Zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti u svijetu i sigurnosnih izazova u europskom susjedstvu Slovenci ne bi bili neskloni ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, ali smatraju da je kolektivna obrana u NATO savezu još uvijek potrebna iako bi trebalo jačati vojnu komponentu Europske unije, pokazala je anketa koju je na reprezentativnom uzorku 540 ispitanika provelo i u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".
Na pitanje smatraju li da je zbog promijenjenih sigurnosnih okolnosti potrebno ponovo uvesti obvezni rok, koji je ukinut 2003. godine i uvedena profesionalna vojska manjeg sastava, pozitivno je odgovorilo 57 posto ispitanika, dok 26 posto smatra da to nije potrebno, što je i službeno stajalište vlade koje je nedavno potvrdilo ministarstvo obrane.
S povećanjem troškova obrane sa sadašnjih 0,9 na dva posto BDP-a, prema standardu NATO saveza, što posebno zagovara administracija novog američkog predsjednika Trumpa, slaže se i podupire ga 22 posto ispitanih, ali je uvjerljiva većina od 62 posto protiv. Ideju o jačanju vojne komponente u Europskoj uniji podržava 49 posto ispitanika, a protiv je 21 posto.
Na pitanje smatraju li transatlantsko savezništvo Europe i Amerike potrebnim pozitivno je odgovorilo 49 posto ispitanika, a negativno 39 posto. Većina Slovenaca opstanak Europske unije smatra bitnim za ekonomski i društveni razvoj malih država te smatra da će ona opstati s 27 članica i nakon što je napusti Velika Britanija.
Da će Europska unija nakon Brexita nastaviti postojati i biti sačuvana, unatoč neizvjesnostima koje donose i ovogodišnji izbori u nekim važnim državama zapadne Europe, smatra 67 posto "Delovih" ispitanika, a 27 posto smatra kako je njen opstanak upitan, pokazala je anketa vodećeg slovenskog dnevnika.