najveća je takva još od Velike depresije iz 1930-ih godina. MMF je ugrubo izračunao i kolika će biti ukupna cijena globalnog "zaključavanja" zbog pandemije u ovoj godini. Radi se o vrtoglavoj brojci od devet bilijuna dolara (jedan bilijun je milijun milijuna, piše se s dvanaest nula).

Tolika je prema procjeni MMF-a vrijednost svih neproizvedenih automobila, neprikazanih filmova u kinima, neošišane kose i ostalog zbog mjera koje su vlade uvele u borbi protiv širenja zaraze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
KAKO JE JEDAN MALENI MIKROB KAZNIO NAŠU BAHATOST I DOVEO CIJELI SVIJET PRED PROVALIJU: /

Koronavirus urušava globalnu ekonomiju...

Image
KAKO JE JEDAN MALENI MIKROB KAZNIO NAŠU BAHATOST I DOVEO CIJELI SVIJET PRED PROVALIJU: /

Koronavirus urušava globalnu ekonomiju...

Tko će platiti račun?

Pitanje koje se pritom neminovno postavlja jest: Tko će platiti taj račun?

Telegraf piše kako postoji nekoliko odgovora na to pitanje. Jedna glasi: nitko. Iako zvuči tako, nije nevjerojatno jer diljem svijeta bogate zemlje poput SAD-a, Japana, Njemačke i Austrije trenutačno dobivaju jeftine kredite, gotovo uz nultu kamatnu stopu. Dakle, one mogu upasti u ogromne dugove, ali teško da će ih osjetiti sve dok iznova mogu obnoviti zajmove, i to opet jeftino.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao rezultat ekonomskog zastoja, mnogi investitori ionako ne znaju gdje bi uložili novac jer u dogledno vrijeme neće se graditi nove tvornice.

Bolji i lošiji scenarij

Mnogi, koji si to mogu priuštiti, najprije će štedjeti. Taj višak kapitala znači da će cijena novca i kamata još dugo ostati vrlo niska. Uz malo sreće, kombinacija niskih kamatnih stopa i umjerenog ekonomskog rasta tijekom sljedećih pet do deset godina mogla bi dovesti do toga da se naglo povećani dug počne smanjivati.

No, što ako ne bude tako i ako ekonomije opet počnu glatko raditi, a inflacija naraste? Tada bi narasle i kamate, a nagomilani dug postao bi još skuplji. Osim toga, sljedećih godina nastavit će se ulaganja u skupe investicije, posebno u one s ciljem zaštite klime. Sve bi to i dalje iziskivalo novac koji bi od nekamo morao stizati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo