Krajnje desničarski ruski političar koji je otkrio točan datum invazije Vladimira Putina na Ukrajinu navodno je preminuo od bolesti covid-19. Vladimir Žirinovski (75) preminuo je od koronavirusa samo 15 tjedana nakon što je objavio datum ruske invazije na Ukrajinu, unatoč tome što se hvalio da je od kolovoza 2020. primio osam doza cjepiva protiv koronavirusa.
Žirinovski je primljen u bolnicu "ozbiljno bolestan" nekoliko dana nakon što je gotovo točno predvidio datum kada će Putin napasti Ukrajinu, javljaju ruski mediji, prenosi Daily Mail.
Dana 22. prosinca 2021. u govoru zastupnicima rekao je da će ruska invazija na Ukrajinu početi 22. veljače, iako je zapravo počela 23. veljače navečer, te je najavio "novi smjer ruske vanjske politike".
Bio je to posljednji govor Žirinovskog u Državnoj Dumi, a njegov nestanak dogodio se usred glasina da je iživcirao Kremlj najavom invazije o kojoj je Putin želio šutjeti.
Novi smjer ruske politike
Žirinovski, kandidat na svim postsovjetskim predsjedničkim izborima u Rusiji osim na jednima, rekao je zastupnicima prije nego što se razbolio: "Rusija će konačno ponovno postati velika zemlja. I svi moraju šutjeti, i poštovati našu zemlju. Inače će nas ušutkati i uništiti Ruse prvo u Donbasu, a potom na zapadu Rusije. Zato podržimo novi smjer ruske vanjske politike."
Predsjednik parlamenta Vjačeslav Volodin danas je objavio smrt Žirinovskog, opovrgnuvši ranija izvješća da je preminuo. "Nakon teške i dugotrajne bolesti, Vladimir Volfovič Žirinovski je preminuo", rekao je, opisavši Žirinovskog kao "bistrog, talentiranog političara" koji je "duboko razumio kako svijet funkcionira".
Ruski zastupnici su odali počast političaru koji se šest puta bezuspješno kandidirao za vođu Kremlja od pada komunizma. "Razmjer njegove osobnosti je toliki da je bez njega teško zamisliti povijest razvoja političkog sustava moderne Rusije", rekao je predsjednik parlamenta Vjačeslav Volodin.
Naslijedit će ga 'trovač'?
Žirinovski je bio poznat po provokativnim vratolomijama i antizapadnim tiradama koje su ga držale u očima javnosti više od tri desetljeća. Očekuje se da će ga naslijediti 'trovač' Andrej Lugovoj (55), koji je u Britaniji tražen zbog sumnje da je ubio Putinova neprijatelja Aleksandra Litvinenka stavivši mu u čaj smrtonosnim radioaktivni polonij 210 u Londonu 2006. godine.
Uz Lugovoja, koji riskira izručenje Britaniji ako napusti Rusiju, suoptužen je i Dmitrij Kovtun. Rusija je odbila izručiti ih kako bi im se sudilo za ubojstvo u Britaniji.
Drugi koji se natječe za vodstvo Liberalno-demokratske stranke je istaknuti političar Leonid Slutski, kojeg je prije četiri godine ugledna TV voditeljica optužila za seksualno zlostavljanje. Još jedan kandidat je Mihail Degtjarev kojeg je Putin bacio u ulogu guvernera regije Habarovsk kako bi zaustavio val prosvjeda.
Kontroverzne izjave Žirinovskog
Žirinovski je 1991. osnovao Liberalno-demokratsku partiju Rusije - ime koje je suprotno njezinim ksenofobičnim stavovima - dok se Sovjetski Savez raspadao, a grupa je postala prva službeno priznata oporbena stranka u zemlji.
Tijekom svoje karijere Vladimir Žirinovski je davao nečuvene izjave koje su završavale na naslovnicama, uključujući prijetnje lansiranjem nuklearnog oružja protiv raznih zemalja te preuzimanjem Aljaske iz ruku Sjedinjenih Država.
Također je pozvao Moskvu da proširi ruske granice sve do točke u kojoj bi njezini vojnici mogli "prati svoje čizme u toplim vodama Indijskog oceana". Žirinovski se također pokazao korisnim Kremlju u iznošenju radikalnih mišljenja kako bi se testirala reakcija javnosti.
Njegova karijera krenula je 1991. kada je osvojio iznenađujuće treće mjesto na predsjedničkim izborima koje je osvojio Boris Jeljcin. Iako kasniji izvještaji tvrde da je formiranje njegove stranke bio projekt KGB-a koji je imao za cilj preusmjeravanje legitimnog oporbenog osjećaja u neučinkovite kanale.
Otac mu je bio Židov
Žirinovski je rođen u Almatiju, glavnom gradu tadašnjeg sovjetskog Kazahstana, kao Vladimir Volfovich Eidelstein, a preselio se u Moskvu sa 18 godina kako bi pohađao studije turcistike na Moskovskom državnom sveučilištu.
Nakon služenja vojnog roka, obnašao je razne dužnosti u državnim odborima i sindikatima. Njegove političke aktivnosti bile su malo zapažene sve do osnivanja Liberalno-demokratske partije osam mjeseci prije raspada Sovjetskog Saveza.
Otac Žirinovskog, koji je napustio obitelj 1949., bio je Židov poljskog podrijetla, što je nezgodno nasljeđe s obzirom na snažne antisemitske stavove ruskih nacionalista.
Žirinovski je dugo nijekao da ima židovsko podrijetlo, ali je to konačno priznao u knjizi iz 2001., pri čemu je odbacio važnost etničke pripadnosti u karakteristično oštroj ocjeni.
"Zašto bih odbacio rusku krv, rusku kulturu, rusku zemlju i zaljubio se u židovski narod samo zbog te jedne jedine kapi krvi koju je moj otac ostavio u tijelu moje majke?", napisao je Žirinovski.
Svojedobno se Žirinovski volio uspoređivati s Donaldom Trumpom, izjavivši 2016. da bi Amerikanci trebali glasati za Trumpa kao predsjednika ili riskirati da ih njegova suparnica Hillary Clinton uvuče u novi svjetski rat s "Hirošimom i Nagasakijem posvuda".
Situaciju s ratom u Ukrajini možete pratiti iz minute u minutu OVDJE.
