Europa se sprema za svoju treću pandemijsku zimu, a sve je više onih koji pozivaju na zajedničku strategiju za cijeli blok. Zemlje u Europi zauzele su različite pristupe pandemiji koronavirusa. U prošlosti je to uzrokovalo zatvaranje granica, smetnje u putovanju i zbunjenost među građanima oko toga koja se pravila primjenjuju, piše Politico.
Ponekad je to potaknulo nepovjerenje u čelnike jer su se strategije javnog zdravstva razilazile. Sada, dok se Europa topi pod toplinskim valom, lako je zaboraviti val koronavirusa koji također šalje oboljele u bolnice, koji su oboljeli nakon infekcije BA.5 varijantom omikrona. Ali malo je vjerojatno da će biti posljednji a, kako se zamor od pandemije produbljuje, Europa je pod pritiskom da osigura jedinstveniji pristup da bi se pripremila za ono za što stručnjaci strahuju da bi moglo biti još jedna smrtonosna pandemijska zima.
Jasan podsjetnik na prijetnju
Sve veći broj slučajeva danas je jasan podsjetnik na prijetnje. Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije izvijestio je o gotovo 3 milijuna novih slučajeva koronavirusa prije dva tjedna, potaknutih najnovijom pod-varijantom omikrona - i to uz ograničene kapacitete testiranja. Hospitalizacije su se udvostručile u posljednjih mjesec dana, a u Europi svakog tjedna od bolesti covid-19 umre blizu 3000 ljudi.
“Ovi brojevi oslikavaju nedavnu prošlost. Gledati u budućnost i pripremati se za budućnost mnogo je teže, ali se s tim treba hitno pozabaviti”, upozorio je u utorak šef WHO-a za Europu Hans Kluge.
Kluge je pozvao zemlje da ponovno pokrenu napore kako bi se smanjile brojke, ali nije preporučio obvezne mjere. Zemlje bi trebale povećati stope cijepljenja, posebno u rizičnim skupinama, i promicati nošenje maski u zatvorenim prostorima i javnom prijevozu, također je rekao Kluge, savjetujući "informirane individualne izbore u vezi s mjerama zaštite".
U sličnom duhu, povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides prošlog je tjedna pisala ministrima zdravstva pozivajući ih da se sada pripreme za jesen, jačanjem sustava nadzora i planiranjem medicinskih potrepština.
U međuvremenu, Njemačka već vraća mandat maske na stol. Prije tjedan dana, ministar pravosuđa Marco Buschmann otkrio je da se vlada priprema za tešku zimu s koronavirusom, uključujući uvođenje obveznih maski u zatvorenim javnim prostorima. No, šire gledano, izabrani europski politički čelnici - koji se već bore s posljedicama rata u Ukrajini, inflacijom i energetskom krizom koja prijeti da regiju gurne u recesiju - pokazuju slab apetit za stroža ograničenja koja bi mogla izazvati reakciju javnosti.
Bolje zajedno
Neki stručnjaci umjesto toga pozivaju na usklađivanje javnozdravstvenih mjera poput maski, testiranja, praćenja kontakata, izolacije, ograničenja kapaciteta prostora i drugo, u cijeloj Europi. Ovdje, tvrde javnozdravstvene ustanove i istraživačke organizacije, agencije EU-a za hitne slučajeve bolesti i zdravstva moraju pojačati i pružiti središnji i koordinirani brzi odgovor.
Europa bi trebala razviti "niz minimalnih kriterija koji se moraju ispuniti", s naknadnim javnozdravstvenim mjerama koje se provode kada se dosegnu pragovi, tvrdi Dorota Sienkiewicz, viša koordinatorica politike za EuroHealthNet, široki savez europskih javnozdravstvenih institucija i istraživačkih organizacija. To bi trebali koordinirati Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Agencija za pripravnost i odgovor na hitne zdravstvene situacije (HERA), rekla je.
Njezini komentari odražavaju sličan prijedlog Petera Piota, neovisnog savjetnika HERA-e i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, u nedavnom intervjuu za Politico. “Ono što je vrlo važno, mislim, i za građane i za one na vlasti… je imati neki sustav predvidljivosti”, rekao je Piot, također bivši voditelj Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
"Moramo imati neke pokazatelje za koje je moguće reći, ljudi, kad dođemo do te razine, maske su opet potrebne", rekao je. To bi trebao biti pristupačni model koji se "može prilagoditi lokalnim okolnostima", dodao je Piot. Ali za nadolazeću hladnu sezonu, harmonizacija EU-a izgleda kao pusti san - i to unatoč tome što trenutačno češko predsjedništvo također podržava sličan pristup usklađivanja EU-a.
