Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je priznao pobunjene istočne ukrajinske pokrajine Donjeck i Lugansk . Situaciju oko rusko-ukrajinskog sukoba pratite uživo iz minute u minutu na Net.hr-u.
- Putin je priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine
- Lavrov tvrdi da Rusija ne šalje vojsku u Ukrajinu - za sad
- EU, NATO, SAD, UN, OESS i Japan odmah su osudili taj Putinov potez
- Kina je zabrinuta zbog pogoršavanja stanja
- Zapadne zemlje najavile su velike sankcije za Rusiju, ali dobili su i upozorenje: 'Dvaput razmislite...'
- Ukrajinski predsjednik Zelenskij: Mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga
- Njemačka zaustavlja Sjeverni tok 2
- Velika Britanija već uvela prvi paket sankcija
- Bjelorusija se naoružava ruskim oružjem
- Putin od parlamenta dobio dozvolu za slanje vojske izvan granica zemlje
- Putin: 'Ukrajina je naoružana do zuba i anti-ruski raspoložena'
- NATO tvrdi da je vojska ušla u Donbass
- Mađarska šalje vojsku na granicu
- EU uvodi sankcije Rusima
- Američki predsjednik Joe Biden najavio sankcije Rusiji, ali i slanje vojske na Baltik
PRATITE UŽIVO:
Blinken otkaza susret s Lavrovom
23:43 - Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je u utorak da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao neovisne države.
Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu. "Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku", rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Washingtonu .
"Konzultirao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili", dodao je Blinken. Američki državni tajnik kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak. Također je istaknuo da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača agresiju protiv Ukrajine.
Zelensky pozvao pričuvnike
22:42 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky je za Reuters rekao da poziva pričuvnike na posebno razdoblje, ali je isključio opću mobilizaciju.
Dodao je da još uvijek traži diplomatske načine izlaska iz krize, ali naglašava da Ukrajina neće ustupiti nikakav teritorij Rusiji.
Prioritet mu je, kaže, očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Pozdravio je sankcije koje uvode zapadne zemlje.
Američka vojska ide na Baltik
21:32 - Kako je najavio Biden dio će američkih vojnika koji se nalaze u Europi poslati u baltičke države - Estoniju, Latviju i Litvu.
Viši dužnosnik američkog Ministarstva obrane potvrdio je da se radi o pripadnicima američkog ratnog zrakoplovstva i kopnene vojske te vojnoj opremi. Prema Baltiku i istoku Europe kreću ovog tjedna.
Kako je potvrdio dužnosnik, 800 američkih vojnika bit će prebačeno iz Italije na Baltik, 4 najmodernija borbena aviona F-35A bit će prebačena iz Njemačke na Baltik, još četiri idu na jugoistočne granice NATO-a, 20 borbenih helikoptera Apache bit će prebačeno iz Njemačke na Baltik, a još 12 takvih helikoptera bit će prebačeno iz Grčke u Poljsku. Obzirom na činjenicu da je na granicama Ukrajine nagomilano oko 150.000 vojnika, jasno je da se radi o simboličnom, ali ipak važnom potezu.
Trump: 'Putin nikada ovako ne bi postupio da sam ja na vlasti'
19:55 - Bivši američki predsjednik Donald Trump danas je optužio svog nasljednika Joea Bidena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i ustvrdio da Vladimir Putin "nikada" ne bi postupio ovako da je on danas u Bijeloj kući.
Prosvjed podrške Ukrajini u Berlinu
19:50 - Pred ruskom ambasadom Berlinu održan prosvjed podrške Ukrajini. Radilo se o dosad najvećem pro-ukrajinskom prosvjedu u Njemačkoj. Organizirale su ga stranačke organizacije koje okupljaju mladež Zelenih, liberala konzervativaca i socijalista.
Rusija evakuira diplomate
19:37 - Rusija je upravo objavila da evakuira diplomatsko osoblje iz ambasade u Kijevu te konzulata u Harkivu, Lavov i Odese. Kao razlog navode "ukrajinske prijetnje". Rusko ministarstvo tvrdi da evakuira diplomate iz Ukrajine zbog "prijetnji fizičkim nasiljem"
"Od 2014. godine, ruska ambasada u Kijevu i konzulati u Odesi, Lavovu i Harkivu bili su meta opetovanih napada. Diplomati su primali prijetnje fizičkim nasiljem te su im palili automobile a vlasti u Kijevu nisu reagirale", navodi se u priopćenju.
EU uvodi sankcije Rusiji
18:44 - Ministri EU-a jednoglasno su dogovorili nove sankcije protiv Rusije kako bi bile usmjerene na 27 pojedinaca i entiteta koji potkopavaju integritet Ukrajine, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove.
Josep Borrell je na konferenciji za novinare rekao da će na meti sankcija biti ruski zastupnici, kao i banke koje financiraju ruske donositelje odluka i operacije na tim teritorijima.
To će utjecati na sposobnost ruske države i vlade da pristupe kapitalu, financijskim tržištima i uslugama EU, dodaje. Međutim, kaže da će sankcije biti samo jedan dio odgovora bloka.
Mađari šalju vojsku na granicu s Ukrajinom
18:25 - Mađarska će rasporediti trupe duž svoje granice s Ukrajinom duge 137 km zbog straha od priljeva izbjeglica ako kriza s Rusijom eskalira, rekao je ministar obrane Tibor Benko.
Oružane snage Mađarske izvršavat će humanitarne zadaće, ali i zatvoriti ukrajinsku granicu "kako bi osigurale da nijedna oružana skupina ne može ući na teritorij", rekao je Benko.
