Idućih dana bi, prema najavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, trebala biti sazvana sjednica Narodne Skupštine Republike Srpske (RS) na kojoj će biti predložen izlazak RS-a iz "sporazuma" o Oružanim snagama BiH i poništavanje ovlasti Uprave za indirektno oporezivanje BiH u RS-u.
Dodik je, također, najavio izlazak RS-a iz "sporazuma" o pravosuđu BiH, odnosno Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV - tijelo koje imenuje nositelje pravosudnih funkcija na svim razinama u državi) BiH, kako bi onemogućio djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području entiteta RS.
Kaže da RS time želi vratiti nadležnosti koje je imala prema "izvornom Daytonu", kada je pravosuđe bilo u isključivoj nadležnosti entiteta. Ignorirajući sve poslijeratne reforme koje su u BiH provedene uz savjetodavnu i financijsku podršku međunarodne zajednice, Dodik je najavio i da će za šest mjeseci biti proglašena neovisnost RS-a.
Uvod u pravnu anarhiju
Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović kaže da Milorad Dodik pozivom za ukidanjem Oružanih snaga BiH zapravo "priziva ukidanje RS-a". "Dodik godinama radi na secesiji RS-a. Bez ikakvih pravnih posljedica on i Skupština RS-a jednostrano odbacuju Inzkove promjene krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, iako 'izvorni Dayton' omogućava visokom predstavniku nametanje zakona, pa i prenošenje ovlasti s entiteta na državu. Dodik sada vjeruje da po istom načelu može istupiti iz 'sporazuma' o pravosuđu i Oružanim snagama BiH, kako bi ponovno formirao Vojsku Republike Srpske koja je počinila najteže ratne zločine u Europi, uključujući genocid", kaže sugovornik DW-a.
"To bi bilo kršenje važećih zakona BiH, a unilateralno vraćanje onome što Dodik podrazumijeva pod 'izvornim Daytonom' bio bi uvod u pravnu anarhiju, s nepredvidljivim sigurnosnim izazovima. Po istom ili sličnom načelu moglo bi doći i do potpune suspenzije Daytonskog sporazuma i vraćanja na Ustav Republike BiH bez entiteta", ističe Ahatović.
Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da bi postupci političkih aktera u BiH morali biti usklađeni s važećim Ustavom i zakonskim okvirom. On vjeruje da je Ustav BiH često bio ugrožen "unilateralnim postupcima unitarističkih aktera", pa je bilo pitanje vremena kad će na takav otvoren način početi nastupati i zagovornici separatizma.
"Sad će, nadajmo se, svim relevantnim domaćim i stranim akterima postati jasno da unitarizam nije brana, već hrana separatizmu, kao što vrijedi i obratno. Ako bi bilo koji akter mislio da može na unilateralne akte vlasti RS-a odgovoriti isto tako unilateralnim potezima u smjeru unitarizacije i poništenja bilo kojeg aspekta važećeg Ustava BiH, preuzet će identičnu razinu odgovornosti za sve posljedice kao i Milorad Dodik", upozorava Sitarski.
Blokiranje puta prema eurointegracijama
Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu Jasmin Ahić podsjeća da je RS godinama blokirao zahtjeve za povećanjem budžeta državnim sigurnosnim institucijama - Oružanim snagama BiH, Graničnoj policiji, SIPA-i i drugim službama "pokušavajući time zaustaviti napredak prema NATO-u i europskim sigurnosnim integracijama".
"Danas se suočavamo s otvorenim prijetnjama o povlačenju iz 'sporazuma' za te državne sigurnosne institucije. Dodikove prijetnje nedvosmisleno predstavljaju žestok udar na već narušenu političko-sigurnosnu situaciju i stabilnost BiH. Jasno je da su njegove namjere u funkciji daljnjeg urušavanja državnih institucija što, bez obzira na motive, nije dobro za sveukupnu društvenu atmosferu u BiH, ali i regiji", mišljenja je profesor Ahić.
Zahtjevi iz RS-a su "isključivo politički" i izvan su unutarnje kohezije BiH, ali i međunarodnog i balkanskog okruženja, smatra banjalučki profesor sigurnosnih znanosti Duško Vejnović. "Taj stav odudara i od Daytonskog mirovnog sporazuma, odudara od Ustava BiH i pitanje je koliko snaga i iz Republike Srpske bi podržalo metodologiju provođenja te političke ideje gospodina Dodika", kaže profesor Vejnović za BHRT.
Kazneno djelo pobune
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da Skupština RS-a nema ovlasti za povlačenje iz spomenutih sporazuma. "Sve te institucije formirane su nakon što je većina u Parlamentu BiH izglasala njihovo formiranje, uključujući i zastupnike iz Dodikovog Saveza neovisnih socijaldemokrata. Dakle, bez Parlamenta BiH, te odluke nema. Osim toga, to je krivično djelo pobune", smatra Komšić.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović pojašnjava da jednom prenesene nadležnosti na državu BiH, uključujući vojsku i pravosuđe, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, ostaju trajne nadležnosti države Bosne i Hercegovine i nije ih moguće vraćati na entitetsku razinu. "Teoretski promatrano, odluku o tome morala bi donijeti Parlamentarna skupština BiH i oba entitetska parlamenta, a to se nikada neće dogoditi", kaže Džaferović.
Nakon najava Milorada Dodika (od subote, 5.9.) da će RS proglasiti neovisnost za šest mjeseci, iz Ureda visokog predstavnika za BiH je priopćeno da visoki predstavnik Christian Schmidt "ni pod kojim okolnostima neće dozvoliti prekrajanje granica BiH, čiji je teritorijalni integritet zajamčen Općim okvirnim sporazumom za mir i međunarodnim pravom". Schmidt je ponovio da "entiteti imaju svoju ustavnu poziciju unutar države BiH, da nemaju pravo na odcjepljenje od BiH i da postoje samo na temelju Ustava BiH".
I šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler poručio je da neće biti diskusije o povlačenju suglasnosti na rad Oružanih snaga BiH i VSTV-a, kako je to najavio Milorad Dodik. Sattler smatra da je krajnje vrijeme da se bh. političari vrate za pregovarački stol i da se obnovi dijalog.
