Arapski čelnici čestitali su Joeu Bidenu na njegovoj izbornoj pobjedi, no neki ljudi na Bliskom istoku izrazili su cinizam u pogledu američke politike, čak i ako Biden nastavi diplomatski umjesto bezobzirnog pristupa Donalda Trumpa prema mnogobrojnim problemima u regiji. "Bio sam siguran da Trump neće osvojiti drugi mandat. Bio je previše neprijateljski nastrojen prema svima. Sposobniji je da bude mafijaški vođa nego predsjednik SAD-a", rekao je Adel Salman, 40, profesor engleskoga u bagdadskoj srednjoj školi.
"Pričekajmo da vidimo kako će teći Bidenovo predsjedništvo. Svim Iračanima kažem, ne trčite pred rudo. Je li Biden bolji za Irak? Pričekajmo da vidimo njegova djela", upozorava profesor. Biden bi se mogao suočiti s nekim od najzamršenijih vanjskopolitičkih izazova u regiji: od ratova u Libiji i Jemenu do uvjeravanja zemalja Arapskog zaljeva, saveznica SAD-a, da ih Washington može zaštititi od neprijateljskog Irana, čak i ako je rekao da će se vratiti međunarodnom nuklearnom sporazumu s Teheranom.
"Trump je bio naš prijatelj, volio je Saudijsku Arabiju i štitio je od neprijatelja. On je svezao ruke Iranu. Biden ga je ponovno oslobodio i to će naštetiti nama i cijeloj regiji", rekao je Mohamed al Anaizi, saudijski vozač Ubera.
Ljudska prava
I dok je Trump imao ugodne odnose s kako kritičari kažu sve autoritarnijim vođama u zemljama poput Saudijske Arabije, Egipta i Turske, Biden je obećao čvrsti stav u pogledu ljudskih prava. Neki kritičari egipatskog predsjednika Abdela Fataha al Sisija izrazili su nadu da će se američka politika promijeniti, te prenijeli Bidenov post iz srpnja u kojemu je kritizirao represiju kairskih vlasti nad političkim aktivistima u Egiptu obećavši: "Nema više bjanko čekova za Trumpova omiljenog diktatora".
Sisijeva vlada opovrgava optužbe aktivista za ljudska prava o raširenom zlostavljanju. Voditelji talk showova na egipatskim strogo kontroliranim televizijskim postajama trudili su se umanjiti utjecaj Bidenove pobjede tvrdeći da će se Egipat prilagoditi. Libanonski predsjednik Michel Aoun čestitao je Bidenu i izrazio nadu za "povratak ravnoteže u američko-libanonskim odnosima" za vrijeme njegova mandata.
Nabil Bumonsef, zamjenik glavnog urednika lista An-Nahar, rekao je za Reuters da vrijeme objave američkih sankcija u petak Aounovu zetu Gebranu Bassilu, istaknutom kršćanskom političaru, šalje poruku da će Washington nastaviti napadati libanonske političare zbog optužbi za korupciju i pomoć Hezbolahu. "Biden je fleksibilniji i racionalniji, no ne očekujem temeljne promjene, premda će će možda ublažiti pritisak s obzirom na sankcije dok su na položajima Bidenovi dužnosnici za Bliski istok", rekao je.
Ibrahim Matraz, jemenski novinar, bio je također pesimističan u pogledu mogućeg zaokreta američke politike nakon godina rata koji je uništio zemlju. "Ne bismo smjeli zaboraviti da je Biden bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji kad je rat počeo", kazao je. Trumpove optužbe za prijevaru na izborima bez podastiranja dokaza nagnale su neke Arape da kažu kako Washington nema pravo propovijedati o demokraciji u njihovim zemljama gdje su vođe dobili 99 posto glasova na namještenim izborima.
"Ovi izbori pokazuju pravo lice Amerike, zemlje gdje su izbori farsa u kojoj gubitnik ne priznaje poraz i tvrdi da je pobijedio", rekao je Adel al Natur, industrijalac iz ratom pogođene Sirije, čiji se vođe suočavaju sa strogim američkim sankcijama.
Iran se nada promjeni američke politike
Iran se nada promjeni u američkoj politici nakon izborne pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima, poručio je iranski potpredsjednik Ešak Džahangiri u nedjelju putem Twittera. "Doba Donalda Trumpa i njegova pustolovnog i huškačkog tima konačno je završilo ...nadamo se da će SAD sada promijeniti svoju destruktivnu politiku", napisao je Džahangiri. SAD bi se trebao vratiti svojim međunarodnim obavezama nakon izbora, dodaje je iranski dužnosnik. Iran je pogotovo zabrinut, što je predsjednik Hasan Rohani također spomenuo u subotu, u pogledu američkog povratka nuklearnom sporazumu s Iranom i ukidanja sankcija, nastavlja Džahangiri.
Američki predsjednik Donald Trump povukao se iz nuklearnog sporazuma 2018. koji je trebao osigurati da Iran koristi nuklearni program s niskom razinom obogaćenog urana samo u civilne svrhe te da ne može izgraditi nuklearnu bombu. On je također nametnuo nove sankcije Iranu. To je zemlju bacilo u najgoru gospodarsku krizu u povijesti, pogoršanu još pandemijom koronavirusa. Budu li sankcije ukinute, izvoz nafte, najveći izvor prihoda, mogao bi se također povećati.