"Sigurnost Mađarske je najvažnija, mi jačamo ukrajinsko-mađarsku granicu", stoji u priopćenju ministarstva obrane.
S druge strane, Rumunjska, kaže da bi mogla primiti pola milijuna izbjeglica ako se kriza u Ukrajini pogorša.
NATO tvrdi da je ruska vojska ušla u Donbass
18:12 - Čelnik NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao je da sve ukazuje na to da Rusija nastavlja planirati sveobuhvatni napad na Ukrajinu, ali ih je i pozvao da se povuku.
"Nikad nije kasno ne napasti", rekao je.
NATO razmatra svoje sljedeće korake usred promjenjive sigurnosne situacije, koja bi mogla uključivati "borbene skupine" na mjestima uključujući Rumunjsku.
"NATO mora odgovoriti kada vidimo agresivne akcije Rusije, ali mi nastavljamo težiti dijalogu, deeskalaciji i vjerujemo da je važno razgovarati", rekao je Stoltenberg .
Na pitanje je li ruska vojska već ušla u Donbas, Stoltenberg je odgovorio potvrdno. "Da. Ono što sad vidimo su manevri ruske vojske koja ulazi u Donbas", rekao je.
Putin se obratio javnosti
17:38 - Putin je u obraćanju medijima Ukrajinu opisao kao "naoružanu do zuba" i "anti-ruski raspoloženu".
"Najbolja odluka koji bi Ukrajaina mogla donijeti je da se odrekne ambicija ulaska u NATO", rekao je. Dodao je da će proruskim separatistima na istoku Ukrajine "Moskva pružiti sve vrste pomoći, uključujući vojnu pomoć".
Istaknuo je kako je mirovni sporazum u Minsku koji se tiče istočne Ukrajine, prekršen i prije nego je priznao neovisnost dvjema regijama na tom području. “Mirovni sporazum više ne postoji”, rekao je.
"Spremni smo na mirne pregovore. Sve o čemu smo razgovarali može se provesti. Ako prestanu naoružavati ukrajinsku vladu, to je jedini faktor koji se može kontrolirati. Kad se to učini, možemo se lako prebaciti na druge stvari. Od vremena SSSR-a znamo da Ukrajina ima nuklearne kapacitete, imaju razvijenu nuklearnu industriju kao i ljude koji su potrebni da ubrzano razviju ovaj program", rekao je Putin.
Parlament udovoljio zahtjevu Putina
17:31 - Gornji dom ruskog parlamenta jednoglasno je glasao za davanje ovlasti predsjedniku Putinu za raspoređivanje oružanih snaga u inozemstvu. To formalno dopušta Putinu da pošalje trupe u područje Donbasa u Ukrajini.
Šef gornjeg doma kaže da očekuju da će snage izvršavati zadaće očuvanja mira, no SAD je ranije rekao da je nazivanje vojnika mirovnjacima "besmislica".
Putin traži dopuštenje za slanje vojske izvan granica Rusije
17:09 - Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je od parlamenta dopuštenje za korištenje vojne sile izvan Rusije. To bi moglo otvoriti put za širi napad na Ukrajinu, piše BBC.
Biden se večeras obraća javnosti
17:05 - Američki predsjednik Joe Biden obratit će se javnosti oko 20 sati po hrvatskom vremenu. Očekuje se da će Biden najaviti novi paket sankcija Rusiji nakon što je ruski predsjednik potpisao odluku kojim priznaje neovisnost separatističkih regija i naredio ruskoj vojsci da u tim regijama "održava mir".
Turska se protivi odluci Rusije, ali i sankcijama
16:38 - Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je ukrajinskom kolegi Volodymyru Zelenskom da se Turska protivi bilo kakvoj odluci koja cilja na teritorijalni integritet Ukrajine, nakon što je Rusija rekla da priznaje dvije regije u istočnoj Ukrajini kao neovisne.
Turska, koja ima pomorsku granicu s Ukrajinom i Rusijom u Crnom moru, načelno se protivi sankcijama. U razgovoru sa Zelenskim, Erdogan je rekao kako smatra da je odluka Rusije neprihvatljiva i pozvao je "da se svi resursi diplomacije koriste u međunarodnoj areni" za rješavanje krize.
'Nadamo se da je obustava privremena'
16:35 - "Kremlj žali što je Njemačka obustavila certifikaciju projekta plinovoda Sjeverni tok 2, namijenjenog udvostručenju protoka ruskog plina izravno u Njemačku", izvijestila je novinska agencija Interfax pozivajući se na glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.
"Kremlj se nada da je odgoda Sjevernog toka 2 privremena", rekao je Peskov.
Bjelorusija se naoružava
16:28 - Bjelorusija planira kupiti vojne helikoptere, mlaznice i protuzračne raketne sustave od Rusije u nadolazećim godinama, prenijela je državna novinska agencija Belta izjavu predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Lukašenko, bliski saveznik Putina, rekao je da Bjelorusija želi povećati svoju vojnu suradnju s Rusijom kako bi ojačala svoje obrambene sposobnosti u vrijeme rastućih napetosti u Europi.
'Europa treba smanjiti ovisnost o ruskom plinu'
16:16 - Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss na svome se Twitteru osvrnula na "snažan odgovor" njemačkog kancelara Olafa Scholza na Sjeverni tok 2, nakon što je obustavio veliki projekt plinovoda.
"Moramo smatrati Rusiju odgovornom za njihove postupke, koji će imati velike troškove. Europa mora smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu", napisala je.
Medvedev zaprijetio odmazdom za Sjeverni tok
15:30 - "Njemački kancelar Olaf Scholz izdao je nalog za zaustavljanje procesa certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2. Dobro. Dobrodošli u hrabri novi svijet u kojem će Europljani vrlo brzo plaćati 2.000 eura za 1.000 kubičnih metara prirodnog plina!", napisao je bivši ruski predjsednik i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dimitrij Medvedev.
