Zloupotrebljava li Rusija Srbiju kako bi ostvarila svoje interese? Pitanje je to koje postavlja srbijanski portal Blic u članku s nadnaslovom "Novi Putinov propagandni udar na Srbiju" nakon što je ruski veleposlanik u Beogradu za ruske portale najavio da bi se u Srbiji mogla otvoriti ruska vojna baza. Ovo nije prvi put da Moskva gleda na Srbiju kao na svoj teritorij na kojem pokušava zbog svojih interesa pojačati napetosti i izazvati rat, smatraju analitičari s kojima je portal razgovarao.
Otkako je 24. veljače počela ruska invazija na Ukrajinu, Srbija je pod ogromnim pritiskom da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije i zasada je, uz Bjelorusiju, jedina europska zemlja koja to nije učinila. Ali, čini se da Moskvi to nije dovoljno pa Srbiju, s vremena na vrijeme, želi dodatno označiti kao "svoju", prilično pretjeranim izjavama i potezima svojih dužnosnika ili propagandnih medija, piše portal te kao primjer navodi portal Lenta.ru koji financira ruska Sberbank a koji, kaže Blic, širi se dezinformacije kako bi se "u Srbiji mogla pojaviti ruska vojna baza koja će obavljati razne izviđačke zadatke i nadzirati okolicu".
U pitanju je mišljenje ruskog vojnog stručnjaka i povijesničara Borisa Julina, a portal Lentar.ru navodi da je o ruskoj vojnoj bazi u Srbiji govorio i ruski veleposlanik u Beogradu, Aleksandar Bocan Harčenko koji je naveo kako je "stvaranje ruskih vojnih baza u Srbiji stvar te suverene države" i dodao da je "to stvar i same Rusije". Harčenko je istaknuo i da je Srbija prijateljska zemlja i da Beograd "fundamentalno odbacuje antiruske sankcije".
Plasiranje dezinformacija u vrijeme formiranja vlade u Srbiji
Zanimljivo je da su ruski mediji i dužnosnici izašli u javnost s ovom informacijom u trenutku kada se u Srbiji vode konzultacije o formiranju nove vlade, koja bi sljedeći tjedan trebala dobiti mandat, ističe Blic te dodaje kako formiranje nove vlade u Srbiji uvijek prati pitanje hoće li ta vlada biti "proeuropska" ili uravnotežena u svjetlu svih pritisaka Zapada na Beograd da okrene leđa Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Čini se, piše portal, da je ruska propagandna mašinerija to ubacila "u višu brzinu" upravo u razdoblju kada je malo "splasnuo" pritisak Zapada na Srbiju da uvede sankcije Rusiji. "Kao da je Kremlju u interesu da Srbija bude trajno u neovisnom položaju, a da Zapadni Balkan stalno bude u napetoj, ratnohuškačkoj atmosferi, pa sada puštaju najave o navodnom formiranju ruskih vojnih baza u našoj zemlji?!", piše portal.
Podsjećaju i na slučaj od prije dva mjeseca, kada se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iznenada pozvao u Beograd te danima najavljivao svoj posjet Srbiji, iako je od početka bilo jasno da takav posjet neće biti moguć.
'To je napad na suverenitet jedne zemlje'
Bivši veleposlanik Srbije u Bjelorusiji, Srećko Đukić, istaknuo je za Blic da su najave o formiranju ruskih baza u Srbiji "još jedan dokaz da naša zemlja Rusiji služi kao valuta za podmićivanje". "Rusija želi pokazati da Srbiju koristi i zlostavlja kako hoće i zna. Izjava ruske ambasade u vezi s ruskim vojnim bazama u Srbiji je, po mom mišljenju, nezakonita i zaslužuje oštru reakciju jer predstavlja napad na suverenitet jedne zemlje", rekao je Đukić i napomenuo da je Srbija sada u još težoj situaciji.
