Do tog začuđujućeg podatka došao je ljubljanski list "Žurnal", usporedivši vozni red željeznica iz 1905. do kojega je došao u Željezničkom muzeju sa sadašnjim voznim redom, i to na više odsjeka.
Najsporiji vlak Slovenskih željeznica danas između Jesenica i Ljubljane, na pruzi dugačkoj 103 kilometra, vozi 1 sat i 26 minuta, što je 18 minuta manje od najbržeg vlaka koji je na istoj pruzi prometovao prije 105 godina, ali treba priznati da se danas zaustavlja na dvije postaje više nego 1905. i da je vlakova mnogo više nego početkom stoljeća, piše list.
Dio infrastrukture "iz vremena Franje Josipa"
U Sloveniji su vrlo česte kritike planera infrastrukture da se zadnjih dvadesetak godina previše ulagalo u autoceste, a premalo u modernizaciju željeznica, te da je dio infrastrukture "iz vremena Franje Josipa", što onemogućava korištenje svih gospodarskih potencijala države, osobito njenu pomorsku orijentaciju i dobre željezničke veze s Lukom Koper koja bi trebala investiciju od 1,5 milijardi eura u drugi kolosijek pruge Kopar-Divača kako bi održala sadašnji prekrcaj tereta i ostala konkurentna drugim lukama u Sjevernom Jadranu.
Gospodarskom napretku prostora današnje Slovenije dok je bila u sastavu Austrije najviše je pomogla upravo gradnja austrijske južne željeznice koja je 1857. povezala Beč i Trst kao tada važnu vojnu i trgovačku luku jer je doprinijela novim investicijama, jačanju trgovine i industrije u tadašnjoj Kranjskoj, navode povjesničari.
Južna željeznica nije izbjegla niti Ljubljanu, makar su planeri najprije predviđali trasu koja bi je zaobišla zbog močvarnog terena u široj okolici grada, što je zahtijevalo dodatno nasipanje i učvršćivanje trase građevinskim materijalom i dodatne troškove.