NATO se hitno sastaje s predstavnicima Ukrajine
15:10 - NATO je najavio hitan sastanak s predstavnicima Ukrajine
Prvi paket sankcija već na snazi
15:00 - Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinaca, uključujući Genadija Timčenka, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinaca, uključujući Genadija Timčenka, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. "Ovo je prva tranša, prvi baraž onoga što smo spremni poduzeti“, rekao je Johnson. "Bilo kakva imovina koju imaju u Britaniji bit će zamrznuta, a pojedincima koji su povezani s njom bit će zabranjeno ulaziti u državu“, kazao je britanski premijer.
Putin: 'Ne obnavljam Rusko carstvo
14: 40 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da nema namjeru obnavljati carstvo, dan nakon što je priznao proruske separatiste na istoku Ukrajine i zanijekao legitimitet ukrajinske države.
Putin je rekao da je nakon raspada SSSR-a Rusija "shvatila nove realnosti i aktivno radila na jačanju" suradnje s drugim bivšim sovjetskim republikama kao što su Azerbajdžan i Kazahstan. Po njegovim riječima, Ukrajina je u "drugačijoj situaciji" jer "teritorij te zemlje koriste treće zemlje kako bi kreirale prijetnje prema Rusiji".
Lavrov: 'Rusija ne šalje trupe u Ukrajinu - zasad'
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija još uvijek ne šalje trupe u istočnu Ukrajinu. Dodao je kako je stanje takvo “zasad”.
Ukrajinski predsjednik: Vjerujemo da neće biti velikog rata
14:14 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ne vidi povećan rizik od rata usprkos ruskom priznanju samoproglašenih republika na istoku zemlje. "Vjerujemo da neće biti velikog rata protiv Ukrajine“, rekao je ukrajinski čelnik u Kijevu, nakon susreta s estonskim kolegom Alarom Karisom. Zelenskij je kazao kako će se u slučaju dodatne eskalacije uvesti izvanredno stanje. Odbacio je zahtjeve predstavnika separatista da povuče snage iz dijelova regija Donjeck i Luhansk koje su pod kontrolom Kijeva.
"Ne razgovaramo s njima. Ne znamo tko su oni“, rekao je 44-godišnji čelnik.
Johnson: Trebamo se pripremiti za opću invaziju Rusije
14:05 - Britanski premijer Boris Johnson govori u parlamentu. Upozorio je da se "trebamo pripremiti za opću invaziju Rusije" i iduće faze Putinovog plana. Zastupnicima je poručio da očekuju opću ofenzivu u kojoj će sudjelovati 200 tisuća ruskih vojnika, javlja BBC.
"Ako se dogodi najgore, onda bi europska nacija od 44 milijuna muškaraca, žena i djece postala meta potpunog agresivnog rata koji se vodi bez trunke opravdanja," upozorio je Johnson dodavši da su se svi trudili (SAD, Njemačka, Francuska, UK...) pronaći mirno rješenje. Johnson je objavo i da UK uvodi ekonomske sankcije prema pet ruskih banaka te tri fizičke osobe: Gennady Timšenko, Boris Rotenberg i Igor Rotenberg.
Von der Leyen: Prvi paket sankcija Rusiji danas
13: 25 - Ruska agresija na Ukrajinu je ilegalna i neprihvatljiva, poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Europska unija ostaje ujedinjena u pružanju potpore ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Prvi paket sanckija bit će objavljen danas, poručila je.
Švicarska se ne žuri sa sankcijama: 'Morao promotriti...'
13:30 - Švicarska je u kontaktu s drugim zemljama u pogledu mogućih sankcija protiv Rusije zbog intervencije u Ukrajini i možda neće odmah reagirati, objavila je u utorak švicarska vlada. Budu li Rusiji uvede nove međunarodne sankcije, švicarski kabinet analizirat će situaciju i tada odlučiti što će poduzeti, ako išta. "Švicarske mjere dakle ne mogu biti donesene istodobno s onima drugih zemalja", odgovorilo je švicarsko ministarstvo gospodarstva na upit novinara.
"Ipak, možemo potvrditi da su švicarske vlasti u kontaktu s nekoliko zemalja radi razmjene informacija o sadašnjoj situaciji". Neutralna Švicarska nije 2014. usvojila sankcije koje je EU uveo Rusiji zbog aneksije Krima i umjesto toga je provela vlastite mjere kako se zemlju i njezin financijski centar ne bi koristilo za zaobilaženje europskih sankcija. Švicarska mora po međunarodnom prvu provoditi samo one sankcije koje nametne Vijeće sigurnosti UN-a.
Vučić na mukama zbog ruske invazije
13:15 - Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je, u povodu odluke ruskog šefa države Vladimira Putina o priznanju dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, da pozicija Srbije "nije laka" te da će Beograd biti pod priticima da uvede sancije Rusiji. Vučić je u Monaku, gdje boravi u službenom posjetu, u ponedjeljak navečer za komercijalnu provladinu TV Pink rekao kako će pritisci na Srbiju poslije Putinove odluke biti mnogo veći nego ikada, sa zahtjevom da uvede sankcije Rusiji.
