Još 2018. godine na internetu je postala viralna snimka nekadašnjeg predsjednika SAD-a Baracka Obame. Zapravo, Obama nikada nije i zaista održao ovaj govor, a bila je to prva 'demonstracija' tehnologije mašinskog učenja putem specijalnog softvera (ML, Machine Learning). Kasnije je ova tehnologija obuhvatila i algoritme za 'deep neural learning' (duboko učenje), koju danas znamo kao 'modernu umjetnu inteligenciju '.
Zbog ovoga, ovakvi videi i audio snimke su dobili naziv 'deepfake' - 'veoma lažni zapis'. Od tada su na 'meti' deepfake videa bili i Emmanuel Macron, Putin, te Boris Johnson. Donald Trump je vjerojatno i najčešće korišten za ovakve video zapise, a čak postoje i brojne usluge s umjetnom inteligencijom koje generira glas izuzetno sličan Trumpovom.
Ovakav 'Ai Trump' može izgovoriti koji god tekst želite (za sada, samo na engleskom), a YouTube i TikTok su prepuni videa gdje Trump 'komentira' različite događaje u svijetu.
Opasno za izborne procese
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je 'deepfake' tehnologija izuzetno opasna kada su u pitanju izborni procesi. Iako su neki ovakvi zapisi korišteni za online propagandu još 2020., izbori za Bijelu kuću koji bi trebali biti održani na jesen ove godine, bit će pravi test za američke zakonodavce i medije.
Samo tri američke savezne države imaju propise koji direktno zabranjuju 'kompjuterski generirane likove i zvučne zapise u političkim oglasima', a mnogi korisnici društvenih mreža ne mogu sasvim razlikovati prave zapise i one kreirane umjetnom inteligencijom - naročito oni stariji.
Nisu samo političari žrtve 'deepfakea'. Elon Musk, milijarder koji stoji iza kompanija Tesla, Space X i 'X' (Twitter), vjerojatno je najčešće 'krivotvorena' javna osoba. Na YouTubeu i širom drugih društvenih mreža postoje tisuće lažnih videa na kojima je 'lažni Musk'. Drugi primjer je poznati konzervativni voditelj i komičar Joe Rogan.
Najnoviji primjer je britanski premijer Rishi Sunak - on se posljednjih mjeseci našao na meti brojnih lažnih video snimki, koje je samo na Facebooku vidjelo najmanje 400 tisuća korisnika. Ovo je dio očigledno organizirane kampanje, u susret izborima u Velikoj Britaniji ove godine, a neki od oglasa s lažnim video snimkama su i plaćeni kao 'Facebook Ad' oglas.
Ruski hakeri stoje iza takvih snimka?
Istraživanje u Velikoj Britaniji je otkrilo da iza ovih videa stoji 30 lažnih nevladinih organizacija iz 23 zemlje širom svijeta. Za sve oglase je plaćeno oko 14 tisuća funti, a najčešće su plaćani iz SAD-a, Turske i s Filipina. Neki od stručnjaka za kibernetičku sigurnost vjeruju da iza nekih od ovih video zapisa mogu stajati i ruski hakeri, budući da su oni montirani u stilu oglasa koje Rusi često koriste za različite prevare sa kriptovalutama na internetu.
Deepfake video zapisi i sve češće fotografije generirane uz pomoć umjetne inteligencije učinile su i posao novinara mnogo kompliciranijim. Tako sada zaposleni u medijima (sve češće i na Balkanu) moraju kontaktirati urede javnih dužnosnika, političara ili organizacija za komentar, saznajući često pritom da se radi o online prevari, te da takve izjave ili susreta uopće nije bilo u stvarnosti.
Ipak, društvene mreže su 'živi' medij, i često se događa da dok se nešto demantira, stotine ili tisuće ljudi već to pogleda ili pročita. Budući da će se ove godine održavati izbori u Europskoj uniji, SAD-u, Velikoj Britaniji i Rusiji, može se očekivati i prava 'poplava' lažnog sadržaja širom planete. Ironično, najviše ovakvih sadržaja ima na Twitteru (X), iza kojeg upravo stoji Elon Musk, a koji je godinama bio i jedan od najvećih zagovornika razvoja i korištenja umjetne inteligencije.
