Kineski vođa Xi Jinping kaže da se priprema za rat. Na godišnjem sastanku kineskog parlamenta i najvišeg političkog savjetodavnog tijela u zemlji, održanom ovoga mjeseca, Xi je unio temu ratne spremnosti u četiri odvojena govora, od kojih je u jednom poručio svojim generalima da se "usude boriti". Njegova je vlada također najavila povećanje kineskog proračuna za obranu od 7,2 posto, s tim da se taj budžet već udvostručio tijekom posljednjeg desetljeća. Najavo je i planove da Kinu učini manje ovisnom o uvozu inozemnih žitarica. Osim toga, Peking je posljednjih mjeseci donio nove zakone o borbenoj spremnosti, o novim skloništima od zračnih napada u gradovima na obali Tajvanskog tjesnaca te formiranju novih ureda za "mobilizaciju nacionalne obrane" diljem zemlje.
Prerano je sa sigurnošću reći što ovi događaji znače. Sukob nije siguran niti neizbježan, ali nešto se promijenilo u Pekingu što političari i biznismeni diljem svijeta ne smiju zanemariti. Ako Xi kaže da se sprema za rat, bilo bi glupo ne vjerovati mu na riječ, piše Foreign Affairs.
'Modernizacija vojske mora se ubrzati'
Prvi znak da ovogodišnji sastanci Svekineskog narodnog kongresa i Kineske narodne političke savjetodavne konferencije — poznati kao "dvije sjednice" jer se oba tijela sastaju istovremeno — već se 1. ožujka pokazao da neće biti uobičajeni poput onih prijašnjih, kada je glavni teorijski časopis Komunističke partije Kine (KPK) objavio esej pod naslovom "Vođeni idejama Xi Jinpinga o jačanju vojske, napredovat ćemo pobjednički." Esej potpisuje Jun Zheng, što je homonim za "vojnu vladu", a vjerojatno se odnosi na najviše kinesko vojno tijelo, Središnje vojno povjerenstvo. U tom se eseju tvrdi da se "modernizacija nacionalne obrane i vojske mora ubrzati". Također se poziva na intenziviranje vojno-civilne suradnje, Xijeve politike koja zahtijeva od privatnih tvrtki i civilnih institucija da budu na raspolaganju modernizaciji kineske vojske. Sadrži i govor koji je Xi održao kineskim vojnim čelnicima u listopadu prošle godine, a u kojemu je uputio lagano prikrivene udarce SAD-u rekavši:
"Suočeni s ratovima koji bi nam mogli biti nametnuti, moramo razgovarati s neprijateljima jezikom koji oni razumiju i iskoristiti pobjedu za osvajanje mira i poštovanja. U novoj eri, Narodna vojska inzistira na upotrebi sile za zaustavljanje borbi… Naša vojska je poznata po tome što je uvijek dobro ratovala i imala jak borbeni duh. Prosom i puškama porazila je vojsku Kuomintanga opremljenu američkim oružjem. Porazila je svjetskog neprijatelja broj jedan naoružanog do zuba na korejskom bojnom polju i izvela moćne i veličanstvene borbene drame koje su šokirale svijet i natjerale duhove i bogove na plač."
Pouke Putinovog neuspjeha u Ukrajini
I prije objave eseja postojale su naznake da bi kineski čelnici mogli planirati mogući sukob. Peking je u prosincu proglasio novi zakon koji bi omogućio Narodnoj oslobodilačkoj vojsci (PLA) da lakše aktivira svoje pričuvne snage i institucionalizira sustav popune borbenih trupa u slučaju rata. Takve mjere sugeriraju da je Xi možda izvukao lekcije o vojnoj mobilizaciji iz neuspjeha ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
Zakon o vojnim rezervistima nije jedina zakonska promjena koja nagovještava pripreme Pekinga za rat. U veljači je najviše raspravno tijelo Svekineskog narodnog kongresa usvojilo Odluku o prilagodbi primjene određenih odredbi Zakona o kaznenom postupku na vojsku tijekom rata, koja, prema državnom mediju People's Daily, daje središnjem Vojnom povjerenstvu ovlasti prilagođavanja zakonskih odredbi, uključujući "nadležnost, obranu i zastupanje, prisilne mjere, podnošenje predmeta, istragu, kazneni progon, suđenje i provedbu kazni." Iako je nemoguće predvidjeti kako će se odluka upotrijebiti, ona bi mogla postati alat protiv pojedinaca koji se protive preuzimanju Tajvana. Vojska bi ga također mogla koristiti za traženje pravne jurisdikcije nad potencijalno okupiranim teritorijem, poput Tajvana. Ili bi Peking to mogao iskoristiti da prisili kineske građane da podrže njegove odluke tijekom rata.
