U 100 dana rata u Ukrajini, ruske postrojbe nisu uspjele ostvariti želje Vladimira Putina, ali su zato izgubile mnoštvo opreme i ljudstva. Procjenjuje se kako je na ukrajinskim ravnicama život položilo dvostruko više ruskih vojnika nego u 10 godina sovjetsko-afganstanskog rata, iako se na početku smatralo da će Rusija pregaziti Ukrajinu u svega nekoliko dana, piše The Sun.
Na početku su Putinove postrojbe pokušale okupirati Kijev. Zauzeli su ključni aerodrom Hostomel u blizini glavnog ukrajinskog grada te se pripremali na prepolavljanje Ukrajine i svrgavanje njihove vlasti. Padobranci su dvaput pokušali ući na posjed predsjednika Volodimira Zelenskog i smaknuti ga, no on je na Facebooku objavljivao prkosne videe noćnih šetnji Kijevom. Na kraju od toga nije bilo ništa. Nakon velikih žrtava s obje strane, Rusi su se povukli iz okolice Kijeva.
Sljedeća meta bila je Mariupolj, lučki grad na Azovskom moru koji se nalazi točno između okupiranih dijelova regija Donjeck i Luhansk te anektiranog poluotoka Krima. Plan je bio osigurati kopneni koridor između ta dva područja pod ruskom kontrolom. No, taj je grad pao tek nakon gotovo 80 dana ratovanja.
Tomu je kumovala i drastična promjena ruske strategije krajem ožujka. Shvatili su da neće moći osvojiti Ukrajinu odjednom, pa su se okrenuli prema rudama bogatom i industrijski razvijenom istoku zemlje. Već u travnju povukli su se i iz drugog po veličini ukrajinskog grada Harkiva i usmjerili sve svoje snage u Mariupolj, kojeg je branilo oko 2000 boraca zarobljenih u čeličani Azovstal.
Rat u pat poziciji
S druge strane, otkriveni su strašni ruski zločini u tom gradu, ali i u Buči i Irpinju, nedaleko od Kijeva, kao i diljem Ukrajine. Švedski ekonomist i stručnjak za Rusiju, Anders Aslund tvrdi da je rat trenutno "u pat poziciji".
"Ukrajina ima sve vojnike koji joj mogu zatrebati. Može mobilizirati do milijun ljudi. Rusija, s druge strane, ima manjak vojnika. Budući da ovo tehnički nije rat, Putin ne može legalno slati ročnike. Ionako šalje još vojnika, ali to zaobilazi dajući im ugovore. Međutim, ako bi Putin pokušao promijeniti zakon i uvesti vojnu službu, došlo bi do masovnog protivljenja", rekao je Aslund.
Ne treba zaboraviti da je Putin uredbom povećao dobnu granicu za vojnike koji prvi put potpisuju ugovor s vojskom. Osim toga, koriste i plaćenike iz Sirije, čečenske borce, ali i jedinice koje formalno gledajući nisu vojska, ali imaju vojne ovlasti.
“Ukrajina će, pak, uskoro ostati bez streljiva i teškog topništva. Rusija ima hrpu topništva, iako je izgubila mnogo oklopnih vozila, tenkova i zrakoplova. Ovo je sada postao topnički rat", rekao je Aslund te dodao da je dolazak američkog topništva u Ukrajinu svojevrsna prekretnica u ratu.
“Što se tiče vojne opreme, Rusija koristi tenkove T62, stare više od 50 godina. Bolje opreme nemaju. Rusi imaju puno starog sovjetskog topništva koje mogu koristiti, što je neprecizno, ali još uvijek vrlo zastrašujuće."
Primjetan je i pad morala kod ruskih vojnika. Neki su odbili vratiti se u borbu i traže pravnu pomoć kako bi izbjegli odlazak na bojišnicu. Drugi, pak, javno iskazuju nezadovoljstvo uvjetima u kojima se bore. Leševi najmanje 6000 ruskih vojnika nalaze se u ukrajinskim mrtvačnicama.
"Više je nego vjerojatno da Rusija također pati od značajnih moralnih problema i da su njezine zapovjedne strukture degradirane, ali to nije ništa novo. Ovo se događa od trećeg dana rata kada su se ruski napadi počeli odugovlačiti", rekao je stručnjak za poljsku vojnu obavještajnu službu, Konrad Muzyka.
Potvrdio je i da Rusi imaju problema s regrutacijom novih vojnika. "To je veliki paradoks. S jedne strane, mnogi Rusi podržavaju ruske operacije u Ukrajini, ali u isto vrijeme ne žele tamo umrijeti", tvrdi Muzyka.
Tko umjesto Putina?
To i ne čudi, jer su Rusi, unatoč jakoj propagandi i strogim kaznama za bilo kakav oblik nezadovoljstva, postali svjesni zbivanja u susjednoj zemlji. Aslund smatra da vijesti iz Kremlja, unatoč svim naporima, cure u javnost. Rusku strategiju označio je jednom od najvećih vojnih grešaka u modernoj povijesti.
"Ovaj će sukob vjerojatno biti jednako loš kao rusko-japanski rat 1904.-1905. Taj je rat bio toliko destabilizirajući u Rusiji da je rezultirao revolucijom 1905.", rekao je švedski stručnjak ukazujući na "velike napetosti" između glavne ruske sigurnosne službe FSB-a i vojske, dodajući da svaki takav sukob otvara mogućnost državnog udara.
Upozorio je i da je Putinovo zdravlje ogromna prijetnja statusu quo. Rekao je da postoji "previše znakova da nešto ozbiljno nije u redu s njegovim zdravljem. Ne znamo umire li, ali znamo da nije dobro. Vidimo snimke koje se očito montiraju. Više se ne pojavljuje u javnosti. Postoje čak i glasine da ima dva tjelesna dvojnika poput Sadama Husseina", ustvrdio je Aslund.
Ako Putin umre ili bude svrgnut u državnom udaru, ogromno je pitanje tko će ga naslijediti. Jedno od imena o kojima se spekulira je 70-godišnji Nikolaj Patrušev, tajnik Vijeća sigurnosti i Putinov saveznik. Aslund upozorava da je Patrušev "još luđi od Putina" te da ga "izjedaju antizapadne teorije zavjere."
Druga potencijalna zamjena je šef FSB-a, Aleksandr Bortnikov, sumnjiva ličnost koja gotovo nigdje javno ne istupa, pa su i njegovi stavovi nepoznati širem krugu javnosti. Treći potencijalni Putinov nasljednik je šef vanjske obavještajne službe, Sergej Nariškin, kojeg Aslund opisuje kao "manje ludog od Putina ili Patruševa". No, najvjerojatniji ishod bi bio taj da vlast preuzme Vijeće sigurnosti, koje se sastoji i od četvorice bivših generala KGB-a.
"Oni nemaju ovlasti. Bilo bi to kao ruski puč u kolovozu 1991. Samo oni bi mislili da imaju vlast. Njihova moć će se jednostavno urušiti, a onda će biti važno tko će je ugrabiti. 1991. to je bio Boris Jeljcin. To mora biti lik s narodnim autoritetom i organizacijom. Samo jedna osoba to ima u modernoj Rusiji - Aleksej Navaljni", zaključio je Aslund.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