Već je, kako kaže, imao takve pozive i "vruće linije", poručivši da će Srbija "izdržati sve pritiske". On je ocijenio da događaji vezani uz ukrajinsku krizu ruše kompletnu sigurnosnu arhitekturu svijeta, a da Srbiju dovode u situaciju u kojoj postoje brojni izazovi političke, sigurnosne i ekonomske prirode. "Kako će se tko ponašati i tko će što učiniti, to nitko ne može predvidjeti. Sve što smo znali do jučer danas više ne postoji. Ono što je za nas važno jest da naša opredijeljenost za mir mora biti čvrsta, snažna, i naša snaga odvraćanja potencijalnog agresora mora biti još snažnija i jača“, ocijenio je Vučić. Vučić je istaknuo da Srbija ima snažnu ekonomiju i da će proći i kroz ovu međunarodnu krizu, "ne lako, ali lakše nego mnogi drugi" jer ima "stabilan fiskalni sustav".
Službeni Beograd ima bliske političke i gospodarske veze s Moskvom, a Kremlj ne priznaje samoproglašenu neovisnost Kosova, koje Srbija smatra svojim teritorijem, premda su od proglašenja 2008. Kosovo priznale vodeće zemlje Zapada, ali ne i pet članica Europske unije, te Vatikan. Predsjednik Skupštine Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić ocijenio je da u pogledu ukrajinske krize "ima dovoljno prostora za diplomaciju, ali da je diplomacije sve manje", naročito ako uslijedi ofenziva ukrajinskih snaga.
„Promatrajući s pozicije državnika Srbije, moram reći da smo svi veoma zabrinuti zbog ove situacije. Svjesni smo da imamo probleme u vezi s teritorijalnim integritetom, te da će se na nas vršiti pritisak da se opredijelimo prema nekim mjerama koje se budu poduzimale"', rekao je Dačić za provladinu komercijalnu TV Happy. On je ocijenio kako je za Srbiju važno "da gleda svoje interese", kao i "da ne naruši prijateljske odnose sa Rusijom“. Bez obzira na pritiske, srpski narod nikad neće stati na stranu onog tko je neprijatelj ruskom narodu, ocijenio je Dačić, navodeći kako je "lako započeti ratove na tuđim teritorijima". On je poručio da Srbija "'svakako neće krvaviti ruke u bratoubilačkom ratu".
Istodobno, vođa radikala (SRS) i osuđenik za ratne zločine Vojislav Šešelj je "od srca" čestitao predsjedniku Rusije "na odluci o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike". Šešelj je u priopćenju poručio da "Srbija ni pod kojim uvjetima ne smije podleći pritisku i pridružiti se zapadnim sankcijama prema bratskoj Rusiji". Premda je SRS izvanparlamentarna stranka, Šešelj navodi da će se u Skupštini inicirati priznanje dviju separatističkih republika, te i Krima i Sevastopolja, "kao sastavnih dijelova Rusije". Beogradski tabloidi, od kojih pojedini izravno podržavaju vladajuće u Srbiji, različitim su naslovnicama danas popratili odluku Kremlja o priznanju dviju samoproglašenih republika, uglavnom konstatirajući da je Putin odlučio priznati Donjeck i Lugansk.
Esktremno drugačiji od svih je "Informer" u kojem dominira naslov "Ukrajina napala Rusiju", te podnaslov da je ruski predsjednik poslije granatiranja graničnog punkta kod Rostova "zapovjedio vojsci da uđe u Donbas i Lugansk". "Večernje novosti" navode da je "Rusija ušla u Donbas i Lugansk" i ocjenjuju da je "rat sve bliži". Srbijanski predsjednik ocijenio je da, gledano po naslovima, "u 80 posto medija ne postoji nikakva objektivnost, već su - šta god da se događa - na ruskoj strani", te da je "ostalih 20 posto na zapadnoj strani". "U takvim uvjetima velike političke ostrašćenosti svi sebi nanosimo štetu, umjesto da budemo svoj na svome i da se kroz veliku svjetsku krizu izvučemo samo sa ogrebotinama", rekao je Vučić.
BiH podijeljena oko osude ruske okupacije
13:10 - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić pridružio se u utorak oštrim osudama odnosa Rusije prema Ukrajini ističući kako Moskva bezobzirno krši međunarodno pravo, dok srpski član državnog vrha Milorad Dodik tvrdi kako BiH o ukrajinskoj krizi zapravo nema nikakvo stajalište. U posebnoj je izjavi Komšić istaknuo kako se teritorijalni integritet i suverenitet država članica Ujedinjenih naroda mora poštovati jer je to zajamčeno međunarodnim pravom.
"Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijem drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civiliziranog svijeta. U tom smislu najoštrije osuđujem napad Rusije na teritorij Ukrajine", izjavio je Komšić. Nešto ranije rusku je politiku prema Ukrajini osudio i bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović, dok je srpski član Milorad Dodik bio krajnje suzdržan. On je izbjegao svaku riječ izravne osude Rusije navodeći kako se zalaže za mirno rješenje sukoba i napetosti.
U utorak je kazao kako izjave Komšića i Džaferovića ne predstavljaju stajalište BiH nego njihovo osobno. "Svi mi imamo svoje simpatije, mogao bih i ja govoriti o svojima, no mislim da je jedino realno u sadašnjoj situaciji da BiH ostane neutralna", kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci. Kako je to postalo uobičajeno u sadašnjem mandatu, Predsjedništvo BiH gotovo nikada nema usuglašeno stajalište o vanjskopolitičkim temama u kojima se očituje konfrontacija Zapada i Rusije. Komšić i Džaferović po pravili su na strani Zapada, dok Dodik, koji je još od 2017. godine pod američkim sankcijama, ne krije svoja proruska stajališta.
Finska: Ruske akcije utjecat će na zajednički nuklearni projekt
12:45 - Rusko djelovanje u Ukrajini utjecat će na sigurnosnu procjenu zajedničkog finsko-ruskog nuklearnog projekta na sjeverozapadu Finske, rekao je u utorak finski predsjednik Sauli Niinisto. „Sigurnost će svakako biti jedan faktor u procjeni“, rekao je Niinisto.
