Kako će se na dinamiku odnosa Slovenije i Hrvatske odraziti promjena na Pantovčaku i kako riješiti granični spor koji je, po mišljenju Ljubljane, riješen za Hrvatsku spornom arbitražom, pitanje je kojim se u srijedu i dalje bave slovenski mediji i analitičari.
O dilemi nastavka konfrontiranja o spornom pitanju ili ne za portal Siol.net govorio je počasni hrvatski konzul u Kopru Božo Dimnik, predsjednik Društva slovensko-hrvatskoga prijateljstva, koji je bio protiv odluke Slovenije da tuži Hrvatsku zbog neimplementiranja arbitražne presude.
"Trebalo je procijeniti hoćemo li pravnim putem postići ono što smo željeli, a ja sam uvijek bio za bilataralni, prijateljski način rješenja. Slovenci s Hrvatima u povijesti nikad nisu ratovali i nikad nismo bili u neprijateljskim odnosima", kazao je Dimnik za informativni portal slovenskog Telekoma. "Prijatelji ne idu na sud nego moraju razgovarati i dogovoriti se", dodao je Dimnik.
On ističe kako je žalosno da se dvije bliske države međusobno spore oko "imaginarne crte" u Piranskom zaljevu/Savudrijskoj vali, umjesto da se posvete zaštiti Jadranskog mora i još boljoj gospodarskoj suradnji te nastave s dijalogom.
Na stvari drukčije i bliže stajalištu slovenske vlade gleda Boštjan Udovič, politički analitičar i profesor na katedri međunarodnih odnosa ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti.
On smatra da Slovenija i dalje treba inzistirati na arbitražnoj presudi. U razgovoru za Siol.net je kazao da ne vidi pravih mogućnosti da bi bez toga promjena na Pantovčaku i dolazak Zorana Milanovića na predsjedničku dužnost, mogla nešto promijeniti u odnosima Slovenije i Hrvatske i dovesti do radikalnog preokreta u odnosima.
"Ako obje države žele riješiti otvorena pitanja, onda prvenstveno treba početi s dijalogom. Promjena na Pantovčaku može u tom smislu doprinijeti, no treba biti svjestan da će u Hrvatskoj ove jeseni biti i parlamentarni izbori", kazao je Udovič.
Kako je dodao, zato nekih bitnih pomaka za sada u odnosima ne treba očekivati.
"Čak ako i Milanovićev prvi posjet inozemstvu bude u Sloveniji,
ne treba zaboraviti da je upravo on bio na čelu vlade koja je
odustala od arbitražnog sporazuma", dodao je.
Zbog predstojećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ali i
mogućih novih prijevremenih u samoj Sloveniji, ove je
godine teško očekivati da će doći do poboljšanja u odnosima
koje opterećuje granično pitanje, odnosno arbitražni problem,
smatra on.
O pitanju arbitražnog spora Slovenije i Hrvatske u svjetlu nedavne odluke suda EU-a koji se o tom pitanju proglasio nenadležnim i trenutnih političkih odnosa dviju država govorio je za ljubljansko "Delo" od srijede Tomas Bicklu, Nijemac koji je doktorirao na pitanju odnosa dviju članica EU-a i njihova graničnog prijepora, a često kao analitičar nastupa u slovenskim medijima.
Što se tiče buduće perspektive odnosa i rješavanja problema granične arbitraže Bickl je u razgovoru za "Delo" rekao da je vrijeme da Slovenija i Hrvatska "počnu bilateralne razgovore o implementaciji arbitražne presude i o demarkaciji", navodi vodeći slovenski list.
Pri tome "Delo" navodi da bi za tako nešto bila potrebna politička volja.
"Da bi to bilo uspješno, mogla bi pomoći tzv. tiha diplomacija trećeg aktera, nekog državnika ili pojedinca kojega poštuju obje strane, kazao je Bickl, a "Delo" dodaje da bi se to moglo postići "na srednji rok", odnosno pred ulazak Hrvatske u Schengen, kad bi se mogla "otvoriti vrata" i za rješavanja svih ostalih pitanja "u paketu".
