Nakon što je kopnena vojska Turske, druge najveće vojne sile NATO-saveza, ušla u sjevernu Siriju i pokrenula vojnu operaciju u Afrinu, tamošnjoj kurdskoj enklavi, mnogi strahuju da je tim činom zapaljena iskra novog velikog sukoba na Bliskom istoku u koji bi se mogle umiješati i najveće sile, SAD i Rusija.
O zbivanjima na novom kriznom žarištu, ambicijama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana te mogućim širim geostrateškim posljedicama turske intervencije na sjeveru Sirije, razgovarali smo sa Zlatkom Dizdarevićem, novinarom i publicistom iz Sarajeva, vrsnim poznavateljem odnosa u toj regiji koju je izbliza upoznao i kao dopisnik i kao bivši diplomat u Jordanu, Iraku, Siriji i Libanonu.
"Erdogan nije ni pokušao naći političko rješenje s Kurdima"
Dizdarević upozorava da je Erdogan tijekom svoga uspona na vlast izgubio neke mudre savjetnike koji su u početku definirali njegovu vanjskopolitičku strategiju, ali da je uspevši se na vlast ostao usamljen sa svoje dvije velike opsesije. Dizdarević smatra da obje dugoročno nisu ni pametne ni geostrateški mudre.
"Njegova prva opsesija su Kurdi. On nikada nije pokušao krenuti tragom pronalaženja rješenja kurdskog pitanja u Turskoj koje bi bilo dobro i za Tursku. Pretpostavlja se da je u Turskoj oko 15 milijuna Kurda, a njegova je opsesija da njih i njihova prava treba minimizirati. Za razliku od Bašara al-Asada koji je uoči rata u Siriji Kurdima omogućio izvjesnu autonomiju, Erdogan nije ni pokušao naći političko rješenje za kurdsko pitanje već je opsjednut isključivo time kako da ih eliminira. Ta opsesija se, kako vidimo, proteže i na drugu zemlju, Siriju, koja je, ako ćemo se držati minimuma međunarodnog prava, tuđa zemlja u koju on nema pravo ući kako mu padne na pamet", kaže Dizdraević.
U toj svojoj opsesiji da eliminira Kurde čak i na teritoriju druge države, dodaje Dizdarević, Erdogan se "malo preigrao" postavši vrlo opasan igrač za interese NATO-a i SAD-a od čijih se interesa otrgnuo.
"Amerikanci nisu spremni ući u sukob zbog Kurda"
"Erdogan je beskrajno značajan kao čuvar tzv. južnog krila NATO-a, pa je utoliko veći problem što se počeo ponašati na način koji u ovom trenutku ne odgovara NATO-savezu. Tim prije što su Amerikanci prigrlili Kurde, naravno iz striktno svojih interesa, kako bi stvorili kakav-takav balans nazočnosti Rusije u Siriji. Erdogan je sada ušao u sukob s Amerikancima i njihovim interesima u regiji, ali ne mislim da su oni spremni ući u ikakav ozbiljniji vojni sukob zbog Kurda. Kurdi će opet biti žrtva kao što su i do sada uvijek bili", kazao nam je Dizdarević.
Prema njegovu mišljenju, Rusija se neće izravno miješati u situaciju koju je izazvala Turska, već će sa strane paziti da njeni interesi na tom području ne budu povrijeđeni.
"Međutim, ako Bašar al-Asad bude doveden u opasnu poziciju ovime što Turska sada radi, naći će se nekakvi interesi i balansi u kojima nisam siguran da će Erdogan uspjeti u svome krajnjem cilju, eliminaciji Kurda. On je svojom odlukom o operaciji u Afrinu silno zakomplicirao situaciju. A nisam siguran da u ovoj situaciji i Amerikancima i Rusima i Iranu, a i Bašaru al-Asadu odgovara Erdoganova histerija koja se iskazuje ovom operacijom protiv Kurda u Afrinu", smatra Dizdarević.
"Erdoganove ambicije na kraju će ga učiniti gubitnikom"
Za drugu Erdoganovu opsesiju Dizdarević kaže da u ovome trenutku nije toliko važna, ali je vrijedi spomenuti.
"Istanbul odnosno Carigrad nikada u svojoj povijesti nije nadjačao značajne prijestolnice arapskog svijeta poput Damaska, Bagdada i Kaira. Ta opsesija Turske svojom nemogućnošću da se kao imperij nadvije nad arapski svijet vrlo je značajna", kaže Dizdarević ističući kako se to vidi na primjeru Rake gdje nije uspio osigurati dominaciju jer su zadatak čišćenja tog donedavnog uporišta Islamske države od boraca ISIS-a Amerikanci povjerili Kurdima, a ne Turskoj.
Dizdarević je uvjeren kako će sve te Erdoganove ambicije u kombinaciji s unutarnjom situacijom u Turskoj, na kraju ga učiniti gubitnikom.
"Nisam posve siguran da će on, u tim svojim ambicijama, stati samo na intervenciji u Afrinu. On zaista misli da ima pravo i mogućnost da nakon što pokori Afrin krene dalje u čišćenje cijele zone sjeverne Sirije, koja se naslanja na Tursku. Ako bi to učinio, onda bi u igri bila posve nova geostrategija s kojom se ne bi mogli složiti, svaki iz svojih razloga, ni Amerikanci ni Rusi sa svojim partnerima na tom području", kaže.
Svjetski rat neće izbiti zbog Kurda, ali nešto drugo se događa
S početkom turske vojne operacije u Afrinu započela su i nagađanja o mogućem izbijanju novog velikog sukoba, čak i globalnih razmjera, na Bliskom istoku. Dizdarević se s tim ne slaže, ali globalni konflikt vidi u nečemu drugome.
"Ruski i američki apetiti u toj regiji čak se i ne preklapaju. Oni će se dogovoriti i ne vjerujem da su spremni ići u ikakav sukob jedni protiv drugih zbog Kurda ili zbog turskih ambicija", kaže Dizdarević te upozorava da je do ovih događaja dovela igra na malo višem nivou.
"Nakon prve godine mandata Donalda Trumpa, histeričan odnos SAD-a prema Rusiji pridonio je približavanju Rusije i Kine. To znači da od četiri globalne sile - SAD-a, EU-a, Kine i Rusije - sada imamo dvije koje su se ujedinile. A kada se dvije ujedine, ostale lako postanu gubitnice. Mislim da je mnogo značajnije pitanje kako će se SAD osvijestiti od geostrateških gubitaka koje je Trumpova politika izazvala u proteklih godinu dana. A samo kurdsko pitanje prelomit će se, kao i uvijek, preko leđa samih Kurda. No, stvar je u tome da pitanje deset milijuna ljudi bez države ne može vječno biti otvoreno", zaključio je Dizdarević.