Odbio je komentirati vjerojatan ishod te revizije i dodao da će finska vlada donijeti konačnu odluku o građevinskoj dozvoli.
Nuklearna elektrana zajednički je projekt konzorcija finskih tvrtki i podružnice ruske državne tvrtke Rosatom koja ima udjel od 34 posto.
Finska projekt priprema zadnjih deset godina, a Rusija se priključila kao partner prije osam godina.
Rusija otvorena za diplomatsko rješenje
12:30 - Moskva je poručila da je otvorena za diplomatsko rješenje situacije s Kijevom te da bi prekid diplomatskih veza samo pogoršao situaciju.
Ova izjava dolazi nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio da razmišlja o prekidu diplomatskih veza s Rusijom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je novinarima ne može reći jesu li ruske snage već ušla na područje dvije pobunjenih republika na istoku Ukrajine.
Njemačka zaustavlja Sjeverni tok 2
12:05 - Zbog eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba, njemačka Vlada zaustavlja proces odobravanja Sjevernog toka 2, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Plinovod je završen u rujnu, ali još uvijek nije u funkciji, a Scholz je sada zaustavio projekt certificiranja rekavši kako su se okolnosti bitno promijenile te da se zbog najnovijih ruskih poteza ne može naprijed.
Zbog eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba, njemačka Vlada zaustavlja proces odobravanja Sjevernog toka 2, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Plinovod je završen u rujnu, ali još uvijek nije u funkciji, a Scholz je sada zaustavio projekt certificiranja rekavši kako su se okolnosti bitno promijenile te da se zbog najnovijih ruskih poteza ne može naprijed.
Erdogan: Ruski potez je neprihvatljiv
11.29 Govoreći za Reuters, ruski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je rusko priznanje Donjecka i Luganska "neprihvatljivim". Turska je članica NATO-a, a ima i granicu na moru s Ukrajinom i Rusijom. Erdogan je ponudio da posreduje ovom krizom i kritizirao način na koji Zapad pokušava riješiti ovu krizu.
Parlamenti Donjecka i Luganska ratificirali sporazume s Rusijom
11.13 Dvije odmetnute pokrajine u istočnoj Ukrajini u utorak su zapečatile sporazum o tješnjoj suradnji s Rusijom, nakon što je predsjednik Vladimir Putin s čelnicima Donjecka i Luganska u ponedjeljak Moskvi potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji. Parlamenti samoproglašenih Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) ratificirali su sporazume o "prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći" s Rusijom na posebnoj sjednici, uz zaglušujuće ovacije zastupnika.
Po jednom takvom ugovoru Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska, no zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko je za Interfax kazao da se o tome nije raspravljalo. Na hitnoj sjednici parlamenta u Donjecku svih 87 prisutnih zastupnika glasalo je za usvajanje zakona o ratifikaciji tog sporazuma, javlja RIA Novosti. Skupština LNR-a također je jednoglasno odobrila ratifikaciju - sporazum je podržalo 47 prisutnih zastupnika.
Ukrajinski ministar obrane: Kremlj oživljava Sovjetski savez
11.01 Odluku Rusije da prizna dvije samoproglašene pokrajine u istočnoj Ukrajini znači još jedan korak Kremlja prema oživljavanju Sovjetskog Saveza, rekao je u utorak ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov. "Kremlj je napravio još jedan korak prema oživljavanju Sovjetskog Saveza. S novim Varšavskim paktom i novim Berlinskim zidom".
Putin: Rusija će nastaviti opskrbu plinom
10.58 Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak u pismu energetskoj konferenciji u Dohi.Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini. Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi. "Želimo uravnotežena globalna tržišta plina", poručio je Šulginov.
Na istom tragu nastavka obsrkbe plinom je i Velika Britanija. Velika Britanija vidi „dobru i stabilnu” budućnost za naftnu i plinsku industriju u Sjevernom moru i izdat će nove dozvole kako bi se proizvodnja povećala, rekao je u utorak ministar energetike Greg Hands.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru je objavilo "provokacije SAD-a" kroz povijest.
Lavrov: Zapad prijeti 'majkom svih sankcija. Navikli smo
10.50 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je, govoreći o sankcijama Zapada, kazao da je takav postupak predvidljiv. "Naši europski, američki i birtanski kolege neće stati i neće se smiriti dok se ne iscrpe sve svoje mogućnosti za tzv. "kažnjavanje Rusije", rekao je Lavrov.
"Već na prijete svakakvim sankcijama ili, kako sad kažu 'majkom svih sankcija'. Pa, navikli smo na to. Znamo da će sankcije ionako biti uvedene, u svakom slučaju. Sa ili bez razloga", kazao je Lavrov.
Johnson: 'Bojim se da je Putin spreman pregaziti Ukrajinu'
10.30 Britanski premijer Boris Johnson kazao je kako je Vladimir Putin povrijedio teritorijalni suverenitet Ukrajine. "Odmah ćemo uvesti paket međunarodnih sankcija", kaže Johnson. Sankcije će biti predstavljene danas. "Ovo je prvi u nizu paket sankcija jer vjerujemo da će se Rusija i dalje iracionalno ponašati", rekao je Johnson.
"Bojim se da svi dokazi idu prema tome da je Putin doista sklon invaziji na Ukrajinu, spreman je da pregazi, pokori neovisnu suverenu europsku zemlju i mislim, budimo skroz jasni, to će biti katastrofa" , rekao je.
