Ukupne zalihe nuklearnih bojnih glava u svijetu iznosile su 13.865 na početku godine što predstavlja smanjenje od 600 u odnosu na početak 2018., ističe Stockholmski međunarodni istraživački mirovni institut (SIPRI). Ta procjena obuhvaća nuklearne bojne glave koje su aktivne, u skladištima ili spremne za rashodovanje.
"Naš izvještaj pokazuje da se ukupni broj nuklearnog oružja smanjuje no sve države koje posjeduju takvo oružje ili ga moderniziraju ili su najavile takve planove", ističe stručnjak SIPRI-ija Shannon Kile za njemačku novinsku agenciju dpa.
Za devet država zna se ili vjeruje da posjeduju nuklearno oružje a to su: SAD, Rusija, Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja. "Jasno je da nuklearno oružje ostaje središnji dio njihovih vojnih strategija i doktrina o nacionalnoj sigurnosti", dodaje ističući da se nuklearno oružje "i dalje smatra važnim za nacionalnu sigurnost". SIPRI navodi da se oko 2.000 nuklearnih bojnih glava drži u stanju visoke pripravnosti.
Amerikanci i Rusi najnaoružaniji
SAD i Rusija, najveće svjetske nuklearne sile, posjeduju više od 90 posto svjetskih zaliha nuklearnog oružja. Institut procjenjuje da SAD, prema podacima prikupljenim do siječnja ove godine, posjeduje 6.185 nuklearnih bojnih glava a Rusija 6.500. Obje države smanjile su zalihe u skladu s bilateralnim sporazumom iz 2010. o ograničavanju nuklearnog oružja poznatim kao Novi START, no smanjivanje broja rezultat je uklanjanja zastarjelih bojnih glava iz vremena Hladnog rata. Tempo smanjivanja broja usporava se u odnosu na stanje prije deset godina, napominje institut.
U dodatku na to ne vode se "pregovori čak ni o najjednostavnijem produžetku" važenja Novog START-a čija primjena prestaje 2021., napominje Kile. Trend koji je institut uočio je da SAD i Rusija, kao i druge nuklearne države, unapređuju svoje nuklearne arsenale. Prema institutu te zemlje imaju programe koji su operativni ili planove razvoja novog nuklearnog balističkog programa i zrakoplova koji mogu nositi nuklearne glave te pogone za proizvodnju nuklearnog oružja. SAD je, primjerice, 2018. objavio planove za jačanje uloge nuklearnih bojnih glava u vojnom planiranju i operacijama.
Indija i Pakistan šire arsenale
"Indija i Pakistan nastavljaju širiti svoje nuklearne arsenale", kaže Kile, koji vodi odjel SIPRI-ija za nuklearno razoružanje, kontrolu oružja i programe ograničavanja širenja nuklearnog oružja. Dvije južnoazijske zemlje povećale su i svoje kapacitete za fiziju i mogle bi "značajno povećati svoj nuklearni arsenal u sljedećih idućih 10 do 15 godina", dodao je. Procjenjuje se da Indija ima oko 130 do 140 nuklearnih bojnih glava a Pakistan između 150 i 160 što je blago povećanje od 2018.
Izvješće SIPRI-ija temelji se javno dostupnim podacima uključujući onima koje objavljuju službeni izvori u SAD-u ili Britaniji, zemljama koje su relativno transparentne po pitanju vlastitog nuklearnog oružja. SIPRI ističe da je potreban međunarodni pritisak kako bi se osiguralo da zemlje koje posjeduju nuklearno oružje daju više podataka o vlastitim zalihama a Kile objašnjava da je to izazov jer se radi o tajnim programima. Rusija objavljuje podatke temeljem sporazuma Novi START kao i SAD. Za Britaniju se procjenjuje da posjeduje 200 nuklearnih bojnih glava, Francuska 300 a Kina 290. Izraelske zalihe mogle bi iznositi 80 do 90 bojnih glava a Sjevernokorejske 20 do 30 no podaci o tome vrlo su upitni, napominje SIPRI.
Sjeverna Koreja je 2018., iako je objavila moratorij na testiranje nuklearnog oružja i balističkih raketa srednjeg i dugog dometa, nastavila tretirati svoj program razvoja nuklearnog oružja prioritetom, navodi se u godišnjem izvješću SIPRI-ija. Kile ocjenjuje da je moratorij "dobar znak, barem za sada" no ističe da nije jasno koliko će dugo trajati i dodaje da SAD i Sjeverna Koreja moraju nastaviti pregovore.
