- Danas je 83. dan rata u Ukrajini
- Evakuirana većina ukrajinskih boraca iz Mariupolja
- Raketirani vojni objekti 15-ak kilometara od granice s Poljskom
- Švedska službeno podnijela zahtjev za članstvom u NATO-u
- Turska ponovila da će uložiti veto na ulazak Švedske i Finske u NATO
- Lavrov: Švedska i Finska nisu prijetnja Rusiji
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Francuska će povećati isporuke oružja Ukrajini
22.45 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas ukrajinskom kolegi da će njegova zemlja intenzivirati isporuke oružja Ukrajini u narednim danima, stoji u priopćenju predsjedničkog ureda Elysee, prenosi Sky News. Tijekom telefonskog razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Macron je rekao da je Francuska spremna odgovoriti na dodatne zahtjeve za pomoć Ukrajine. Također je rekao da će ukrajinsku molbu za ulazak u Europsku uniju razmotriti članice EU-a na summitu u lipnju i ponovio je ideju o stvaranju nove "političke zajednice" izvan EU-a kako bi se olakšala integracija Ukrajine. Francuska je prošlog tjedna isporučila 13 vozila za hitne službe i pružila 800 tona humanitarne pomoći otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu krajem veljače. Ranije danas, Zelenskij je rekao da je imao "dug i sadržajan" telefonski razgovor s francuskim predsjednikom, dodajući da su on i Macron razgovarali i o pitanju opskrbe Ukrajine gorivom.
Objavljena snimka predaje ukrajinskih vojnika
22.18 - Rusko Ministarstvo obrane objavilo je snimku za koju tvrdi da se ukrajinski vojnici predaju u čeličani Azovstal u Mariupolju. Sky News je provjerio lokaciju i zamaglio lica navodnih ukrajinskih vojnika u skladu sa Ženevskom konvencijom o ratnim zarobljenicima.
Ranije danas objavljeno je da su 264 muškarca evakuirana iz čeličane, a 53 od njih prebačeno je u bolnicu na istoku Ukrajine pod ruskom kontrolom.
'Rusija neće dopustiti izbijanje Trećeg svjetskog rata'
20.46 - Rusija neće dopustiti izbijanje Trećeg svjetskog rata, ali je u slučaju napada u stanju istog trena odgovoriti kao izrazito snažno, rekao je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu nakon posjeta nuklearnom centru u Sarovu. Nuklearni štit zemlje nazvao je "arsenalom modernog, pouzdanog i učinkovitog oružja", koje "i danas hladi ambicije onih koji su svojim i tuđim rukama spremni pokrenuti Treći svjetski rat. Nećemo dopustiti takvu situaciju. Ali prisiljeni smo stalno podsjećati da smo u slučaju napada na našu zemlju u stanju istog trena uputiti iznimno snažan odgovor. Odbiti svaku agresiju koja prijeti našoj državi", napisao je Medvedev.
'Ukrajina nanosi teške gubitke Rusiji'
18.01 - Europska unija će nastaviti pomagati u vojnoj opremi Ukrajinu, čije snage nanose teške gubitke Rusiji, koja je prije više od dva mjeseca započela invaziju na tu zemlju, izjavio je u utorak visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. “Ne bih se usudio iznositi pretpostavke koliko Rusija može izdržati, ali ako je istina da je izgubila 15 posto svojih vojnika od početka rata, to je onda svjetski rekord u gubicima vojske koja vrši invaziju na drugu zemlju”, rekao je Borrell nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a.
Borrell je dodao da Europska unija neće dopustiti da Ukrajina ostane bez vojne opreme. Putem video-veze europskim ministrima se obratio ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, koji ih je izvijestio o najnovijem razvoju događaja. Hrvatski ministar obrane Mario Banožić rekao je da će Hrvatska nastaviti pomagati Ukrajini, novčano i diplomatski, kako je rekao i premijer Andrej Plenković tijekom nedavnog posjeta Kijevu.
Švedska i Finska će zajedno predati zahtjev za članstvom u NATO-u
17.18 - Švedska i Finska će u srijedu zajedno predati svoje zahtjeve za članstvom u NATO savezu, rekla je u utorak švedska premijerka Magdalena Andersson. "U Švedskoj i Finskoj slažemo se da ruku pod ruku prođemo cijeli ovaj proces, a sutra ćemo podnijeti zahtjeve", rekla je Andersson na zajedničkoj konferenciji s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom u švedskoj metropoli. Finski parlament izjasnio se u utorak za priključivanje NATO-u s golemom većinom od više od 95 posto glasova, čime je omogućeno da Helsinki pošalje u sjedište Sjevernoatlantskog saveza formalni zahtjev za članstvo. Isti dan švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde potpisala je zahtjev svoje zemlje za članstvo u NATO-u. Iako su Finska i Švedska povijesno neutralne, ruska invazija na Ukrajinu je stubokom promijenila javno mnijenje prema pridruživanju vojnom savezu. S izuzetkom Ankare, ostale članice NATO-a podržavaju kandidaturu te dvije zemlje.
Ukrajinski borci viđeni kako napuštaju čeličanu Azovstal
17.17 - Reutersov očevidac rekao je da su vidjeli najmanje sedam autobusa koji su preveli predane ukrajinske borce iz čeličane u Mariupolju. Konvoj su pratile proruske oružane snage, tvrdi, a čini se da neki ukrajinski vojnici nisu ranjeni. Ranije je Rusija objavila video u kojem se tvrdi da prikazuje predaju ukrajinskih boraca u kompleksu. Tamošnje trupe bile su posljednje uporište ukrajinskog otpora u Mariupolju, koji je mjesecima bio pod opsadom, javlja Sky News.