Spremaju se sankcije 'bez presedana'
9.44 U ovom trenutku visoki europski dužnosnici nisu jedinstveni oko toga što se događa u Rusiji i Ukrajini. Britanski ministar zdravstva Sajid Javid je rekao da je prisutnost ruskih trupa u Ukrajini već počela, visoki predstavnik EU-a Josep Borell bio je nešto oprezniji govoreći u Parizu ovog jutra. Prema njegovu mišljenju, ovo nije "potpuna invazija".
Nervoza raste u Parizu i Berlinu, a Rusiji se spremaju žestoke sankcije "bez presedana".
Separatisti u Donjecku i Luhansku, kolektivno poznatima kao Donbasu, odvojili su se od ukrajinskih vlasti 2014. i proglasili se neovisnim 'narodnim republikama'. Rusija tek treba ratificirati sporazume o prijateljstvu s dvjema regijama prije nego što može raspravljati o točnim granicama teritorija, piše ruska agencija RIA, pozivajući se na ministarstvo vanjskih poslova. Očekuje se da će ruski parlament o tome glasati u utorak.
Pale svjetske burze, mogući problemi i na Zagrebačkoj
9.35 Na Zagrebačkoj se burzi u utorak očekuje oprezno trgovanje, a u fokusu ulagača bit će poslovna izvješća domaćih kompanija i kretanja na svjetskim burzama, koje su pod pritiskom zbog rasta napetosti između Rusije i Ukrajine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 8.30 u minusu 1,6 posto. Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i zapovjedio ruskoj vojsci da odmah krene tamo u operaciju očuvanja mira. To je izazvalo oštre osude Zapada, pozive na sankcije i pojačalo strahove da je na pomolu rat na istoku Europe. Zbog toga je na Wall Streetu, gdje se jučer zbog praznika nije radilo, terminski S&P 500 indeks u minusu oko 1,5 posto, a pali su i europski terminski indeksi.
Crna Gora osudila potez Rusije
9.30 Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osudio je u utorak odluku Rusije da prizna neovisnost ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk, ustvrdivši da svojim potezom Moskva krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu. Predsjednik Crne Gore naveo je da njegova država osuđuje sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao neovisnih entiteta. "Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica", napisao je Đukanović na Twitteru. Crna Gora je članica NATO-a, a svoju vanjsku politiku usuglasila je s politikom EU-a i podržala je ranije uvođenje sankcija Rusiji. Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija na području Ukrajine.
Sastaju se ministri vanjskih poslova EU-a oko sankcija Rusiji
9.20 Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell kazao je kako će danas sazvati izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova država članica EU-a na kojem bi se trebala donijeti odluka o uvođenju sankcija Rusiji. "Siguran sam da će odluka biti jednoglasna", kazao je Borell. Odluka bi trebala biti donesena u poslijepodnevnim satima, javlja AFP.
SAD i saveznici na Vijeću sigurnosti osudili Rusiju
8.45 SAD i njegovi saveznici su se u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i "izgovor za rat". Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield izrazila je prijezir prema izjavi Putina da će ruska vojska u Donjesku i Lugansku preuzeti mirotvornu ulogu.
"Naziva ih postrojbama za održavanje mira. To je glupost. Znamo što uistinu jesu", rekla je Thomas-Greenfield. Ukrajinski veleposlanik Sergij Kislitsja tražio je da, usprkos potezu Rusije, granice njegove zemlje ostanu "nepromijenjene". Pozvao je Moskvu da poništi odluku o priznanju separatističkih pokrajina u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. "Tražimo od Rusije da poništi tu odluku i vrati se za pregovarački stol", rekao je veleposlanik.
Kazao je da Kijev osuđuje naredbu o raspoređivanju "okupacijskih snaga" u istočnoj Ukrajini te zatražio potpuno i hitno povlačenje tih snaga. Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzja je rekao da je Moskva i dalje "otvorena za diplomatsko rješenje", ali je upozorio na, kako je rekao, "ukrajinsku agresiju".
"Ne namjeravamo dopustiti novo krvoproliće u Donbasu", rekao je ruski veleposlanik, dodavši da bi to, nakon što je Moskva priznala Donjeck i Lugansk, moglo imati "izrazito opasne posljedice". Putin je u ponedjeljak u dugom televizijskom obraćanju za Ukrajinu, koju smatra sastavnim dijelom ruske povijesti i njezin istok drevnom ruskom zemljom, kazao da je propala država i "marioneta" Zapada. Thomas-Greenfield je kazala da je Putinov govor "niz skandaloznih i lažnih tvrdnji" izgovoren kako bi stvorio "izliku za rat". Rusija, koja trenutno predsjeda Vijećem, tražila je da se sjednica održi iza zatvorenih vrata, ali je UN inzistirao da bude javna.
Moskva objavila videodokaz o 'upadu ukrajinsku trupa na ruski teritorij'
8:40 - Službena Moskva je objavila video koji je "dokaz o upadu ukrajinskih trupa na ruski teritorij". Na snimci ruske službe sigurnosti vide se dva oklopna vozila BMP u šumama istočno od sporne regije Donbas, uništena tijekom incidenta u ponedjeljak ujutro.
Janša: EU mora Ukrajini ponuditi perspektivu punopravnog članstva
8:27 - Slovenski premijer Janez Janša osudio je odluku Rusije da prizna ukrajinske separatističke regije Donjeck i Lugansk, te se zauzeo da Europska unija ponudi Ukrajini "perspektivu punopravnog članstva".
