Poplave, vjetar koji čupa drveće sve su te pojave koje su ovo ljeto zahvatile Srbiju i regiju i oštetile mnoge domove, govori klimatski stručnjak Vladimir Đurđević za Kurir, te napominje da će ove pojave u budućnosti postati sve češće. Glavni uzrok su klimatske promijene i zagrijavanje atmosfere.
Planet Zemlja se od početka industrijske revolucije zagrijala za jedan stupanj Celzij, a isto toliko će se zagrijati idućih pet godina. Dakle, pet puta kraćem vremenu, upozorava Đurđević. Upravo zbog toga možemo očekivati još intenzivnije vremenske nepogode koje će se događati češće.
Vodena para
Naime, zbog sagorijevanja ugljikova dioksida dolazi do zagrijavanja planeta. Topliji zrak može primiti veću količinu vodene pare zbog čega se povećava intenzitet vremenskih nepogoda.
"Vodena para je glavno pogonsko gorivo, odnosno glavni izvor energije za olujno nevrijeme, zato što olujni oblaci i razni olujni sustavi koji se formiraju u stvari svoju snagu crpe iz te energije koja je smještena u vodenoj pari i koja se oslobađa pri procesu kondenzacije", objašnjava Đurđević.
Ovaj stručnjak ističe da povećanje temperature za jedan stupanj znači da se u zraku može naći sedam posto više vodene pare.
Kako je dalje naveo, što je u atmosferi veći rezervoar za vodenu paru, veći je i izvor energije koji je na raspolaganju olujnim oblacima.
Pojava tornada?
"Ovo zagrijavanje zraka i povećanje koncentracije vodene pare može dovesti i do pojave razornih tornada u Europi, ali i na području Srbije", kako kaže Đurđević takav jedan tornado se prije dvije godine dogodio na području Češke i razrušio skoro cijeli jedan gradić.
POGLEDAJTE VIDEO: Slučajni prolaznik snimio stravičan pad helikoptera na stambeni kompleks na Floridi. Dvoje mrtvih, najmanje četvero ozlijeđenih
"Razorni tornado nije nešto što trebamo isključiti kao nemogući događaj na našem području, pitanje je manje više vremena. Ako se dogodilo u Češkoj dogodit će se i kod nas. A kada, to ne znamo. Može se dogoditi u naredne tri godine, a može za 20 godina. U svakom slučaju, možemo očekivati tako razorno nevrijeme i zbog toga trebamo biti oprezni", zaključuje Đurđević.
Štete će u budućnosti biti veće ako se ne prilagodimo na klimatske promjene. Moramo se prilagoditi na nove klimatske uvjete, moramo prilagoditi infrastruktura. Ona mora biti otpornija kako bi mogla izdržati ekstremnije vremenske uvjete, zaključuje Đurđević.
