Sve je više dokaza da je u ožujku započela globalna recesija. Širina ekonomskog kolapsa nazire se iz inicijalnih podataka koji pristižu iz cijelog svijeta, piše Bloomberg.
Američki izvoz u velikom je padu i duboko je ispod razine od prije pola godine. Naročito veliku štetu trpi automobilsa industrija. Broj usidrenih brodova koji prevoze vozila narastao je na 19 posto od ukupne flote, dok je prije godinu dana bio na 11 posto.
'Ove brojke su ružne, ali ne možemo ih zaobići'
Osim toga, gubitak radnih mjesta u SAD-u u ožujku je bio mnogo veći od očekivanog, a i drugi podaci za ožujak pokazuju da je pandemija koronavirusa pogodila sve: od proizvođača do kućanstava, od velikih svjetskih ekonomija do tržišta kapitala u nastajanju.
U Njemačkoj su, primjerice, registracije novih automobila u ožujku pale za 38 posto, a riječ je o inače udarnom mjesecu po tom pitanju. U Velikoj Britaniji taj je pad čak 44 posto, a prodaja vozila u Južnoj Africi pala je za 30 posto. Posustale su i tri najveće arapske ekonomije, indeks potrošačkih usluga u Brazilu bio je najniži od 2016. godine. U Australiji, koja je tri desetljeća izbjegavala recesiju, broj oglašenih radnih mjesta u ožujku je bio najniži od 2009. godine, iako su ondje stroge mjere zbog koronavirusa uvedene tek koncem mjeseca.
"Ove brojke su ružne, ali ne možemo ih zaobići", kazao je Roberto Azevedo, generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije (WTO) komentirajući revidirane procjene globalnog gospodarskog rasta.
Najmanje loš i najgori scenarij
WTO predviđa niz scenarija ove krize izazvane pandemijom koronavirusa - od "optimističnog" pada globalne trgovine od 13 posto, što je na razini Velike recesije iz 2008. godine pa do posve pesimističnog pada od 32 posto koji priziva Veliku depresiju iz 1930-ih godina. Prema optimističnom scenariju WTO-a, ovogodišnji pad globalnog BDP-a bio bi 2,5 posto, dok bi u najgorem scenariju taj pad bio čak 8,8 posto.
Razlika između najmanje lošeg i najgoreg predviđanja je velika, a krajnji ishod ovisit će - kažu u WTO-u - o tome koliko će se dugo virus zadržati, a lanci opskrbe oporavljati. Stoga je Azovedo pozvao sve države na zajedničko djelovanje.
"Ako zemlje rade zajedno, oporavak će biti brži i snažniji nego ako svaka država to bude činila sama", rekao je generalni direktor WTO-a.
Mračne projekcije ekonomista
Mračne procjene odjekuju i u projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, a turobne su i projekcije ekonomista. Podaci za ožujak pokazuju da je globalno gospodarstvo u ožujku oslabilo 0,5 posto po godišnjoj stopi, u usporedbi s 0,1 posto u veljači.
Od Indije do Italije, borba s koronavirusom zatvorila je tisuće tvrtki, a milijune ljudi drži već tjednima zatvorene u kućama. Šok je utjecao na globalne proizvodne i logističke mreže, koje očito nemaju kapacitete za ekonomski udar ovih razmjera.
Uprava Airbusa, s oko 135.000 radnika, koncem prošloga tjedna poručila je svojim zapsolenicima da povratak na pune poslovne operacije kratkoročno nije izvediv. FedEx je upozorio da bi produljeno razdoblje poremećaja u globalnom lancu opskrbe moglo materijalno i nepovoljno utjecati na njihovo poslovanje. Međunarodna prodaja čini više od polovice prihoda FedExa koji je lani zaposlio čak 177.000 ljudi.
Svaki mjesec borbe s virusom - pad BDP-a od dva posto
S obzirom na to da su investicije zamrle i da će sve više ljudi ostajati bez posla, stopa pada globalnog BDP_a ovisit će o tome koliko dugo će vlade biti prisiljene držati na snazi mjere protiv epidemije koronavirusa. Zasad su procjene da će u većini država to trajati do svibnja ili lipnja. Pariška organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj procjenjuje da će za svaki mjesec obuzdavanja pandemije doći do gubitka od dva postotna boda u godišnjem rastu BDP-a.
Ako se virus ne zaustavi u idućih nekoliko tjedana, pad proizvodnje i potražnje mogao bi izazvati začarani krug koji će samo pogoršati izglede za korporativna ulaganja i zaposlenost te izazvati velike probleme na tržištu rada. Više od 10 milijuna Amerikanaca u ožujku je podnijelo zahtjev za naknadu za nezaposlene, piše Bloomberg, a Međunarodna organizacija rada upozorila je da će biti izgubljeno oko 25 milijuna radnih mjesta ako se virus brzo ne zaustavi.
Nevesele procjene i za Hrvatsku
Što se tiče Hrvatske, Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad devet posto.
"Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto", ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.
Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone.
I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad devet posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto.
Svjetska banka: Oporavak u 2021. ili 2022.
Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo osam posto BDP-a. Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti osam posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.
U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto. Očekuju i da će se smanjiti fiskalni deficit, s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta, no bez dodatne konsolidacije, deficit će ostati na visokim razinama. U Svjetskoj banci procjenjuju da će proračunski deficit u 2021. biti 6,4 posto.
U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