"Rusko priznanje dva separatistička teritorija u Ukrajini predstavlja očito kršenje međunarodnog prava i dogovora iz Budimpešte i Minska. Slovenija osuđuje taj nezakonit čin. EU mora Ukrajini ponuditi perspektivu punopravnog članstva," napisao je predsjednik slovenske vlade na Twitteru. Janša je u ponedjeljak u Sloveniji imao bilateralni susret s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon kojega su se obojica založila za deeskalaciju sukoba i političko rješenje krize oko Ukrajine. Janša je nakon susreta s politički bliskim mađarskim premijerom kazao da eskalacija tog konflikta "ne bi imala pobjednika", posebno zbog sadašnjeg stupnja razvoja vojne tehnologije i da bi to morali znati "svi koji zveckaju oružjem".
Kina zabrinuta zbog pogoršavanja stanja u Ukrajini
8:19 - Kina je zabrinuta zbog "pogoršavanja" stanja u Ukrajini, rekao je u utorak ministar vanjskih poslova Wang Yi, ponovivši svoj poziv svim stranama da pokažu suzdržanost i razriješe razlike kroz dijalog. Treba poštivati legitimne sigurnosne zahtjeve svake zemlje, rekao je Wang američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu u telefonskom pozivu, prema priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Ubrzavajući krizu, za koju se Zapad boji da bi mogla izazvati rat, ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je naredio raspoređivanje vojnika u dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini nakon što ih je priznao kao neovisne. Rusija poriče bilo kakav plan za napad na Ukrajinu, ali je zaprijetila neodređenom "vojno-tehničkom" akcijom ako ne dobije opsežna sigurnosna jamstva, uključujući obećanje da se susjedna Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u. "Situacija u Ukrajini se pogoršava", rekao je Wang Blinkenu. "Kina još jednom poziva sve strane na suzdržanost." Kina će ostati u kontaktu sa svim stranama, rekao je Wang.
U pozivu je Blinken naglasio potrebu očuvanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine usred ruske "agresije", rekao je Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.
OESS oštro osudio rusko priznanje odcijepljenih regija
8:10 - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) "oštro osuđuje" rusko priznanje dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao neovisnih država, navodi se u priopćenju te organizacije. Odlukom Kremlja da prizna regije Donjeck i Lugansk "krši se međunarodno pravo i temeljna načela OESS-a i protivna je sporazumima iz Minska", navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika OESS-a, uključujući predsjedavajućeg Zbigniewa Raua i glavnog tajnika Helgu Mariju Schmid. "Kao i sve države članice OESS-a, Rusija se obvezala poštivati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah povuče ovu odluku", stoji u zajedničkom priopćenju. Takozvani Protokol iz Minska sporazum je potpisan između Rusije i Ukrajine 2015. za rješavanje sukoba u regiji Donbas.
Britanski ministar: 'Ruska invazija je počela'
7.50 Britanski ministar zdravstva Sajid Javid rekao je kako je "ruska invazija na Ukrajinu već počela pa će Britanija sankcionirati Rusiju".
Kazao je kako se "može zaključiti da je ruska invazija na Ukrajinu počela", te kako je Putin u Ukrajinu poslao tenkove i trupe.
"Ruski tenkovi su u pokretu. Ovo je vrlo mračno jutro za Europu".
Prema izvještaju Ukrajine, dva su vojnika ubijena i 12 ih je ozlijeđeno, prema izvješću objavljenom ovog jutra. U posljednja 24 sata Ukrajina je zabilježila 84 incidenta u kojima su sudjelovale snage koje podržava Rusiju.
----------------------------------------------------
Putin poslao vojsku u Ukrajinu da 'čuva mir'
Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u "operaciju očuvanja mira", što je izazvalo oštre osude zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu.
Zasad je nejasno hoće li ulazak ruske vojske u samoproglašene republike značiti i početak invazije na Ukrajinu. Još nije poznato kakva će biti brojnost ruskih 'mirovnjaka' i kakva će im biti zadaća.
Vidljivo ljutiti Putin u dugom je televizijskom obraćanju Ukrajinu opisao sastavnim dijelom ruske povijesti, a njezin istok drevnom ruskom zemljom. Uvjeren je, rekao je, da će ruski narod podržati njegovu odluku.
Kršenje međunarodnog prava
Potom je s dvojicom separatističkih čelnika potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji. Po jednom takvom ugovoru, objavio je kasnije Reuters, Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska.
Osude sa Zapada nije trebalo čekati. EU, NATO, SAD, UN istog su mišljenja - Putinova odluka kršenje je međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.
"Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin", upozorili su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Velike sankcije
Sankcije je najavila i Velika Britanija, a kakve će one biti objavit će premijer Boris Johnson u utorak. On je ranije kazao da će sankcije proglasiti ako ruska vojska stupi na tlo Ukrajine, a taj je uvjet ispunjen navodnom mirovnom misijom koju je Putin naredio.
Američki predsjednik Joe Biden uredbom će zabraniti "nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu" s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
'Moramo biti ujedinjeni'
Sjedinjene Države koordiniraju se sa saveznicima i u utorak će najaviti nove sankcije Rusiji, u odgovoru na odluku Moskve da prizna nezavisnost dviju odmetnutih ukrajinskih regija i tamo pošalje svoju vojsku, kazali su u ponedjeljak američki dužnosnici.
"SAD će sutra nametnuti sankcije Rusiji u odgovoru na ovo jasno kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", kazala je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak navečer.
"Mi možemo, hoćemo i moramo biti ujedinjeni u pozivima Rusiji da povuče svoju vojsku, vrati se za diplomatski stol i radi ka miru", dodala je.
Upozorenje zapadnim silama da 'dvaput razmisle'
Dužnosnici Bidenove administracije izjavili su kako takav Putinov potez, budući da je Rusija već imala tamo vojsku, nije osnova za uvođenje šireg paketa sankcija koje su SAD i saveznici najavili u slučaju da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu. Umjesto toga, Bijela kuća najavila je odvojene, manje oštre i ciljanije sankcije.
