Politika koju je Hrvatska vodila prema Bosni i Hercegovini uglavnom je bila temeljena na neznanju i predrasudama i to se zbiva u kontinuitetu od razdoblja kada je Franjo Tuđman bio hrvatski predsjednik pa do mandata predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, rekao je u subotu nekadašnji predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić ponavljajući tvrdnje da je Tuđman s Miloševićem u Karađorđevu dogovarao podjelu BiH.
Kljuić je ovo kazao u Sarajevu na predstavljanju svoje nove knjige "Izdaja Bosne" u kojoj je iznio svoja sjećanja na protekla tri desetljeća i najdramatičnije razdoblje novije povijesti BiH u kojemu je obnašao najviše stranačke i državne dužnosti.
Kljuić je predsjednikom HDZ BiH postao prije rata, artikulirao hrvatsku politiku u razdoblju u kojemu se vodila borba za osamostaljenje BiH i obranu od srbijanske agresije a politički je eliminiran kada ga je po naputcima iz Zagreba na čelu stranke zamijenio Mate Boban.
Kljuić nikada nije oklijevao kazati kako ga je uklonila politika čiji je cilj bila podjela BiH po etničkim granicama a u subotu je to ponovio konstatirajući da je žrtva ali i da je to "sam tražio" odbijajući odustati od načela za koja je držao da su vrijedna borbe.
"Ja tvrdim da je Zagreb krvnik bosanskih Hrvata. Sarajevo ih je dokrajčilo no to je već drugi 'par rukava'", kazao je Kljuić ustvrdivši da pokojni hrvatski predsjednik Tuđman Bosnu i Hercgovinu nije "ni volio niti ju je poznavao" a pri tom je inzistirao na tome da ga se bespogovorno sluša u provedbi politike koju je sam osmislio.
"On (Tuđman) nije imao pojma što je Bosna", Kljuićeva je tvrdnja a ponovo je iznio optužbu da se Tuđman u Karađorđevu s bivšim srbijanskim predsjednikom dogovorio o tome kako podijeliti BiH. Kljuić tvdi da mu je to Tuđman rekao osobno tijekom sastanka u Zagrebu nakon Karađorđeva.
S druge strane, kazao je Kljuić, "sarajevska politika" trudila se Hrvate dodatno obespraviti i zato danas i postoje napetosti s kojima se BiH sučeljava.
"Za BiH nije bitno koliko je kojega naroda. Svi moraju imati prava kakva imaju pripadnici različitih naroda u Švicarskoj", Kljuićeva je poruka uz konstataciju da će "Bosne unatoč izazovima biti, samo se za nju treba boriti unutarnjim snagama".
"Šta će mene braniti gospođa Kitarović. To je problem koji je Zagreb stvorio jer oni Bosnu ne poznaju i ne vole", zaključio je Kljuić.
Jedan od promotora Kljuićeve knjige, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" Franjo Topić kazao je da je odnos prema politici kao zalaganju za opće dobro u BiH odavno napušten što je i bitni uzrok problema u kojima se ta zemlja nalazi.
Biti Hrvat i istodobno Bosanac je izazov za svakog pripadnika hrvatskog naroda u toj zemlji a Kljuić je jedan od onih kojima je u tome teško naći premca, tvrdi predsjednik "Napretka".
Monsinjor Topić je podsjetio na činjenicu da je HDZ BiH prve demokratske izbore u BiH 1990. godine dobio s 24 posto glasova u vrijeme kada su Hrvati činili 17 posto stanovništva što dovoljno govori o kvaliteti politike vođene dok je strankom upravljao Kljuić.
"Kada se počelo pucati stvari su se stubokom promijejile i to više nije bilo vrijeme za demokratsku politiku Stjepana Kljuića", kazao je Topić dodajući da je Kljuić stoga marginaliziran od strane hrvatskog vodstva u Zagrebu a potom i od bošnjačkog u samoj BiH.
Topić je upozorio kako zadnje godine donose čudno izobličavanje istine i stvarnosti jer su nekim hrvatskim stankama sada veći neprijatelji bošnjačke nego srpske stranke a pri tom nitko ne govori o stanju u Republici Srpskoj gdje su Hrvati gotovo nestali a malobrojni koji su ostali potpuno su obespravljeni.
"Kada govore danas neki hrvatski političari čini se da su Vukovar rušili Bošnjaci", konstatirao je Topić upozorajući kako se borba za vlast prenosi na cijele narode a borba oko fotelja tretira kao sukob dva naroda što je ogromna šteta.
