Atomski test u Sibiru bi bio "nuklearni ultimatum“ upućen Zapadu. A posljedice za vlastito stanovništvo ne bi bile strašne. To je otprilike bio iskaz glavne urednice ruske televizije za inozemstvo RT, Margarite Simonjan, javlja Deutsche Welle.
Ona je početkom listopada u videu objasnila da se ne bi dogodilo ništa strašno ako bi se u zemlji izvela termonuklearna eksplozija. Ona je izjavila da zapadne zemlje neće popustiti sve dok "ne dobiju velike bolove“. U svijetu Margarite Simonjan Zapad očito nema drugog posla nego da stalno želi "udaviti" Rusiju ukrajinskim rukama.
Lice ruske propagande
Glavna urednica RT-a je jedno od najpoznatijih lica ruske propaganda. Često nastupa u večernjoj televizijskoj diskusiji koju vodi njezin kolega Vladimir Solovjev i poznata je po izljevima mržnje prema Ukrajini i Zapadu, prije svega prema Americi.
Ali s bizarnim prijedlogom da Rusija na vlastitom području izvede atomsku eksploziju očito je pretjerala. Ne samo da je uznemirila gledatelje, već je očito naljutila i Kremlj. Glasnogovornik Dmitrij Peskov je izjavio da riječi Margarite Simonjan "ne odražavaju uvijek službeni stav“ Kremlja. Dodao je da ne smatra da takva diskusija ima smisla.
POGLEDAJTE VIDEO: Stisak ruke od 40 sekundi pa razgovor od 5 sati. Jong-Un poručio Putinu: 'Siguran sam da će Rusija pobijediti zlo u Ukrajini'
Ipak, ovaj tjedan će se opet voditi takva diskusija, a zastupnici Dume će se možda sjetiti i novinarkinih riječi. Oba parlamentarna doma, Duma i Vijeće Federacije, vjerojatno će glasati za raskid Sporazuma o zabrani atomskih testova (CTBT). Duma je to već učinila u prvom čitanju u utorak, 17. listopada. To je ideja Vladimira Putina osobno, a potom ju je preuzeo predsjednik Dume Vjačeslav Volodin.
'Konačno uspostaviti ravnotežu'
Ovaj dokument je jedan od posljednjih međunarodnih ugovora o razoružanju kojeg se Rusija drži. Rusija navodi da SAD ionako nikada nije ratificirao taj ugovor, pa je povlačenje ratifikacije prema tom tumačenju – uspostavljanje ravnoteže. Moskva i Washington raspolažu zajedno s devedeset posto svih atomskih bombi na Zemlji.
Dokument su 1996. potpisali SAD, Rusija i Kina. Ali za razliku od Amerikanaca i Kineza, Rusi su doista i ratificirali dokument u svom parlamentu 2000. godine. Na to ukazuje Pavel Podvig, stručnjak Instituta Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružavanja. On kaže da taj ugovor nikada službeno nije stupio na snagu. Usprkos tome, pet atomskih sila SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija drži se od 1990. moratorija na atomske testove. Indija i Pakistan nakon svojih nuklearnih testova 1998. nisu ih ponovili. "Jedini disident, tako da kažemo, u tom pogledu je Sjeverna Koreja, koja je izvršila već šest atomskih testova”.
Podvig naglašava da ovaj ugovor ima vrlo veliki ugled u svijetu. "Nitko neće steći prijatelje prakticiranjem nuklearnih testova. Sve te ideje o kojima se trenutno diskutira u Rusiji po načelu – hajde da ih sve zajedno uplašimo! – ne bi smjeli nekoga zaista uplašiti. Ali osuda će biti nedvosmislena“.
Politički signal
Podvig kaže da bi raskid ovog sporazuma poslao politički signal i u pravnom smislu bio razlog manje za Ruse da se drže samoproklamiranog moratorija. Ruski stručnjak za atomska pitanja Maxim Starchak koji radi na Kanadskom institutu za vanjskopolitička istraživanja ne bi se iznenadio ako Rusija uskoro izvede atomski test. "Ali do sada ne postoje jasne indicije da Rusija zaista namjerava izvesti takve testove”, dodao je on.
Objasnio je i da među nuklearnim fizičarima ne postoji suglasnost o smislu takvog testa: "Neki su za to, neki protiv toga. Ponovno pokretanje testova u svakom slučaju traži političku odluku“.
Prema Starchaku, Rusija već ima pripremljen teritorij za atomske testove na području Nove zemlje na Arktičkom oceanu: "Koliko se zna, tamo postoje tri lokacije na kojima se može izvesti podzemne testove. Smatram da će, ako se bude zaista radilo o atomskim pokusima, upravo to biti ta tri mjesta. Ipak smatram da to ludilo neće biti realizirano nadzemnom eksplozijom“.
Sljedeći korak ka eskalaciji
Oba stručnjaka smatraju da bi trebalo ozbiljno shvatiti ovaj korak Rusije. Prema Pavelu Podvigu, eksplozija atomske bombe ne bi ispunila vojnu svrhu, jer bi jedina svrha eksplozije bila ubijanje što više ljudi u što kraćem roku. I upravo to treba shvatiti kao poruku da je Rusija spremna da „ubije jako puno ljudi – desetke, stotine tisuća, milijune".
Maxim Starchak je uvjeren da Rusija ovim potezom pravi još jedan korak ka eskalaciji u ukrajinskom ratu. Moskva se nada da bi Washington u toj spirali eskalacije mogao prepoznati istinsku opasnost za sebe i da bi htio smanjiti tu opasnost, i to tako što će Rusiji napraviti određene ustupke u ratu u Ukrajini, dodaje stručnjak.
