U Švedskoj počinje nova školska godina, a zemljom se širi zaraza potaknuta delta sojem koronavirusa. Dok druge zemlje uvode nove restrikcije, Švedska nastavlja svojim dobro poznatim modelom, koji je u početku pandemije izazvao mnoge kontroverze.
Lani je Švedska privukla pozornost svjetske javnosti odlukom da ostavi otvorenima trgovačke centre, ugostiteljske objekte i osnovne škole. Istovremeno, stotine milijuna ljudi su bile zatvorene u svojim domovima, a tisuće kompanija je propalo ili se borilo da, uslijed rigoroznih mjera, ne propadnu.
Dvije trećine od 10 milijuna žitelja Švedske uopće se ne brine oko koronavirusa. Tako kazuju istraživanja javnog mnijenja provedena u srpnju. Većina stanovnika podržava vladin relaksirani pristup. Tek četvrtina ispitanika negoduje zbog toga što je fokus u pandemiji stavljen na gospodarstvo, a ne javno zdravstvo, piše Daily Telegraph. Glavni državni epidemiolog, po mnogima "persona non grata" i tvorac "švedskog modela", Anders Tegnell u jednom je tamošnjem magazinu proglašen Šveđaninom godine.
Uspostavili su kontrolu
No, nisu oni bili bez problema. Od posljedica zaraze preminulo je oko 15.000 ljudi, no stopa smrtnosti je ispod prosjeka Europske unije i daleko niža od država članica koje su uvodile policijske satove, lockdowne i druge stroge restrikcije. Neki smatraju da Švedska nije učinila dovoljno da suzbije zarazu, ali znanstvenici su iznenađeni uspjehom "švedskog modela".
"U više navrata pomislio sam da bi situacija mogla eskalirati, no u Švedskoj je sve ipak ostalo pod kontrolom. Švedska je uspjela uspostaviti kontrolu nad infekcijom, uspjela je zadržati relativno nisku stopu zaraze i nije došlo do kolapsa zdravstvenog sustava", rekao je Samir Bhatt, profesor javnog zdravstva sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Očuvanje gospodarstva
Na početku prvog prošlogodišnjeg vala zaraze, Međunarodni monetarni fond predviđao je da će švedsko gospodarstvo pasti za sedam posto. No, BDP je pao za samo 2,8 posto. To je, opet, manje od europskog prosjeka, koji je šest posto, ili Velike Britanije, koja se sad otvorila više od Šveđana, a čija je ekonomija pala za deset posto.
Švedsko se gospodarstvo tako uspjelo brže i oporaviti. Do srpnja ove godine BDP je dosegao pretpandemijsku razinu, a do kraja godine se očekuje rast od 4,6 posto. Za korona-mjere u gospodarstvu vlada je izdvojila oko 22 milijarde dolara, odnosno oko 4,2 posto BDP-a, što je dovelo do toga da je zabilježen drugi najmanji deficit u Europi, a javni dug je ostao gotovo isti kao i prije.
"Javne financije relativno su slabo pogođene u usporedbi s drugim zemljama, vjerojatno zato jer smo koristili mnogo manje drakonske mjere", smatra Urban Hansson Brusewitz, glavni ravnatelj Švedskog nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja.
Psiha nije ozbiljnije narušena
Psihološko zdravlje građana, za razliku od drugih zemalja, u Švedskoj nije ozbiljnije narušeno. Nacionalni odbor za zdravstvo tvrdi da je u padu broj ljudi koji zbog depresije i anksioznosti traži pomoć, a pogotovo se to odnosi na djecu i mladež. Vjeruju da je tome pridonijela nastava uživo. Naime, samo djeca pozitivna na koronavirus ostajala su kod kuće, dok su sva ostala uredno dolazila na nastavu i družila se. Karantene cijelih razreda bile su rijetke.
"Jako smo sretni što smo mogli ostaviti naše škole otvorenima. Mislim da je to jako važno", smatra Sara Byfors, voditeljica u javnozdravstvenoj agenciji PHA, a ravnatelj te agencije Peter Fredriksson dodaje: "Činjenica da su ocjene ostale stabilne ukazuje na to da su se i nastavnici i učenici jako dobro nosili s pandemijom. Nismo zabilježili negativne učinke naših mjera."
Štoviše, najgore su prošla djeca koja su završila u karanteni. "Znamo da najgore posljedice imaju stariji i učenici viših razreda koji su morali u izolaciju. Koliko su te posljedice ozbiljne tek ćemo vidjeti", dodala je Byfors.
Švedske posebnosti
Iako "švedski model" očito ima i dobrih strana, profesor Bhatt upozorava da je u Švedskoj umrlo tri do četiri puta više ljudi nego u Danskoj, a 10 puta više nego u Finskoj ili Norveškoj. Kritičarima to daje argument da su ti ljudi umrli bespotrebno, samo zbog pretjerano relaksiranih epidemioloških mjera.
Ipak, u usporedbi s navedenim zemljama, u Švedskoj je gustoća naseljenosti puno rjeđa, a puno je više samačkih kućanstava. Da se, primjerice, Velika Britanija odlučila za švedski model, ishod bi bio, upozorio je Bhatt, apsolutna katastrofa, jer bi stopa smrtnosti bila i do četiri puta viša od sadašnje.
