Njemačke dnevne novine Die Welt analizirale su "utrku u naoružanju" u zemljama jugoistočne Europe. Kratak zaključak koji su donijeli glasi: NATO jača, ali i Rusija ima svog konja za tu utrku, i to Srbiju, piše Deutsche Welle. Kaže se da su Srbi ekonomski slabiji od drugih članica EU-a te regije pa im Moskva poklanja oružje.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je isporuku od 30 oklopnih vozila BRDM-2 i moderniziranih tenkova T-72 iz Rusije okarakterizirao s "borbena spremnost Srbije je ojačana". Die Welt piše da Srbija modernizira svoju vojsku i usto gradi vlastitu funkcionalnu industriju oružja. Boris Kalnoky, dopisnik Welta iz Budimpešte, komentira da je to potencijalno eksplozivno jer se Srbija oslanja na Rusiju koja je Ukrajini pokazala kako se oružanom silom širi ruska zona utjecaja. Novinar podsjeća da je Srbija nakada vodila ratove protiv Hrvatske i Kosova dok je ondje stolovao Slobodan Milošević.
"Kada se to zna, posebno prijeteće zvuči najava srbijanske Vlade da će u slučaju nužde napasti Kosovo, ako ta zemlja stvori vlastitu vojsku", piše Kalnoky, no ne spominje na koju najavu vlade u Srbiji misli. Međutim, on navodi da je parlament u Prištini u prosincu donio odluku o formiranju vojske. Jedan od razloga bio je "jer se Srbija naoružava".
Izdvajanje iz proračuna za naoružanje
"To je dio općeg naoružavanja u istočnoj i srednjoj Europi. Posebno nove članice EU-a, od Poljske, preko Mađarske, do Bugarske, ubrzano moderniziraju svoje beznadno zastarjele arsenale iz sovjetskih vremena", piše Kalnoky i posebno ističe primjer Poljske. Navodi da je Varšava podigla proračun na 12 milijardi dolara godišnje. Time se upisala kao rijetka članica NATO-a koja izdvaja dva posto BDP-a isključivo za obranu.
Dopisnik spominje da do 2030. Varšava čak želi nadmašiti tu vrijednost i izdvojiti 2,5 posto BDP-a za naoružanje, posebno za supermoderne i superskupe američke zrakoplove F-35 sa stealth-tehnologijom. Povećani su proračuni i Mađarske i Rumunjske, a Hrvatska bi, kako piše Kalnoky, što prije htjela kupiti američke zrakoplove F-16 kako bi zamijenila zastarjele MiG-ove 21.
NATO vs. Rusija
"Kako to znači jačanje NATO-a u regiji, nije iznenađujuće što Rusija parira. Dok NATO u bivšoj Jugoslaviji računa prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, dotle se Rusija koncentrira na Srbiju i srpski entitet u Bosni, Republiku Srpsku. SAD na Kosovu ima jednu od svojih najvećih vojnih baza – Camp Bondsteel. Rusija želi u bosanskoj srpskoj republici napraviti svoju vojnu bazu", piše Kalnoky.
Spominje i Srbiju u kontekstu slabije ekonomski razvijene članice EU-a iz regije kojoj Moskva poklanja oružje. "Srbija dobiva, osim spomenutih tenkova, šest borbenih zrakoplova tipa MiG 29, Bjelorusija je dala još osam. Posljednja isporuka bila je u veljači ove godine. Srbija će imati – kada modernizacija zrakoplova bude gotova – najjače zračne snage u regiji", piše on.
Ipak, "pokloni" koštaju, a prema pisanju srpskih medija, iznos modernizacije zrakoplova košta oko 185 milijuna dolara.
SAD je za razmjenu teritorija
"Nova utrka u naoružanju je pomiješana s političkim sukobima. Albanija i Kosovo su dogovorili carinsku uniju i gospodarski srastaju. U Srbiji se to tumači kao pokušaj stvaranja 'Velike Albanije' – to je pojam kojim albanska Vlada često provocira", stoji u tekstu Welta.
Kalnoky spominje da još postoji ideja Aleksandra Vučića i kosovskog predsjednika Hashima Thacija o "razmjeni teritorija". Novinar navodi da bi to moglo dovesti do domino efekta pa za primjer navodi podjelu Bosne uz pripajanje njezinih hrvatskih i srpskih dijelova svojim matičnim zemljama. Spominje i raspad Makedonije gdje isto tako živi puno Albanaca.
Ideje pune konfliktnog potencijala EU pokušava prekrižiti, konstatira se u tekstu. "No Sjedinjene Države su izgleda otvorene za razmjenu teritorija ako to dugoročno donosi stabilnost. Dakle, stvar još nije skinuta s dnevnog reda", piše Kalnoky. U zaključku Boris Kalnoky kaže da što se više aktera naoružava, da postaju više opasniji za politički konflikt u toj regiji.
