Nakon priznanja samoproglašenih separatističkih republika u Ukrajini, Lugansku i Donjecku, Rusija je najavila da će u Ukrajinu poslati i mirovne trupe, pozivajući se na treći članak sporazuma kojeg je Putin potpisao s vođama pobunjenih pokrajina, u kojem se spominje "implementacija mirovne misije ruskih oružanih snaga". Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov kazao je kako Rusija neće zasad poslati vojsku. No, Rusija u pobunjenim pokrajinama već ima vojsku koja joj je lojalna - onu pobunjenički regija. Ako tenkovi iz Rusije zaista krenu i uđu u Ukrajinu, pitanje je gdje će stati, piše Guardian.
Obje regije koje su se odcijepile tvrde da više nisu pod ukrajinskom kontrolom. No, pitanje je dokle se te regije protežu i koje je granice priznala Rusija - da li one koje pobunjenici kontroliraju, ili one povijesnih granica regije.
Regija daleko šira od samozvanih republika
Regija Donbas : Crveno označava mjesta pod kontrolom pobunjenika , plavo mjesta pod kontrolom Ukrajine
Primjerice, vlasti Donjecka tvrde da ima pripada i Mariupol, koji je duboko na ukrajinskoj strani. Ako Rusija u svojim odlukama prizna ovakve, povećane teritorijalne ambicije, to bi otvorilo vrata velikom ratu, smatraju analitičari.
Andrei Kortunov, ravnatelj Ruskog vijeća za međunarodne poslove, think-tanka. kazao je kako je pitanje granica samoproglašenih republika od najveće važnosti.
'Loptica odgovornosti sada je na Zapadu'
"Ako pretpostavimo da bi veće teritorijalne ambicije definitivno značile rat za kojeg Rusija možda ipak nije zainteresirana, možemo reći da je sada loptica odgovornosti na Zapadu. Putin će možda pričekati sa slanjem većih vojnih postrojbi kako bi vidio zapadnu reakciju. Stoga Zapad sada mora donijeti jasne odluke, koje će sankcije uvesti i koliko će one trajati te što će se događati u odnosima između Rusije i SAD-a", smatra.
Na isto upozorava i bivši ministar obrane Ukrajine Andriy Zagorodnyuk kaže da bi svaki pokušaj Rusije da proširi teritorij pod kontrolom promoskovskih separatista značio rat punog razmjera s Ukrajinom.
Povijesne granice regija Lugansk i Donjeck mnogo su veće od područja kojima upravlja Moskva. Ključni gradovi koji spadaju unutar povijesne regije Donbas a pod kontrolom su Ukrajine uključuju lučki grad Mariupol i Kramatorsk – gdje ukrajinska vojska ima svoj istočni stožer te brojna sela.
“Te regije su gradovi u kojima ljudi žive redovnim životom. Svaki pokušaj okupacije tih područja bio bi izravna nasilna agresija Rusije na Ukrajinu. Bilo bi rata”, rekao je Zagorodnjuk za Guardian.
Putin planira više od priznanja separatista?
Neki analitičari vjeruju kako rusko gomilanje vojske na granici, a trenutno je tamo više od 190 tisuća vojnika (ako se računaju i postrojbe ruskih separatista), ukazuje na to da Putin planira više od "priznanja" sama dva teritorija. Michael Kofman, član CNA "think-tanka", smatra kako Rusija ne treba toliku vojsku na granici kako bi osigurala priznanje neovisnosti separatističkim republikama. Uostalom, kaže, te trupe nisu ni blizu Donbasu. Prema njegovom mišljenju, ovo je prvi korak goleme vojne operacije.
Ruski parlament još nije donio odluku o granicama samoproglašenih republika. Zastupnik Leonid Kalašnjikov medijima je rekao da će Duma priznati zahtjeve "referenduma" građana Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Luhansk iz 2014.
'Nije to naša briga'
"Ovaj sporazum ne definira granica, nego osigurava državnost. Kako će se definirati granice, nije u našoj nadležnosti", kazao je on, inače čelnik odbora unutar ruske Dume, zadužen za odnose sa bivšim sovjetskim republikama. U svom govoru u ponedjeljak Putin je, piše Guardian, očito pripremao teren kako bi Rusija zauzela više od Donbasa.
"Zahtijevamo da oni koji su zauzeli i drže vlast u Kijevu odmah prekinu sa svim neprijateljskim aktivnostima. U drugom slučaju, snosit će odgovornost za nastavak krvoprolića, ti će događaji biti potpuno na savjesti režima koji trenutno vlada ukrajinskim teritorijem", kazao je Putin.