Ruski veleposlanik pri UN-u u ponedjeljak je ustvrdio kako se Istočna Ukrajina nalazila na rubu nove "ukrajinske vojne avanture" koju Rusija nije mogla dopustiti, prisegnuvši da neće dopustiti da u toj regiji dođe do "novog krvoprolića".
Govoreći na izvanrednom sastanku Vijeća sigurnost UN-a, Vasilij Nebenzia također je upozorio zapadne sile da "dvaput razmisle" i ne pogoršavaju situaciju u Ukrajini.
Zapadnim sankcijama pridružuje se i Japan
Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ako ruski predsjednik Vladimir Putin zapovijedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.
Odluka trećeg svjetskog gospodarstva da se pridruži svom američkom savezniku i drugim članicama skupine G7 u prijetnji ekonomskim sankcijama dolazi nakon što je Putin zapovjedio svojim snagama da uđu u odmetnute regije na istoku Ukrajine koje sada Rusija priznaje kao neovisne države.
Zabrana japanskog tehnološkog izvoza u Rusiju bila bi šira od one nametnute 2014. nakon okupacije ukrajinskog poluotoka Krima, a Tokio također razmatra uvođenje sankcija ruskim bankama, objavio je Yomiuri. Dužnosnici japanske vlade zasad nisu komentirali te informacije.
Velika zabrinutost Tokija zbog ruskih aktivnosti
Japan je u prošlosti zauzimao mekša stajališta prema Rusiji od Sjedinjenih Država, a niz japanskih čelnika pokušavao se dodvoriti Putinu kako bi vratio Japanu sjeverne otoke okupirane nakon Drugog svjetskog rata. Japan je također veliki kupac ruskog plina.
Ipak, u posljednje vrijeme Tokio je pokazivao sve veću zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti u istočnoj Aziji te zbog jačanja sigurnosne suradnje s Kinom.
Premda Japan više nije veliki globalni izvoznik čipova, ta zemlja je i dalje ključni proizvođač specijalnih elektroničkih komponenti, te dominira i brojnim drugim područjima visoke tehnologije.
Zelenskij optužio Rusiju za uništavanje mirovnih napora
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju za uništavanje mirovnih napora i u obraćanju naciji u utorak u ranim jutarnjim satima isključio bilo kakve teritorijalne koncesije toj zemlji.
Zelenskij se obratio naciji nakon odluke Rusije da službeno prizna neovisnost dviju odmetnutih proruski orijentiranih regija istočne Ukrajine te da tamo pošalje svoju vojsku, dajući dodatno ubrzanje krizi za koju Zapad strahuje da bi mogla izazvati veći rat.
Nakon što je predsjedao sastankom Vijeća sigurnosti, Zelenskij je optužio Rusiju za kršenje suverenosti teritorija Ukrajine te ustvrdio kako bi to moglo značiti da Moskva odustaje od mirovnih pregovora i Sporazuma iz Minska usmjerenih na okončanje separatističkog sukoba u istočnoj Ukrajini.
Ukrajina želi razriješiti krizu uz pomoć diplomacije, rekao je Zelenskij, ali je isto tako spremna na dugotrajnu borbu.
Zelenskij: 'Ne bojimo se ničega i nikoga'
"Odani smo mirnom i diplomatskom putu, slijedit ćemo njega i samo njega", izjavio je Zelenskij. "Ali mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati", dodao je.
Pozvao je na hitan samit čelnika Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske, te istovremeno pozvao ukrajinske saveznike da poduzmu akciju protiv Rusije.
Ruski su potezi naišli na osudu SAD-a i Europe te najavu novih sankcija, iako nije odmah bilo jasno hoće li rusku vojnu akciju Zapad smatrati početkom invazije u punom razmjeru. To područje je već ranije bilo pod kontrolom separatista koje podržava Rusija.
Administracija predsjednika Zelenskija izrazila je frustraciju zbog nespremnosti Zapada da uvede preventivne sankcije nakon što je Rusija posljednjih tjedana okupila više od 100.000 vojnika blizu ukrajinskih granica.
"Očekujemo jasne i učinkovite korake podrške od svojih partnera", rekao je Zelenskij. "Vrlo je važno vidjeti tko je naš pravi prijatelj i partner, a tko će i dalje nastaviti riječima plašiti Rusiju", upozorio je.
Bijela kuća objavila da će spriječiti američka ulaganja u ta područja
Putinovo priznanje nezavisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih regija i odluka o slanju vojske u to područje podigli su uloge sa Zapadom oko Ukrajine.
Bijela kuća objavila je ubrzo nakon Putinove objave da će spriječiti američka ulaganja u ta područja, a jedan dužnosnik administracije rekao je novinarima da će u utorak biti najavljene dodatne mjere. No, sve je to odvojeno od šireg paketa sankcija koje je Washington obećao provesti sa svojim saveznicima ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
"Ulazak ruskih trupa u Donbas samo po sebi nije ništa novo. Rusija je već imala svoje snage u regiji Donbasa u proteklih osam godina… Samo što su to sada odlučili činiti na otvoreniji način", kazao je drugi dužnosnik. "Rusija nastavlja eskalirati ovu krizu koju je sama stvorila. Nastavit ćemo s diplomacijom sve dok ne krenu tenkovi, ali ne gajimo iluzija o tome što će vjerojatno uslijediti", napomenuo je.
Putin je u ponedjeljak priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u "operaciju očuvanja mira", što je izazvalo oštre osude Zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu. Američki predsjednik Joe Biden osudio je njegovu odluku o priznanju.