Jedna od najljepših i najbogatijih prirodnih formacija na svijetu, australski Veliki koraljni greben, star 25 milijuna godina, nakon duge i teške bolesti je umro, objavili su znanstvenici. Ubio ga je čovjek.
U osmrtnici objavljenoj na stranici časopisa Outside, čiji naslov glasi: Osmrtnica: Veliki koraljni greben (25 milijuna pr.n.e - 2016), jedan od vodećih autora tekstova o okolišu Rowan Jacobsen ističe da je greben bio najveća živa struktura na svijetu i jedina vidljiva iz svemira. No, treba napomenuti da povratkom algi, on može ponovno oživjeti, ali samo ako se to dogodi u idućih nekoliko godina.
Pod utjecajem okolišnog stresa, na koji najvjerojatnije utječe
više čimbenika poput porasta temperature, štetnih kemikalija,
podizanja razina mora, povećanog Sunčevog zračenja, manjka kisika
i sl., koralji izbacuju svoje sustanare tako da preostaju samo
bijeli 'kosturi'. Koralji će se odlučiti na drastičnu mjeru
raskida simbioze kada postanu nesposobni algama osigurati
sirovine nužne za fotosintezu kao što su primjerice ugljikov
dioksid i amonijak.
Bio je dug 2.250 km, sastojao se od 2.900 odvojenih grebena i
1.050 otoka. Svojom ukupnom površinom bio je veći od Velike
Britanije, a sadržavao je veću bioraznolikost od cijele Europe. U
njemu je živjelo 1.625 vrsta riba, 3.000 mekušaca, 450 vrsta
koralja, 220 vrsta ptica te 30 vrsta kitova i dupina. Bio je
jedno od najvećih staništa dugonga, srodnika morske krave i
najveće rodilište zelenih kornjača.
Jedan od najljepših prikaza grebena iz vode, zraka i iz svemira,
zabilježen je u filmu 'Planet Zemlja', koji je 2006. za BBC
napravio glasoviti prirodoslovac i popularizator znanosti David
Attenborough.
Upozorenje o dramatičnom stanju grebena svijetu je prvi odaslao
je prof. Terry Hughes, sa Sveučilišta James
Cook, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za koralje, koji je u
ožujku iz helikoptera pratio i bilježio promjene u njegovu
sustavu.
Njegov tim tada je zabilježio kako je su prekrasne plave,
ružičaste, crvene, žute i brojne druge boje, karakteristične za
slavni greben izblijedjele i nestale u samo nekoliko tjedana,
tako da njime sada dominiraju siva i bijela.
Sustav je postao novom tragičnom žrtvom procesa izbjeljivanja
koji se od kraja 1990-ih odvija zbog porasta temperatura u
oceanima širom svijeta. Pritom treba istaknuti da oko 93 posto
globalnog zatopljenja odlazi u oceane, prenosi Index.
Iako nema tih vlasti na svijetu koje bi mogle same riješiti problem klimatskih promjena, aktiviste za zaštitu okoliša posebno iritira ponašanje australske vlade desnog centra, koja je više puta pokazala neosjetljivost za globalno zagrijavanje, a nikada spremnost priznati da je Veliki koraljni greben ugrožen. Jedan od razloga za to svakako treba tražiti u činjenici da je glavni energetski resurs te zemlje ugljen.