Otvaraju se uredi za mobilizaciju
Od prosinca je kineska vlada također otvorila niz ureda za mobilizaciju ili centara za novačenje diljem zemlje, uključujući Peking, Fujian, Hubei, Hunan, Unutarnju Mongoliju, Shandong, Šangaj, Sičuan, Tibet i Wuhan. U isto vrijeme, prema pisanju kineskih medija, gradovi u provinciji Fujian, koji se nalaze na obali preko puta Tajvana, počeli su graditi ili nadograđivati skloništa od zračnih napada i najmanje jednu "ratnu bolnicu". U ožujku su Fujian i nekoliko gradova u toj pokrajini počeli sprječavati inozemne IP adrese da pristupe vladinim web stranicama, vjerojatno kako bi spriječili praćenje kineskih priprema za rat.
Među prijedlozima o kojima je početkom ovoga mjeseca raspravljala Kineska narodna politička savjetodavna konferencija, bio je i plan izrade 'crne liste' aktivista, zagovornika neovisnosti i političkih vođa na Tajvanu. Predložen od strane popularnog ultranacionalističkog blogera Zhou Xiaopinga, tim bi se planom odobrilo ubojstvo pojedinaca s crne liste, uključujući i tajvanskog potpredsjednika, Williama Lai Ching-tea, ako ne promijene stavove. Zhou je kasnije rekao hongkonškim novinama Ming Paoda da je njegov prijedlog prihvatila konferencija te ga "proslijedila nadležnim tijelima na procjenu i razmatranje". Prijedlozi poput Zhouovih ne dolaze slučajno. Godine 2014. Xi je pohvalio Zhoua za "pozitivnu energiju" njegovih tužbaljki protiv Tajvana i SAD-a.
Vojni budžet povećan 7,2 posto
Također na sastancima 'dvije sjednice', premijer na odlasku Li Keqiang najavio je vojni proračun od 1,55 bilijuna juana (224,8 milijardi dolara) za ovu godinu, što je povećanje od 7,2 posto u odnosu na prošlu. Li je također pozvao na pojačane "pripreme za rat". Zapadni stručnjaci već dugo vjeruju da Kina ne izvještava o svojim obrambenim izdacima. U 2021., na primjer, Peking je tvrdio da je potrošio 209 milijardi dolara na obranu, ali Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu tvrdi da je stvarna brojka 293,4 milijarde dolara. No, čak i ona službena kineska brojka premašuje vojnu potrošnju svih pacifičkih saveznika SAD-a zajedno (Australija, Japan, Filipini, Južna Koreja i Tajland) pa je izvjesno da Kina troši znatno više nego što kaže.
Na sastancima 'dvije sjednice' Xi je održao četiri govora - jedan izaslanicima Kineske narodne političke savjetodavne konferencije, dva predstavnicima Svekineskog narodnog kongresa te jedan vojnim i paravojnim vođama. U njima je opisao sumoran geopolitički krajolik, istaknuo SAD kao kineskog protivnika, poticao privatne tvrtke da služe kineskim vojnim i strateškim ciljevima te ponovio da ujedinjenje s Tajvanom vidi kao ključno za uspjeh njegove politike “velikog pomlađivanja kineskog etnosa”.
Xi: SAD i saveznici glavni uzrok problema
U svom prvom govoru, 6. ožujka, činilo se da Xi priprema kinesku industrijsku bazu za borbu i sukobe.
