U opširnoj analizi koju je objavila na portalu američkog CNN-a, komentatorica Frida Ghitis pita se "Zar ovo nije Treći svjetski rat?" i podsjeća se kako bi se u vrijeme Hladnog rata, a nakon sličnih događaja (teroristički napad u Parizu, opsadno stanje u Bruxellesu, članica NATO-a obara ruski bombarder...) čovječanstvo već uvelike pripremalo za izbijanje nuklearnog rata.
Rat u Siriji - crna rupa koja guta sve druge sukobe
"Srećom, taj sukob je okončan. Umjesto da unese nuklearnu šifru, ruski je predsjednik Vladimir Putin zatražio održavanje hitne sjednice Vijeća sigurnosti UN, dok je NATO sazvao drugi hitan sastanak. (...) Pritom su ovi događaji tek posljednji u nizu koje je pokrenuo najsloženiji sukob na svijetu, onaj u Siriji", ističe Ghitis.
Evo kako bi po njezinoj analizi već sutra mogao početi Treći svjetski rat:
Ubrzo nakon masakra u Parizu, papa Franjo je izjavio da su teroristički napadi dio Trećeg svjetskog rata. Međutim, ono što poprima oblik svjetskog rata u ovom stoljeću jest sam rat u Siriji.
Taj je sukob postao koban 2011. kada je na pozive na demokratizaciju zemlje Bašar Al Asad odgovorio krvoprolićem demonstranata. Pretvorio se u globalni vrtlog nasilja, crnu rupu koja guta sve druge sukobe.
Dan za danom, rastao je broj sukoba i suparništava koja utječu na rasplamsavanje borbi u tom dijelu Levanta, donoseći novu oružanu silu i više regruta.
Ne zna se tko sve ratuje s kim i protiv koga
Sve je počelo sa sukobom prodemokratskih aktivista i Asadovih snaga. On je privukao čitavu galeriju suprostavljenih naoružanih oporbenih skupina. Umjerene je okrenuo proitiv ekstremista, a ekstrmiste protiv radikalnih ekstremista.
Sukob raste između šiita i sunita i između Arapa i Iranaca. Libanonski Hezbolah, kojeg podržava Iran, bori se protiv milicija koje podržavaju Arapi iz Perzijskog zaljeva. Al Kaidin Nusra Front konkurira Islamskoj državi, Kurdi ratuju protiv Islamske države i protiv sirijske vojske, a Turska ratuje protiv Kurda, neodlučno se boreći protiv Islamske države i instinktivno želeći Asadov odlazak.
Ima toga još što bi moglo za osobom povući značajne geopolitičke posljedice. Tu su Rusija, SAD i “protuisilovska koalicija", a uskoro i francuski blok protiv ISIS-a.
Turski interes i ruski geopolitičk ulog
Rusija je u Siriji ne zato da bi pobijedila ISIS, već da spasi režim Bašara Al Asada, svog trajnog saveznika. Turska ima dva cilja: želi slomiti krila Kurdima koji žele neovisnost, ali i svrgnuti Asada.
I dok se ciljevi Turske razlikuju od ciljeva ostalih NATO-saveznika - posebice stoga što je Ankara uglavnom žmirila pred ISIS-om kao neprijateljem Kurda - NATO je uglavnom suglasan s Turskom kada su u pitanju antipatije spram Asada.
No, u igri je još veći geopolitički ulog. Rusija radi na tome da sroza američki ugled na Bliskom istoku, potičući time Putinov plan za izazivanje i prkošenje Washingtonu.
Dok je američki predsjednik Barack Obama pokušavao uvjeriti Ameriku da umjerena nastojanja za suzbijanje ISIS-a daju rezultate, Putin je u Siriju uputio golemu vojnu snagu dajući sukobu sasvim novu formu.
Barack Obama, Vladimir Putin
RAT U SIRIJI: “Rusija je iskoristila jalovost zapadne politke!”
Pola svijeta uključeno u 'Sirijski svjetski rat'
Asad je bio sasvim blizu da izgubi vlast, no Putin, koji se sada bori na istoj strani s Iranom i Hezbolahom, pobrinuo se da do toga ne dođe tako skoro. Nakon terorističkih napada ISIS-a u Europi, izgledi za Aadsadov ostanak na vlasti sada se čine još većima.
Zbunjeni ste? Ovo je tek početak jer svatko u ovoj borbi ima neprijatelje i prijatelje na suprotnim stranama. Tako izgleda svjetski rat: čudna savezništva, suprotstavljeni planovi, koalicije stvorene s određenim ciljem.
U 'Sirijskom svjetskom ratu' već sudjeluju mnoge zemlje. Lani su SAD okupile široku kolaiciju u kojoj je više od 60 država. Od Južne Koreje do Australije, vlade tih zemalja u različitim su razmerima sudjelovale u borbi protiv Islamske države.
Utjecaj ISIS-a od Libije do Filipina
Istodobno, Islamska država je proširila svoje područje djelovanja. Ima nove ogranke, a njeni sljedbenici izvršavaju napade na ciljeve diljem svijeta. Ta organizacija ne kontrolira samo područja u Siriji i Iraku već ima snažan utjecaj i u Libiji, na Sinajskom poluotoku u Egiptu, u Nigeriji i drugim dijelovima Afrike.
Skupine koje iskazuju odanost samoproglašenom kalifatu djeluju na područjima koja zahvaćaju desetke tisuća kilometara. Ima ih u Afganistanu, Indoneziji, Pakistanu, Alžiru i na Filipinima.
Brojni su ljudi različitih nacionalnosti poginuli u Siriji i Iraku. No, ISIS-ova teroristička propaganda objavila je snimke ubojstava Amerikanaca, Britanaca, Egipćana, Japanaca, Korejaca, Kineza i ljudi drugih nacionalnosti.
Izbjeglice u Urugvaju, teroristi i u Australiji
Izbjeglice iz Sirije stigle su čak do Urugvaja, a u terorističkim napadima pojedinaca povezanih sa sirijskim borcima ubijeni su ne samo ljudi u Siriji, Iraku, Libanonu i Turskoj, već i u Kanadi, Francuskoj, Australiji, Nigeriji, Danskoj i drugdje. Ne zaboravimo ni Egipat, gdje je nedavno - uvjerene su ruske vlasti - ruski putnički zrakoplov bio namjerno srušen.
Zvuči li sve ovo kao svjetski rat?
Do kada će SAD stajati po strani?
Kada kažemo 'svjetski', obično mislimo na dva velika vojna sukoba u 20. stoljeću. Uočljiva je sličnost da i ovoga puta SAD odbijaju uključiti se u sukob - američka javnost želi ostati izvan sukoba poručujući: "Ovo nije naša borba".
Neizvjesno je koliko će ta analogija (s prethodna dva svjetska rata) potrajati. No, nije na odmet sjetiti se da su ti ratovi okončani tek kada se SAD više nisu mogle pretvarati da ih ne pogađa brutalni sukob koji bijesni tisućama kilometara daleko od obala Amerike - zaključuje komentatorica CNN-a.
