Također, Kanada uvijek iznova usklađuje svoju politiku sa svojim gospodarskim potrebama koje se stalno mijenjaju. Zato je jasno da Njemačka na tom području može puno toga naučiti od Kanade, pokazuje studija berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj.
Naime, u narednih deset do 15 godina u Njemačkoj će nedostajati radne snage u svim branšama, smatra direktor tog instituta Reiner Klingholz, koji kaže da Njemačka mora pojačati napore kako bi bila atraktivna za useljenje. Smatra da političari moraju građanima objasniti moguće prednosti useljavanja. "Moramo se transparentnije i ofenzivnije predstaviti. Moramo se aktivnije reklamirati u inozemstvu", kaže Klingholz za Deutsche Welle.
Kako su Kanađani sredili problem
Primjerice, od 1967. Kanada bira svoje useljnike pomoću sustava bodovanja. Najvažniji kriteriji za izbor su obrazovanje i znanje jezika. Potencijalni useljenici time mogu steći dvije trećine bodova nužnih za useljenje. Osim toga, kanadska vlada dodjeljuje bodove i za radno iskustvo, godine starosti ili za već postojeću ponudu za posao. U obzir se uzimaju i druge stvari, poput obrazovanja partnera ili prethodnog boravka u Kanadi. No, ne traži se samo visoko kvalificirana radna snaga.
"Naravno, u Kanadi postoji i potreba za radnicima s nižim kvalifikacijama u sektoru njege, naftnoj industriji te u šumarstvu. Za te osobe u pojedinim regijama i provincijama postoje posebni programi", objašnjava Klingholz. U slučaju da na tim područjima imaju ponudu za posao, useljenici najprije imaju pravo na ograničeni boravak u Kanadi. Stalnu boravišnu dozvolu na kraju dobiju samo pojedinci.
Druga generacija posebno uspješna
Useljenici u Kanadu su, prema službenim podacima, u prosjeku bolje obrazovani nego domaće stanovništvo. Uspjeh druge generacije, odnosno djece migranata u Kanadi, prema rezultatima ove njemačke studije je posebno impresivan - oni su mahom postigli akademsko obrazovanje i na tom području čak nadmašili domaće stanovništvo.
