Ujutro 29. srpnja, samo nekoliko sati nakon što je više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika ubijeno u zarobljeničkom logoru u Olenivki, pod kontrolom separatističke Narodne Republike Donjeck (DPR), ruski novinar koji se našao na mjestu događaja pronašao je ostatke rakete američke proizvodnje ispaljene iz topničkog sustava HIMARS.
Time je za napad optužio Ukrajince što je, kako piše CNN, bio početak velike ruske medijske ofenzive. Prema ruskoj verziji događaja, Ukrajina je ubila vlastite vojnike jer nije htjela da priznaju ratne zločine i tako ohrabre druge ukrajinske vojnike na predaju. Treba podsjetiti da su u tom zatvoru uglavnom bili pripadnici pukovnije Azov koji su tamo prebačeni nakon što su se u svibnju predali u željezari Azovstal u Mariupolju.
Eduard Basurin, visoki dužnosnik samoproglašenog DPR-a, ustvrdio je da je raketni napad uslijedio “nakon što su ukrajinski ratni zarobljenici počeli priznavati zločine koje su počinili po nalogu političkih vlasti Ukrajine”. Ukrajina je ove tvrdnje oštro odbacila, a predsjednik Volodimir Zelenskij napad je nazvao "ruskim ratnim zločinom".
Nije vjerojatno da je napad izveden HIMARS-om
Istraga koju je proveo CNN, a koja se temeljila na analizi videa i fotogafija s mjesta događaja, satelitskim snimkama prije i poslije napada te radom forenzičara i stručnjaka za oružje, pokazuje kako je ruska verzija događaja vrlo vjerojatno izmišljena. Povrh toga, utvrđeno je da ne postoji gotovo nikakva vjerojatnost da je napad počinjen HIMARS-om.
Stručnjaci s kojima se medij konzultirao odbacuju napad HIMARS-om na Olenivku, ali ne mogu sa stopostotnom sigurnošću znati što je ubilo i ranilo toliki broj zatvorenika radi nemogućnosti pristupa lokaciji. Kažu da većina znakova ukazuje na požar, a prema nekoliko svjedoka nije se čuo zvuk nadolazeće rakete.
Stručnjak za oružje Chris Cobb-Smith, koji je pregledao dostupne slike i videosnimke zgrade nakon napada, tvrdi da to skladište s tankim zidovima i metalnim krovom, nakon udara HIMARS-a ne bi i dalje ostalo stajati. "Na video snimkama nigdje nema kratera, kreveti se nisu pomaknuli, stupovi su neoštećeni, ali vidljiva je ogromna šteta od vatre. Da je to bio napad raketnim sustavom s višestrukim bacanjem, vidjeli biste kratere, razvaljene stropove i zidove i raznesena tijela”, rekao je te primijetio da ostaci raketa nisu fotografirani na licu mjesta, što je, kaže, čudno. ”Osnovni element svake istrage jest prikupljanje vizualnih dokaza o ostacima streljiva baš tamo gdje su pronađeni”, objasnio je.
Američki viši dužnosnici također su odbacili ideju da je korišten HIMARS. Više analitičara potvrdilo je da za Ukrajinu ne bi imalo smisla gađati HIMARS-om tu zgradu, budući da je HIMARS skupo oružje koje se koristi za ciljanje meta na većim udaljenostima, a zgrada u pitanju nalazi se samo 15-ak kilometara od ukrajinskih snaga. "HIMARS nije dizajniran za tako male udaljenosti. Kao i haubica, ono se koristi za mete koje su na većim udaljenostima. Nema smisla da se HIMARS koristi tako. Ukrajinci imaju drugo oružje za te kratke udaljenosti", kazao je neimenovani dužnosnik NATO-a.
Ostaci granata iz topničko-raketnog sustava HIMARS izloženi na mjestu napada na istražni pritvor u blizini naselja Olenivka. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je 29. srpnja da je ukrajinska vojska napala zatvor raketnim sustavima HIMARS i ubila desetke ukrajinskih ratnih zarobljenika koji su zarobljeni nakon pada lučkog grada Mariupolja u svibnju.
Stražari nisu ozlijeđeni
Ukrajinska sigurnosna služba, SBU, objavila je navodni razgovor dviju milicija DPR-a koji govore o napadu dan nakon što se dogodio. Jedan kaže: "Nije bilo znakova tipičnog pada granate ili nečeg sličnog. Nije bilo zvižduka, ničega." Umjesto toga, govori, u zgradi su se čule tri eksplozije. "Najvjerojatnije su unaprijed podmetnuli eksploziju", zaključio je.
Vjerodostojnost tog telefonskog razgovora nije moguće potvrditi, niti je bilo koji medij imao pristup izvornoj snimci. Stručnjaci su za CNN pojasnili da dostupni dokazi upućuju na iznenadan i intenzivan požar unutar zgrade. Prema izvještajima dužnosnika DPR-a nitko od stražara nije ozlijeđen.
Termobaričko oružje
Ukrajinski dužnosnici vjeruju da je požar unutar skladišta izazvalo termobaričko oružje. Ured glavnog ukrajinskog tužitelja, kazao je za CNN da dosad objavljene procjene “jasno opovrgavaju verziju Rusa da su ukrajinske oružane snage izvele raketni napad na mjesto zatočenja zatvorenika i također potvrđuju našu verziju o uporabi termobaričkog oružja.”
