Rusija bi trebala organizirati predsjedničke izbore u ožujku sljedeće godine. Prema mišljenju većine stručnjaka, analitičara i povjesničara, ovo će biti najneizvjesniji izbori od ukidanja komunizma početkom devedesetih, iako je za sada izvjesno da će na njima sudjelovati samo jedan kandidat - Vladimir Putin.
Dugo skrivana istina
Analitičari smatraju da je Putin krenuo u agresiju na Ukrajinu upravo kao zadnji adut za još jedan mandat u Kremlju. Stara 'maska', pod kojom su se godinama izmjenjivali Putin i Medvedev na mjestu premijera i predsjednika, odavno je propala, a od 2015. obični građani Rusije žive sve lošije. Rast maloprodajnih cijena pripisuje se 'posljedicama globalne pandemije', no sada je jasno da su troškovi života daleko veći nego prije pet godina. Konkretno, poskupjeli su poljoprivredni proizvodi, meso i riba, kao i prvi put nakon nekoliko desetljeća - alkoholni proizvodi. Iako se ukupni BDP poboljšao u 2021. godini, te je iznosio oko 1,7 trilijuna dolara, najveći dio tog novca otišao je na državne i vojne troškove. Iako se statističke metode razlikuju, prema većini njih prosječna plaća u Rusiji je negdje oko 900 do 1100 dolara po stanovniku. To se pak najviše odnosi na velike gradove i urbana područja. U manjim mjestima i daleko u unutrašnjosti plaće rijetko prelaze 550 dolara. Gospodarstvo cijele Federacije desetljećima se temeljilo na izvozu energenata, sirovina i obojenih metala – upravo onih sektora koji su danas pod sankcijama međunarodne zajednice zbog agresije na Ukrajinu.
Također, u predizbornoj kampanji, osim ekonomske situacije, Putinu će biti vrlo teško objasniti stvarni broj poginulih vojnika u Ukrajini. Vrhovno zapovjedništvo ruske vojske sve do svibnja ove godine uporno je ponavljalo brojku od 'oko 25 tisuća mrtvih i ranjenih'. Zatim je u svibnju Jevgenij Prigožin, sada već bivši šef raspuštene 'Grupe Wagner', izjavio da je samo u regiji Bahmut 21.000 ruskih vojnika poginulo. Stvarne brojke su svakako mnogo veće - NATO izvori u Bruxellesu često koriste brojke između 75 i 80 tisuća mrtvih ruskih vojnika, dok izvori iz Pentagona navode brojke veće od 100.000 mrtvih. Bijela kuća nedavno je objavila, pozivajući se na analize Pentagona i DIA-e (Defense Intelligence Agency), da je samo u posljednja četiri mjeseca u Ukrajini umrlo više od 20.000 ruskih vojnika (službenih snaga i pripadnika Wagnera).
Putinov najveći izazov
John Paul Newman, povjesničar sa Sveučilišta 'Maynooth' u Irskoj, tvrdi da je Putin 'pogriješio' kad je započeo invaziju.
"Putin i planeri u Kremlju su vjerojatno izračunali da je jedini način da se spriječi utjecaj Zapada u Ukrajini da započnu rat i invaziju na susjednu zemlju, kao i da pokušaju promijeniti vlast u Kijevu", ističe Newman i objašnjava: 'Nijedan od prvotnih ciljeva, ni vojnih ni političkih, do sada nije ispunjen. Ruska vojska sada je u poziciji da zadrži kontrolu u istočnom dijelu zemlje i u Donbasu, dok ukrajinske snage sigurnosti pokreću veliku protuofenzivu. Politička i vojna cijena svakako je nadmašila sva očekivanja koja je Kremlj imao na početku invazije, a ostaje nam vidjeti kakve će biti posljedice za rusko društvo i zemlju u cjelini.'
Putin je vjerojatno smatrao da bi bilo kakva 'iznuđena pobjeda' u Ukrajini - primjerice, međunarodno priznanje Krima i Republike Donjeck - bila dovoljan adut na predsjedničkim izborima sljedeće godine. No, dok su ruske snage, tenkovi i raketni sustavi zaglavljeni u ukrajinskom blatu, čini se da će politička sudbina Vladimira Putina najmanje ovisiti o Kremlju i Moskvi, a puno više o Volodimiru Zelenskom i Kijevu.
POGLEDAJTE VIDEO 'Stari Putin ne bi dopustio da Prigožin ovo preživi, pokazao je veliku slabost'
