Na ulicama Kuvajta gotovo je nemoguće da ćete vidjeti žene jer su, kako izvještavaju strani mediji, zatvorene iza vratiju svojih 'sponzora' koji im uskraćuju osnovna prava, pa tako i pravo na slobodu. Sudbina tih žena je neizvjesna. Vrlo vjerojatno će ih prodati za tisuće dolara na crnom tržištu. Te prodaje danas se odvijaju putem društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama, a koriste posebne logaritme i heštegove kojima se promoviraju i predstavljaju 'žene na prodaju'.
"Promoviraju online trogovanje robljem. Ako Google, Apple, Facebook ili bilo koja druga kompanija promovira aplikacije vezane za ovo, trebaju preuzeti odgovornost za to", rekla je UN-ova stručnjakinja za uskraćivanje sloboda, Urmila Bhoola za BBC.
Iako su društvene mreže uklonile i zabranile neke heštegove veza ne za prodaju robova, BBC je otkrio kako je to tržište i dalje aktualno online kroz aplikacije '4Sale' i 'Haraj'.
U Kuvajtu je tako normalno da skoro svako kućanstvo ima po jednu 'spremačicu' koju ilegalno prodaju kao 'robu', razmjenjuju, ograničavaju im slobodu i drže ih protiv njihove volje. Kada su reporteri BBC-ja pokušali kupiti jednu od ropkinja, savjetovali su ih da joj nipošto ne daju putovnicu.
"Jako je dobra i uvijek nasmiješena. Čak i kada je držiš budnu do pet ujutro", rekao je jedan od 'sponzora'.
Na aplikacijama se žene mogu pretraživati i po rasama. Tako u ponudi stoji afrička radnica, čista i nasmiješena. Neki ih kupuju za 2000 dolara pa ih prodaju za 3300.
Ne kupuju ih samo lokalci, rade to i agencije koje ih pak preprodaju dalje kako bi ostvarile profit. Ovakav primjer modernog online ropstva ne događa se samo u Kuvajtu. Ovakva praksa nažalost puno je rasprostranjenija.
