U malo vjerojatnom, ali ne i nemogućem slučaju da Vladimir Putin slijedi svoje nedavne prijetnje i baci nuklearnu bombu, SAD će imati samo nekoliko mogućih opcija za odgovor, piše Newsweek.
"Najvažnije je da bi SAD htio pokušati odvratiti Putina od korištenja nuklearnog oružja", rekao je politolog i bivši časnik CIA-e Matthew Kroenig za Newsweek, dodajući da ako Putin krene naprijed i upotrijebi nuklearno oružje, onda su SAD u teškom položaju.
Tri opcije
Ako američka strategija odvraćanja iz bilo kojeg razloga ne uspije – vjerojatno zato što se Putin osjeća stjeranim u kut i nema drugih opcija da se dokaže pobjednikom u ukrajinskom ratu – tada bi Bidenova administracija trebala izvršiti svoju prijetnju odvraćanjem, prema Kroenigu.
"Mislim da se Bidenova administracija vjerojatno još nije odlučila i vjerojatno ni neće sve dok se nuklearno oružje stvarno ne upotrijebi", rekao je o odgovoru SAD-a.
"Neki u administraciji su rekli: 'Pa, napravimo strožu verziju onoga što već radimo. Više sankcija. Više oružja Ukrajini. Možda više snaga raspoređenih naprijed u zemljama NATO-a.' I oni bi tvrdili da je ovo stroži odgovor od onoga što sada radimo".
U ovom prvom scenariju, prema Kroenigu, "Biden izbjegava rat s Rusijom".
U drugom scenariju, treći svjetski rat bi mogao biti potaknut, jer bi američki udar na Rusiju mogao uzrokovati odmazdu Moskve. "Zagovarao bih izravan američki konvencionalni vojni napad na Rusiju", rekao je Kroenig. "A to bi moglo biti izravno protiv snaga koje su pokrenule napad. Moglo bi biti protiv drugih ruskih vojnih ciljeva u Ukrajini ili u Crnom moru".
"I onda idemo u veliki sukob, a to je mogućnost", rekao je Kroenig.
U trećem scenariju, SAD na nuklearni napad odgovara još jednim, izazivajući nuklearni rat. "Mislim da bi američki strateški ljudi mogli reći: 'Gospodine predsjedniče, nuklearno oružje korišteno je prvi put od Drugog svjetskog rata. Ljudi su uvijek pretpostavljali da ćemo odgovoriti nuklearnim oružjem na nuklearni napad. Moramo upotrijebiti nuklearno oružje kao odgovor na obnovu nuklearnog odvraćanja'. Pretpostavljam da predsjednik Biden ne bi išao tim putem, barem u početku, ali mislim da bi se neki u prostoriji možda zalagali za to", rekao je Kroenig.
Nije to laka odluka ni za Putina
"Ne mislim da je ovo laka odluka za Putina. Mislim da je neodlučan. Mislim da je s jedne strane zabrinut da bi uporaba nuklearnog oružja mogla dovesti do velikog odgovora SAD-a i NATO-a koji bi on više volio izbjeći. S druge strane, on gubi ovaj važan rat točno na svojoj granici. I mislim da vidi i stratešku i vojnu korisnost korištenja nuklearnog oružja da bi se preokrenuo tijek rata. Stoga mislim da još nije odlučio", kazao je Kroenig.
Putinove prijetnje imaju smisla: Stvaraju strah
"Ono što ima smisla je da Putin prijeti NATO-u i Ukrajini", rekla je za Newsweek Marina Miron, koja radi na Odsjeku za obrambene studije na King's Collegeu u Londonu.
"U svemu tome postoji psihološki element", rekla je. "Prijetnja uporabe nuklearnog oružja stvara strah. A to je učinak koji Kremlj želi iskoristiti. Vidjeli smo to u prošlosti u brojnim prilikama, a vidimo i sada. Rusko vodstvo može naginjati prema svemu, ali mislim da samoubojstvo nije jedna od opcija. Ipak, uvijek postoji mogućnost ljudske i/ili strojne pogreške", kazala je.
U ovom trenutku, većina stručnjaka misli da je malo vjerojatno da će Moskva baciti nuklearno oružje, pogotovo jer se čini da raste neslaganje u Rusiji usred zapadnih sankcija i vojnih poraza u Ukrajini.
"Ali, zbog ekstremnih posljedica upotrebe bilo kojeg nuklearnog oružja, svaki rizik treba shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno", kazao je za Newsweek John Erath, viši direktor politike Centra za kontrolu naoružanja i neproliferaciju, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u.