Nepovjerljive protivničke strane tražit će dodatne obaveze
Joe Biden obećao je ponovno se vratiti sporazumu iz 2015. godine, koji je Washington sklopio za vrijeme njegova potpredsjedničkog mandata, bude li se i Iran vratio ispunjavanju zahtjeva. Diplomati i analitičari kažu međutim da se to vjerojatno neće dogoditi preko noći, jer bi nepovjerljive protivničke strane jedna od druge zahtijevale dodatne obaveze. "Dvije se strane neće brzo i lako uskladiti. Trebat će vjerojatno šest mjeseci i moguće je da se neće moći dogovoriti", rekao je Robert Einhorn, stručnjak za kontrolu oružja s instituta Brookings.
U dogovoru sa Sjedinjenim Državama i drugim svjetskim silama, Iran je pristao na ograničenje nuklearnog programa, a zauzvrat ublažavanje sankcija. Kršenje nuklearnog sporazuma počelo je nakon što je Trumpova administracija izišla iz njega 2018. te je počelo pojačavanje jednostranih sankcija Teheranu. Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif rekao je da želi da se Sjedinjene Države ponovno priključe sporazumu, ali rekao je u ponedjeljak za CBS News da "ponovni angažman ne znači pregovaranje", jer "da smo to htjeli učiniti (pregovarati), mi bismo to učinili s predsjednikom Trumpom prije četiri godine ".
Biden je rekao da bi povratak na sporazum bio "polazna točka za daljnje pregovore" te da će Washington potom surađivati sa saveznicima na jačanju i produljenju nuklearnog sporazuma i rješavanju drugih zabrinjavajućih pitanja. "Ako Iran odabere sukob, spreman sam braniti naše vitalne interese i naše snage. Ali, spreman sam krenuti putem diplomacije bude li Iran poduzeo korake da pokaže da je spreman", napisao je Biden na internetskoj stranici CNN-a u rujnu.
Iran traži naknadu za "štetu" koju je pretrpio pod obnovljenim američkim sankcijama, implicitno tvrdeći da bi im Washington trebao nadoknaditi izgubljene prihode od nafte, što bi bilo kojem američkom predsjedniku bilo teško, ako ne i nemoguće. "Očekivanja će se povećati sa svih strana", rekao je visoki europski diplomat, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman. "Prioritet bi svima trebao biti uvjeriti i pritisnuti Iran da se vrati svojim nuklearnim obvezama", kazao je. Iranski dužnosnici rekli su da će se bilo kakvi pregovori morati održati nakon iranskih predsjedničkih izbora sredinom 2021. godine.
"Mislim da će iransko vodstvo pokušati uravnotežiti akutne potrebe svog gospodarstva s nekom vrstom strategije pregovaranja s Velikim sotonom", rekao je Henry Rome, stručnjak za iransko gospodarstvo iz Eurasia Group, konzultantske tvrtke za procjenu političkih rizika u svijetu.
Biden će nastaviti ciljane sankcije protiv Irana
Trump je raskinuo nuklearni sporazum jer je želio postići širi sporazum koji će se odnositi i na iranski raketni program i regionalne aktivnosti. Sjedinjene Države optužile su Iran da se miješa u sukobe u Siriji, Jemenu, Iraku i drugdje. U izvješću Ujedinjenih naroda u lipnju tvrdi se da su krstareće rakete korištene u nekoliko napada na naftne pogone i međunarodnu zračnu luku u Saudijskoj Arabiji prošle godine "iranskog podrijetla".
Biden je rekao da će "i dalje koristiti ciljane sankcije protiv iranskih kršenja ljudskih prava, njegove podrške terorizmu i programa balističkih projektila". Prema nuklearnom sporazumu, prošli mjesec ukinut je embargo Ujedinjenih naroda na oružje za Iran. Trumpova administracija ostala je izolirana u 15-članom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, nakon što nije produžena zabrana konvencionalnog oružja.
Trumpova administracija također tvrdi da bi Vijeće trebalo zabraniti Iranu rad na balističkim raketama dizajniranim za nuklearno oružje. Rezolucija UN-a iz 2015. kojom se odobrava nuklearni sporazum "pozvala" je Iran da se suzdrži od takvog rada, ali neke države tvrde da zbog jezika rezolucije taj dokument nije obvezujući.
Svakim napretkom koji bi Iran postigao u svojem nuklearnom programu odstupajući od svojih obveza prema sporazumu iz 2015. godine, bavit će se tijelo UN-a za nuklearni nadzor, Međunarodna agencija za atomsku energiju, rekli su diplomati. Jeffrey Lewis, stručnjak za neširenje oružja s Instituta za međunarodne studije Middlebury iz Montereya, rekao je da bi nuklearni sporazum mogao biti obnovljen. "Ako to želite učiniti, možete to shvatiti", rekao je dodavši da ponekad u Washingtonu problemi koji su složeni - ali rješivi - postaju nerješivi kad ljude ne zanima da ih stvarno i riješe.