“U narednom razdoblju rizici i izazovi s kojima se suočavamo samo će rasti i postajati sve teži”, upozorio je. “Samo kada svi ljudi razmišljaju jednako, naporno rade za istu stvar, pomažu jedni drugima u istom čamcu, ujedinjuju se kao jedan, usuđuju se boriti i biti dobri u borbi, mogu nastaviti postizati nove i veće pobjede”, dodao je.
Xi je također izravno kritizirao SAD u svome govoru, prekršivši svoju dotadašnju praksu da ne imenuje Washington kao protivnika, osim u povijesnom kontekstu. Opisao je SAD i njegove saveznike kao glavne uzroke trenutnih problema Kine.
“Zapadne zemlje na čelu sa SAD-om provode protiv nas obuzdavanje iz svih smjerova, okružuju nas i potiskuju, što je donijelo ozbiljne izazove bez presedana razvoju naše zemlje”, rekao je. Dok je administracija američkog predsjednika Joea Bidena naglašavala "zaštitne ograde" i druga sredstva za usporavanje pogoršanja američko-kineskih odnosa, Peking se očito priprema za novu eru s više sukoba.
Prekid ovisnosti o uvozu hrane i robe
Dana 5. ožujka, Xi je održao drugi govor izlažući viziju kineske samodostatnosti koja je otišla znatno dalje od bilo koje njegove prethodne rasprave o toj temi, rekavši da marš Kine prema modernizaciji ovisi o prekidu tehnološke ovisnosti o stranim gospodarstvima, odnosno o SAD-u i drugim industrijskim demokracijama. Xi je također rekao da želi da Kina prekine svoju ovisnost o uvozu žitarica i industrijske robe.
"U slučaju da nam nedostaje bilo što od toga, međunarodno tržište nas neće zaštititi", izjavio je Xi. Li, premijer u odlasku, naglasio je istu točku u svom godišnjem "izvješću o radu" vlade istog dana, rekavši da Peking mora "neumorno držati u svojim rukama zdjele riže za više od 1,4 milijarde Kineza". Kina trenutno ovisi o uvozu više od trećine svoje neto potrošnje hrane.
Kampanja militarizacije kao i 1943.
U svom trećem govoru, 8. ožujka, pred predstavnicima vojske i policije, Xi je izjavio da Kina mora usredotočiti svoje inovacijske napore na jačanje nacionalne obrane i uspostaviti mrežu nacionalnih rezervnih snaga koje bi se mogle koristiti u ratu. Također je pozvao na kampanju "Obrazovanja o nacionalnoj obrani" kako bi se društvo ujedinilo iza Narodne oslobodilačke vojske, ističući kao nadahnuće kampanju komunista iz 1943. za militarizaciju društva.
U svom četvrtom govoru (i prvom otkako je predsjednik u trećem mandatu), Xi je 13. ožujka objavio da je "bit" njegove velike kampanje "ujedinjenje domovine". Iako je i ranije isticao vezu između preuzimanja Tajvana i svoje politike obnove kineske nacije, kojom Kinu ponovno želi učiniti velikom, rijetko je to činio s takvom jasnoćom kao tog dana.
Xi spreman silom zauzeti Tajvan
Jedna stvar koja je jasna nakon desetljeća Xijeve vladavine jest da ga treba shvatiti ozbiljno. Kada je pokrenuo niz agresivnih kampanja protiv korupcije, privatnog poduzetništva, financijskih institucija te mekretninskog i tehnološkog sektora, mnogi su analitičari predviđali da će te kampanje biti kratkotrajne ali su ipak provedene do kraja. Isto je vrijedilo i za Xijevu drakonsku politiku "nultog COVID-a".
Xi sada intenzivira svoju, desetljeće dugu kampanju za oslobađanje od ključnih ekonomskih i tehnoloških ovisnosti o demokratskom svijetu predvođenom SAD-om. Čini to očekujući novu fazu ideološke i geostrateške “borbe”. Njegove poruke o pripremama za rat i njegovo izjednačavanje obnove nacije s ujedinjenjem s Tajvanom označavaju novu fazu u njegovoj kampanji zastrašivanja Tajvana. Jasno je da je spreman upotrijebiti silu da zauzme otok. Ostaje nejasno misli li on da to može učiniti bez opasnosti od nekontrolirane eskalacije sa SAD-om.
