Iako su SAD i EU zajednički osudili invaziju na Ukrajinu te istovremeno krenuli prema sankcijama Rusiji, čini se da po pitanju energetske budućnosti Europe saveznici neće tako lako pronaći zajednički jezik. Dao je to naslutiti prošloga petka francuski predsjednik Emmanuel Macron, kada je otvoreno kritizirao američku trgovinsku i energetsku politiku zbog, kako je rekao "stvaranja dvostrukog standarda".
"Sjevernoameričko gospodarstvo donosi odluke radi atraktivnosti, što poštujem, ali stvara dvostruki standard s nižim cijenama energije na domaćem tržištu dok prodaje prirodni plin Europi po rekordnim cijenama", rekao je Macron na konferenciji za novinare u Bruxellesu nakon sastanak čelnika Europske unije. "Osim toga, dopuštaju državnu potporu do 80% u nekim sektorima, dok je to ovdje zabranjeno - dobivate dvostruke standarde", dodao je francuski predsjednik i tako otvorio pitanje "iskrenosti transatlantske trgovine".
Kako javlja Bloomberg, Macron - inače, suočen s velikim prosvjedima u svojoj zemlji - prozvao je SAD i Norvešku kao proizvođače energije koji ostvaruju "superprofit" koristeći se "nezarađenim prihodima geopolitičkog rata" te dodao da je o toj temi razgovarao "na prijateljski način" sa svojim američkim i norveškim kolegama.
Dvostruka mjerila i pitanje Kine
Prodaju američkog ukapljenog plina europskim tvrtkama po "četiri puta većoj cijeni od one po kojoj ga prodaje na domaćem tržištu" kritizirao je i Macronov ministar financija Bruno Le Maire, dodajući da bi se EU trebao pridružiti azijskim gospodarstvima i zahtijevati da SAD i Norveška pokažu "veće prijateljstvo prodajom plina po nižim cijenama".
Na pitanje, ostvaruju li SAD i Norveška zbog rata u Ukrajini "superprofit", energetski stručnjak Igor Dekanić kaže: "Sigurno da da. Trgovanje energijom je kategorija velikih vrijednosti i velikih novčanih iznosa. Nitko se tu ne ponaša drugačije nego tržišno egoistično."
Dekanić podsjeća da je OPEC+ nedavno najavio smanjenje proizvodnje nafte, upravo u trenutku kada je EU najavio osmi paket sankcija Rusiji, i to onaj koji uključuje embargo na uvoz sirove nafte iz Rusije morskim putem. Iako se SAD oštro usprotivio toj odluci OPEC+, kaže Dekanić, ona mu ne ide ni približno na štetu koliko EU, dapače, omogućava mu da se ponaša "tržišno u realnim okolnostima".
"Dakako da svi u takvim okolnostima imaju dvostruka mjerila. S druge strane, najnovija strategija nacionalne sigurnosti SAD-a, osim sukoba s Rusijom i rata u Ukrajini, je da već sada kao glavnog protivnika gleda Kinu. I to je čimbenik koji ide u američke kalkulacije", pojašnjava energetski stručnjak.
'EU nije u poziciji da diktira cijene'
Europa se, s ruskim napadom na Ukrajinu, kaže Dekanić, našla u energetski skoro nemogućoj situaciji. "Donosila je redom sankcije, sada već osam paketa, a kada je s petim paketom ušla u područje energetike, ušla je u takozvanu "zonu sumraka" u kojoj se svašta događa. Istina je da sankcijama štetite onome kome ste ih namijenili, ali energetske sankcije svakako štete i Europi", kaže Dekanić.
Smatra da je Europa tijekom prošlotjednog samita sama sebi zadala "nemoguć zadatak" kada je pokušala dogovoriti maksimalnu uvoznu cijenu plina.
"EU nije u tržišnoj poziciji da diktira cijene - troši manje od 10 posto ukupne svjetske energije - ni na jednom tržištu sudionik s 10 posto tržišta ne diktira cijene. Europa mora plivati između mogućnosti i realiteta. Velik je uspjeh spajanje plinovodnih sustava Njemačke i Francuske, da se preko Španjolske i Portugala ubuduće uvozi plin iz Alžira, kao i ukapljeni plin iz SAD-a, vjerojatno po tržišnoj cijeni. Međutim, u Europi su počele nestabilnosti i demonstracije u pojedinim zemljama, koje nisu usmjerene protiv Rusije nego protiv inflacije i nesposobnosti europskih vlada da smire rast cijena. To će stvoriti politički pritisak na europska vodstva i ona će morati početi manevrirati", kaže Dekanić iako, napominje, manevri oko cijene američkog plina neće biti mogući ukoliko Republikanci, koji su već najavili poštivanje tržišnih cijena i smanjenje američke vojne pomoći Ukrajini, pobjede na skorim američkim izborima za Zastupnički dom.
'Nema alternative'
Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna putuje u petak u Washington kako bi procijenila situaciju prije američkih izbora na sredini mandata, ali i kako bi raspravljala o Ukrajini, američkom izvozu LNG-a u Europu, poštenom natjecanju i budućnosti nuklearnog sporazuma s Iranom. Sve će ove točke adresirati i Macron u svom posjetu Washington D.C. početkom prosinca međutim, trebalo bi se dogoditi čudo da Europa dobije veći manevarski prostor kada su u pitanju cijene energenata s tržišta koje nije rusko.
"Nema alternative", kaže Dekanić o uvozu američkog ukapljenog plina. "Alternative su novi razvoj obnovljivih i domaćih izvora energije, a to nije ostvarivo za mjesec ili dva mjeseci već za nekoliko godina. Kada počnu mirovni pregovori - jer svi ratovi jednom završe mirovnim sporazumom - tada će se morati rekonstruirati Sjeverni tok i stvari će krenuti prema normalizaciji", smatra energetski stručnjak, priznajući da je to - idealan scenarij koji trenutno nije na horizontu.
