"SAD nije dobro pripremljen za rat protiv Kine zbog Tajvana", upozorio je poznati američki stručnjak za vanjsku politiku Michael O'Hanlon. On je za britanski The Sun kazao da bi taj sukob bio sličan užasima Drugog svjetskog rata. Kina smatra odmetnuti Tajvan svojim teritorijem, a vraćanje tog otoka pod okrilje matične zemlje velika je ambicija predsjednika Xija Jinpinga.
Xi je obećao da Peking nikada neće odustati od svoje mogućnosti upotrebe sile za ujedinjenje otoka kao posljednjeg sredstva, što je izazvalo strahove da bi rat mogao izbiti.
'Sličilo bi to na Drugi svjetski rat'
O'Hanlon, viši suradnik i direktor istraživanja za vanjsku politiku na Institutu Brookings u Washingtonu, smatra da ni SAD ni Kina nisu spremni za rat.
"SAD nije dobro pripremljen, ali dobra vijest je da ni Kina nije spremna za sukob. Procjene tog sukoba govore da bi to bila gora verzija ratova koje je Amerika vodila posljednjih 20 godina. Vjerojatno bi to više sličilo na Drugi svjetski rat", kaže.
O'Hanlon ipak smatra da je, zbog mogućih rizika i posljedica, vjerojatnost izbijanja tog rata vrlo mala.
"Taj bi scenarij bio iznimno težak za sve strane, što vjerojatno znači da se neće dogoditi. Mislim da nitko neće biti toliko glup da okuša sreću, nesmotreno napadne i iskušava sudbinu", dodao je O'Hanlon.
Hipotetski govoreći, taj bi rat trajao prilično dugo,a SAD bi se suočio s "logističkim ograničenjima".
"SAD bi se nedvojbeno suočio s ogromnim nepredviđenim problemima", ističe.
'Dok bi SAD povećao proizvodnju, rat bi bio gotov'
Umirovljeni brigadni general američkih zračnih snaga Robert Spalding upozorio je da bi cilj kineske vojske bio "ukloniti Tajvan" prije nego što američke snage dobiju priliku odgovoriti.
"SAD bi morao povećati svoju sposobnost sudjelovanja u takvom sukobu. Dok bi Amerika povećala svoje proizvodne kapacitete, rat bi već bio gotov. SAD se, naime, uvelike oslanja na Kinu kada su u pitanju opskrbni lanci, a to bi tada bilo prekinuto. To problem čini još većim jer bismo morali iznova stvarati opskrbne lance za protok resursa u Tajvan. Dakle, odgovor bi bio slab i došao bi prekasno", tvrdi umirovljeni general Spalding.
Još nije poznato kada će i hoće li Peking napasti Tajvan, ali Spalding tvrdi da američki dužnosnici drže u rukama sudbinu otoka. Istodobno, Kina nastoji postati vodeća svjetska supersila. Dužnosnici Pentagona upozoravaju da Peking posjeduje najveću pomorsku vojnu flotu, a prošle je godine vojni proračun Kine porastao na 230 milijardi dolara, što je 7,1 posto više u odnosu na 2021. godinu. Kina bi do 2030. godine mogla proširiti svoju flotu s 340 na 440 brodova. U međuvremenu, veličina američke flote pala je ispod 300 brodova.
Rat će izbiti 2025. ili do kraja desetljeća?
Američki general Mike Minihan, iz Zapovjedništva zračnih snaga upozorio je da bi rat oko Tajvana mogao izbiti za dvije godine.
"Nešto mi govori da ćemo se boriti 2025. godine", kazao je Minihan.
Michael McCaul, predsjedavajući Vijeća za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa, rekao je za Fox News kako bi volio da Minihan nije u pravu, ali da "ipak misli da ovaj ima pravo".
Ali Minihanovi stavovi ne odražavaju one u Pentagonu. Njegovi su komentari došli samo nekoliko dana prije nego što se dogodio incident s kineskim špijunskim balonom iznad SAD-a.
Umirovljeni američki admiral Philip Davidson upozorava, pak, da bi kineska aneksija Tajvana mogla biti visoko na Xijevoj listi prioriteta.
"Brinem se da Peking ubrzava svoje ambicije da istisne SAD i našu vodeću ulogu u međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, za koji su dugo govorili da to žele učiniti do 2050. godine. Kako se približava taj rok, ja sam sve zabrinutiji. Tajvan je očito jedna epizoda u ostvarivanju tog cilja. I mislim da će prijetnja sukoba rasti u sljedećih šest godina", rekao je Davidson.
Xiju treba nešto za njegovu političku ostavštinu
Godina 2027. označena je kao mogući rok jer bi tada počeo četvrti Xijev predsjednički mandat. Tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu rekao je za Sky News da Xi možda želi ostaviti nasljeđe.
"On će 2027. vjerojatno ući u svoj četvrti mandat i, ako u svoja prethodna tri mandata ne bude ostvario nikakva značajnija postignuća, možda će morati razmisliti o nečem drugom što će smatrati svojom ostavštinom. Ako Xi Jinping ne može promijeniti situaciju unutar Kine, možda će htjeti pribjeći korištenju sile ili izazivanju krize izvana kako bi skrenuo pozornost domaće javnosti i pokazao Kinezima da je nešto postigao", kazao je Wu.
Xi se lani našao na meti kritika nakon što je Kina zabilježila jedan od najgorih gospodarskih rezultata u posljednjih 50 godina, a zbog svoje katastrofalne politike 'nultog covida'.
Mornarički stručnjak Sam Tangredi rekao je da ne očekuje izbijanje sukoba 2027., ali je upozorio da bi rat mogao izbiti u narednim desetljećima.
"Ne mislim da će biti rata između SAD-a i Kine 2027., ali bi ga moglo biti prije 2049. godine", kazao je.
Naime, Xi je kazao da bi Peking do 2049. trebao imati vojsku svjetske klase koja može izazvati američku superiornost.
