Švedska će, kao odgovor na novu sigurnosnu situaciju u Europi, ponovno uvesti vojni rok, rekao je jučer za CNN švedski ministar obrane Peter Hultqvist. Ovom vladinom uredbom se vojna obveza uvodi po prvi put nakon 2010. godine i to prvi put na bazi rodne jednakosti.
Brinu ih Rusi
Jedan od ključnih razloga ovakve odluke je i ruska aneksija Krima iz 2014. godine, rekao je ministar. 'Nakon ruske aneksije Krima koja je protupravna međunarodnim zakonima, te njihovih pojačanih vježbi na granici, mi imamo jednu novu sigurnosnu situaciju', rekao je Hultquist te dodao kako će Švedska ojačati vojnu suradnju s Finskom te NATO partnerima.
Švedska, naime, nije članica NATO-a, ali je sudjelovala u NATO-vim akcijama te ima bilateralne veze sa Savezom koje se ostvaruju kroz Partnerstvo za mir i Euroatlantsko partnersko vijeće.
Vojna obveza i za žene
Ova zemlja je 2010. godine ukinula obvezni vojni rok i usvojila sustav regrutiranja na dobrovoljnoj bazi. Prema službenim podacima švedskoj vojsci nedostaje oko 1000 stalnih djelatnih vojnih osoba. Novi plan obrane trebao bi osigurati 6000 stalnih djelatnih vojnih osoba te njih još 10.000 u pričuvi. Ovo je ujedno i prvi put da se vojna obveza odnosi i na žene.
Iz ministarstva obrane se doznaje kako će vojni rok biti obvezan za mladiće i djevojke rođene 1999. i 2000. godine. Inicijalno testiranje održat će se 1. srpnja te će na njemu sudjelovati 13.000 osoba koji spadaju u tu dobnu kategoriju u kojoj je inače ukupno 100.000 ljudi. Oni će prvog dana srpnja biti podvrgnuti psihološkim tjelesnim testiranjima. Bitno je napomenuti kako neće biti potrebno da baš svi sudjeluju u vojnoj obvezu, predviđa se njih 4000 godišnje do 2019. godine. Vojna obuka trajat će 9-11 mjeseci nakon čega će mladići i djevojke moći odabrati hoće li nastaviti karijeru u vojsci ili će djelovati u pričuvnom sastavu.