Nerealan plan?
Odgovarajući, ECDC je rekao da koordinirani odgovor temeljen na prepoznatim okidačkim točkama jednostavno nije realan. “S obzirom na razlike među zemljama u zdravstvenim kapacitetima, obuhvatu cijepljenja i društvenom prihvaćanju mjera suzbijanja koronavirusa, nije izvedivo definirati značajne numeričke pragove za pokazatelje ozbiljnosti koji bi se mogli primjenjivati u svim zemljama EU/EEA na usklađen način“, rekli su stručnjaci ECDC-a za Politico.
Europska komisija je u svom odgovoru istaknula da blok jača zdravstvene sustave diljem EU-a, "s operacionalizacijom HERA-e, jačim agencijama EU-a i pravilima o prekograničnim zdravstvenim prijetnjama u svom središtu", rekao je dužnosnik Komisije u e-poruci. Međutim, “zdravstvena politika i politika cijepljenja ostaju u nadležnosti država članica, uključujući odluke o javnozdravstvenim mjerama.”
Umjesto toga, ECDC i Svjetska zdravstvena organizacija za Europu ovaj su tjedan zajednički izdali široke smjernice za zemlje o tome kako prije jeseni pojačati praćenje i nadzor nad respiratornim virusima, uključujući covid-19.
Za Sienkiewicza su ove smjernice — koje uključuju sustave nadzora u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, te modeliranje za procjenu pokazatelja ozbiljnosti kao što su hospitalizacije, prijemi na intenzivnu njegu i smrtnost — dobrodošle. Ali to je premalo, prekasno. Nedostatak pravovremenih, standardiziranih podataka omeo je sposobnost Europe za brz i učinkovit odgovor, ustvrdila je.
Bilo je i nejasnih poruka o cijepljenju. ECDC i Europska agencija za lijekove izdali su ovog mjeseca smjernice o jačanju cijepljenja među rizičnim populacijama dok udara trenutni val. No, s obzirom na toliki fokus na novo cjepivo prilagođeno za omikron - koje se očekuje u rujnu - i šefovi ECDC-a i HERA-e morali su uvjeriti članove Europskog parlamenta da je cijepljenje sada važnije za ove skupine nego čekanje novih cjepiva.
Veća uloga
Ministri zdravstva EU-a su na sastanku u lipnju također istaknuli ECDC kao tijelo koje bi moglo igrati veću ulogu u vođenju europskog odgovora na pandemiju. Europa bi mogla iskoristiti ECDC "u koordinaciji odgovora, posebno koordinaciji znanstvenih preporuka", rekao je Jakub Dvořáček, zamjenik ministra zdravlja Češke Republike, u nedavnom intervjuu za Politico. "Trebamo tijelo koje će nam pomoći da imamo barem slične preporuke u svim zemljama."
Osim toga, ove zime Europa ima još jedno oružje protiv virusa — HERA. Otkako je osnovan u studenom 2021., odjel Europske komisije radi na boljoj pripremi bloka za sljedeći val infekcija. Ali, prema Sienkiewiczu, "ECDC i HERA rade vjerojatno minimum koji im je naložen."
HERA je previše usredotočena na tradicionalne zdravstvene politike - "biomedicinski pristup zdravlju", rekla je, promatrajući bolesti i pronalaženje i isporuku cjepiva i tretmana. HERA nije odgovorila na novinarski upit na ovu temu do objave članka.
"Ono što nedostaje je mekša, ali ne manje važna dimenzija zdravlja", koja gleda na odrednice zdravlja u pripravnosti za pandemiju, rekao je Sienkiewicz, pozivajući da se više pozornosti posveti manjinama i skupinama u nepovoljnom položaju koje su ranjive jer obično imaju nisku stopu procijepljenosti, veću stopu kroničnih bolesti i ograničen pristup zdravstvenoj skrbi.
Dugoročno gledano, cilj ECDC-a je poboljšati praćenje i nadzor svake od ovih skupina, istaknuli su njegovi stručnjaci, ali trenutno se zemlje moraju usredotočiti na ažuriranje svojih sustava prikupljanja podataka za više osnovnih informacija.
