Naime, prema redovitom godišnjem izvješću Međunarodne organizacije rada (ILO) Ujedinjenih naroda objavljene u ponedjeljak u Ženevi, mjere štednje koje trenutno provode zemlje članice Europske unije ne samo da ne postižu primarni željeni učinak, a to je stabilizacija financijskog tržišta, nego djeluju poput otrova za tržište rada. Ukoliko EU nastavi s ovakvim rigoroznim programima štednje na uštrb investicija, EU prijeti recesija, navodi se u izvješću UN-ove organizacije.
"Samo ciljanim investicijama a ne štednjom će biti moguće dugoročno stvarati nova radna mjesta", rekao je prilikom predstavljanja studije direktor ILO-a Raymond Torres, a prenosi Deutsche Welle.
I Merkel priznaje da nije u štednji sve, ali...
Da politika štednje nije donijela očekivane rezultate, priznala je i njena najveća zagovornica Angela Merkel. U intervjuu za Leipziger Volkszeitung priznala je da "financijska politika nije dovoljna da bi se nadišlo krizu" te da je potrebna i "paralelna politika koja bi poticala rast i zapošljavanje", no odbacila je nove pregovore o fiskalnom sporazumu o proračunskoj stezi koji su dogovorile vlade 25 zemalja članica EU-a.
"Fiskalni je sporazum ispregovaran, potpisali su ga čelnici 25 zemalja, već su ga ratificirali Portugal i Grčka, a parlamenti diljem Europe samo što to nisu učinili. Irska krajem svibnja ima referendum o tom pitanju", rekla je Merkel. "O njemu (sporazumu) se neće ponovno pregovarati."
"Pitanje rasta, o kojem govore mnogi, odavno je drugi potporanj naše politike, uz zdrave financije", rekla je Merkel, najavivši da bi se prvi prijedlozi o rastu i zapošljavanju trebali naći već na dnevnom redu lipanjskog summita EU.
Primjer Njemačke: Gospodarstvo obara rekorde, ali radnici imaju manje plaće!
Kakvi će biti ti prijedlozi, saznat će se uskoro. No, zabrinjava prognoza ILO-a, koji prognozira povratak broja radnih mjesta u EU na razinu iz 2008. godine tek za 2016. godinu! Naime, od 2008. diljem svijeta je nestalo preko 50 milijuna radnih mjesta, a 2012. broj nezaposlenih u svijetu doseći će granicu od 202 milijuna, što je za šest milijuna više nego prošle godine!
Zanimljivo, ILO je kritizirao i spori rast plaća u Njemačkoj u usporedbi s ostalim industrijski razvijenim zemljama. Podaci pokazuju da se njemačko gospodarstvo oporavilo od krize, ali je platna vrećica uposlenika sve tanja. ILO za pad primanja prije svega krivi fleksibilizaciju tržišta rada i pojačano upošljavanje osoba s privremenim radnim ugovorima. Takvi posloprimci zarađuju osjetno manje nego stalno zaposleni.
Nadalje je među poslodavcima postalo popularno unajmljivanje radnika preko posrednika ovisno o trenutnim potrebama i kapacitetima proizvodnje, što je izuzetno povoljno za poslodavca koji tako ne mora trpjeti "teret" stalno zaposlenih sa svim socijalnim povlasticama.