"To će sigurno izazvati još veću sumnju prema našoj zemlji od strane međunarodne zajednice, pred kojom je naša pozicija već narušena. U Srbiji, nažalost, postoji logistička baza za ruske medije, propagandu, meku politiku ili rusku meku moć. I ta baza ima važnu ulogu, kao i prava vojna baza", kaže Đukić. On tvrdi da je poruka Kremlja jasna: Moskva želi da se Srbija legitimizira kao neosporna ruska vojno-obavještajna baza u Europi. "Pazite, Rusija najavljuje svoju bazu u Srbiji, iako zna da je to trenutno nemoguće postići ruskim vojnicima, tenkovima, topovima… Srbija je za Rusiju otok u moru NATO zemalja. Da bi došla do otoka, mora prvo osvojiti to more", zaključuje Đukić.
'Moskva nastoji potaknuti napetosti u Europi'
Sličnog je mišljenja i Miloš Nikolić, predsjednik obrazovno-istraživačkog centra "Libek" koji kaže da ruski propagandisti pojačavaju bajke o ruskim bazama u Srbiji, o ruskoj vojnoj pomoći da se povrati Kosovo. "Očajnički trzaji hibridnog rata usmjerenog protiv interesa Srbije. Temelj ruskog djelovanja u regiji je produbljivanje nepovjerenja, jačanje napetosti, huškanje na rat", kaže Nikolić i dodaje da sve zvuči nerealno: "Najava navodnog razmatranja otvaranja ruske vojne baze u Srbiji, u situaciji kada nitko od njihovih dužnosnika ne može ni fizički doći do Srbije, bila bi smiješan pokušaj poigravanja s emocijama nacionalističkog dijela domaće javnosti, ako nije bilo šireg konteksta ruske invazije", ističe te ocjenjuje da "taj širi kontekst podrazumijeva dvostruku težnju Kremlja".
"S jedne strane, propagandna aktivnost Moskve nastoji potaknuti napetosti u Europi kako bi skrenula pažnju sa svog operativnog zastoja i bezidejnosti u Ukrajini. S druge strane, što je za nas puno opasnije, nastavak je kontinuiranog pritiska na Srbiju da stane čvršće uz Putinovu ratnu mašineriju", kaže Nikolić. Podsjeća kako je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nedavno poslao sličnu neprihvatljivu poruku. "Naveo je da iako ima problema na relaciji Beograd-Minsk zbog sankcija koje je Srbija uvela Bjelorusiji, on radi razliku, kako je rekao, između odluka rukovodstva i stavova naroda. To Srbiju dovodi u izuzetno tešku poziciju", kaže Nikolić dodajući da Srbija nije saveznik Rusije u agresiji na Ukrajinu.
"Kao zemlja koja se zalaže za ubrzanje EU integracija, odnosno izgradnju strateški važnih odnosa s najvažnijim partnerima, te koja opravdano računa na strateško strpljenje Zapada u pogledu uvođenja sankcija Putinovu režimu, Srbija se sada mora odrediti u odnosu na vrlo oštre pritiske s Istoka, koji nerijetko imaju i elemente prijetnje da će Srbija doživjeti ozbiljne posljedice ako ostane na tom pravcu", kaže Nikolić.
Putin usporedio neovisnost Donbasa s Kosovom
A koliko Kremlj misli samo na svoje interese, ističe Blic, najbolje se vidjelo na početku rata u Ukrajini, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio da su Donjeck i Lugansk postali neovisni po analogiji s odlukom Međunarodnog suda pravde o Kosovu. "Jako sam dobro upoznat, osobno sam čitao dokumente Međunarodnog suda UN-a o Kosovu. Dobro se sjećam odluke Međunarodnog suda, gdje je zapisano da prilikom ostvarivanja prava na samoodređenje određeni teritorij bilo koje države nije dužan tražiti dopuštenje od središnjih vlasti za proglašenje suvereniteta. To je rečeno za Kosovo i to je odluka međunarodnog suda. Svi su podržali tu odluku. Osobno sam čitao sve te komentare vlasti SAD-a, europskih zemalja, svi su to podržali. Ako je to tako, onda DNR i LNR imaju isto pravo proglasiti svoj suverenitet, bez obraćanja središnjim vlastima Ukrajine, jer je napravljen presedan", rekao je tada Putin.