Termobarično oružje je ustvari vakuumska bomba koja usisava sav kisik iz zraka i vrlo brzo stvara toplinu. Ruske snage već su koristile takvo oružje u sukobu u Ukrajini, a ovdje su Ukrajinci upozorili kako bi se moglo raditi o napadu raketnim bacačem plamena za jednokratnu uporabu imena RPO-A Shmel. On ispušta eksplozivni oblak koji sagorijeva u zraku i stvara vatrenu kuglu visoke toplinske energije na površini od nekoliko četvornih metara. U suštini, ubija visokim pritiskom - uzrokujući unutarnje krvarenje i pucanje unutarnjih organa.
Cobb-Smith kaže da, iako se teoretski moglo koristiti termobaričko oružje, vjeruje da je ovdje u pitanju bilo "nešto puno jednostavnije". Profesor Benjamin Ondruschka, njemački patolog koji je radio na istragama ratnih zločina u kijevskom predgrađu Buča, kaže da bi samo potpuna obdukcija otkrila uzrok smrti, no slike jasno upućuju na vatru koja je dosegla najmanje 300 Celzijevih stupnjeva. "Kao forenzičar, čini se da je nešto eksplodiralo u blizini ljudi koji su izgorjeli, što je rezultiralo detonacijom, a što je pak rezultiralo požarom", rekao je.
Istražni pritvor oštećen granatiranjem u blizini naselja Olenivka za koji rusko ministarstvo obrane tvrdi da izvedeno od strane ukrajinske vojske topničkim sustavima HIMARS
Rusi: 'U interesu je Rusije provođenje objektivne istrage'
Samo nekoliko dana prije napada, dokazi upućuju na to da su ruski stražari, koji su preuzeli zapovjedništvo nad centrom Olenivka u svibnju, iz glavnih blokova premjestili desetke ukrajinskih ratnih zarobljenika u skladište u "industrijskoj zoni" kompleksa. Ne zna se zašto, ali glavni blokovi su postali prenatrpani. Iako Rusi nerado dozvoljavaju pristup neovisnim istražiteljima ili međunarodnim agencijama, 31. srpnja, tri dana nakon napada, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je "u interesu Rusije provođenje objektivne istrage", te službeno pozvalo stručnjake iz UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa.
Farhan Haq, zamjenik glasnogovornika glavnog tajnika, potvrdio je da je UN doista primio zahtjeve za provođenje istrage, i to od obje strane. Iz Međunarodnog odbora Crvenog križa, koji je bio uvelike uključen u transfer zatvorenika iz Azovstala u Olenivku, istovremeno tvrde da je nekoliko njihovih zahtjeva za posjet lokaciji ostalo bez odgovora.
Izgradnja narativa
CNN navodi da se čini kako su Rusi planirali stvoriti temelje kako bi poduprli svoju verziju događaja, pa je tako ruskim ratnim izvjestiteljima pristup Olenivki dopušten nekoliko dana prije napada. "Kada sam intervjuirao azovske naciste, dok su priznavali brojna ubojstva civila, jedno pitanje se odmah pojavilo: Kako je Kijev namjeravao zanijekati njihova priznanja? I pokazalo se da je to zapravo bilo vrlo jednostavno. Krvoločni klaun Zelenski dao je nalog da se oni pogube”, kazao je Alexander Kots, jedna od ruskih novinara koji su posjetili zarobljenički logor.
Priču je kasnije preuzeo zamjenik ruskog ministra obrane Alexander Fomin, te je rekao kako je "ukrajinsko vodstvo naredilo raketni napad jer su zarobljeni borci pukovnije Azov počeli svjedočiti razotkrivajući svoje zločine, uključujući i one protiv civila".
Napad u trenutku kad se očekivala razmjena zarobljenika s Rusijom
Ukrajinski dužnosnici tvrde da su Rusi odlučili inscenirati napad kako bi prikrili mučenje ratnih zarobljenika u Olenivki. Mihajlo Podoljak, viši dužnosnik u uredu Zelenskog, dan nakon napada rekao je kako su Rusi htjeli "sakriti dokaze o ratnim zločinima", a dvojica ukrajinskih dužnosnika rekla su da je napad na Olenivku došao upravo u trenutku kada se očekivala razmjena zarobljenika s Rusijom.
Ljudi pušteni iz Olenivke, uključujući humanitarne radnike koji su tamo bili zatočeni, kažu da su premlaćivanja i zlostavljanja bili uobičajeni, a da su životni uvjeti užasni. Anna Voroševa, humanitarna radnica kojoj je dopušteno da napusti Olenivku početkom srpnja, tvrdi da je nedostatak higijene kod zatvorenika uzrokovalo razne bolesti. "U ćelijama namijenjenim za 10 ljudi naguralo se njih 50, a nestašica pitke vode bila je svakodnevna pojava. Najstrašnije je bilo to što ste neprestano mogli čuti zvukove premlaćivanja muškaraca i njihove molbe da se prestane s mučenjem", rekla je. Rusko Ministarstvo obrane nije se očitovalo na upit koji im je CNN poslao o nalazima svoje istrage.