Biden prima švedsku premijerku i finskog predsjednika
17.11 - Američki predsjednik Joe Biden primit će u četvrtak u Bijeloj kući švedsku premijerku Magdalenu Andersson i finskog predsjednika Saulija Niinistu, priopćila je u utorak Bidenova glasnogovornica, dok se dvije zemlje ubrzano spremaju priključiti NATO-u. "Razgovarat će o kandidaturama Finske i Švedske za članstvo u NATO-u i europskoj sigurnosti te potpori Ukrajini koju je napala Rusija", rekla je Karine Jean-Pierre. Biden primanjem čelnika dviju nordijskih zemalja želi pokazati da snažno podupire njihov prijem u Sjevernoatlantski savez.
Predsjednik ruskog parlamenta protiv razmjene zatvorenika
17.09 - Predsjednik ruskog parlamenta izjasnio se u utorak protiv razmjene svih zatvorenika, misleći prije svega na one iz Mariupolja. "Nacistički zločinci nisu predmet razmjene. Oni su ratni zločinci i moramo učiniti sve da ih dovedemo pred pravdu", rekao je Vjačeslav Volodin tijekom plenarne sjednice.
Ukrajina se, s druge strane, nada razmjeni više od 260 svojih vojnika koji su napustili čeličanu Azovstalj. Neki od ukrajinskih boraca u Mariupolju pripadaju ultradesnoj pukovniji Azov, koju Moskva smatra neonacističkom jedinicom. Volodin je rekao da Rusija čini sve da omogući zdravstvenu njegu ranjenim ukrajinskim zatvorenicima i da ih tretira humano. "No što se tiče nacista, naša pozicija ostaje čvrsta, jer je to jedan od ciljeva specijalne vojne operacije", rekao je, koristeći službeni naziv Moskve za rat protiv Ukrajine.
Putin upozorio Europu
16.48 - Posljednjih tjedana čelnici zemalja članica EU tvrde da se blok približava novom naletu sankcija koje bi uključivale neki oblik embarga na rusku naftu. Razgovori su dugotrajni zbog razmjera oslanjanja nekoliko zemalja na Rusiju za uvoz energije, iako je Njemačka signalizirala da je odlučna prestati koristiti naftu iz te zemlje do kraja godine. Planovi su potaknuli niz sumornih upozorenja visokih dužnosnika Kremlja, a Vladimir Putin je ponovio takve izjave tijekom današnjeg videokonferencijskog sastanka s dužnosnicima. Rekao je da bi se Europa morala suočiti s "najvećim troškovima energije u svijetu" ako takvi prijedlozi postanu stvarnost, dodavši da bi to moglo imati "nepovratne posljedice za značajan dio europske industrije", javlja Sky News.
Europa uvodi carine na rusku naftu
15:42 - Dužnosnici američkog ministarstva financija objavili su u utorak da planiraju na ovotjednom sastanku ministara financija skupine G7 predložiti da europske zemlje uvedu carine na uvoz ruske nafte, što bi bila brža alternativa od uvođenja potpunog naftnog embarga. EU dužnosnici razmatraju postupni embargo na uvoz ruske nafte u sklopu šestog kruga sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, no zabrinutost pojedinih EU članica na istoku kontinenta u vezi opskrbe predstavlja veliku prepreku tom planu. Carinski mehanizam koji bi SAD trebao predložiti bio bi dizajniran tako da ruska nafta ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskva može ostvarivati kroz njezin izvoz, doznaje se iz američkog ministarstva financija. Ministri financija i guverneri središnjih banaka G7 trebali bi se sastati ovog tjedna.
Carina bi smanjila rusku dobit
Budući da se ruska nafta prodaje s popustom u odnosu na globalnu referentnu vrijednost, carina bi se mogla postaviti na razinu koja bi obuhvatila dio tog jaza i tako smanjila rusku dobit, poručili su američki dužnosnici. No, carina bi morala biti dovoljno niska da Rusija zarađuje više nego što je košta proizvodnja, čime bi imala poticaj za nastavak izvoza, dodali su. Držanjem ruske nafte na tržištu izbjegli bi se potencijalni daljnji skokovi cijene nafte zbog europskog embarga, koji bi, pak, mogli nadoknaditi utjecaj embarga na ruske prihode. Dužnosnici ministarstva tvrde da brojne vlade imaju izraženu želju da prestati kupovati rusku naftu što je prije moguće, ali to nosi sa sobom veliki rizik od toga da bi izravni embargo mogao znatno povećati cijenu nafte.
Prihod od carina za fond za obnovu Ukrajine
Američko ministarstvo financija razmatra mehanizme određivanja cijena, uključujući carine, kako bi pomoglo zaštiti globalno gospodarstvo od daljnje štete uslijed visokih cijena energenata. Prihod od carina mogao bi se slijevati u fond za oporavak i obnovu Ukrajine, čime bi se zadovoljila želja da Moskva plati barem dio potrebne masovne obnove. Taj prijedlog uslijedio je nakon što je talijanski premijer Mario Draghi prošlog tjedna tijekom sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom izložio ideju o formiranju kartela kupaca nafte kako bi se pomoglo ograničiti cijenu nafte.
Njemačka jača vojnu suradnju s Finskom i Švedskom
15:39 - Njemačka će pojačati svoju vojnu suradnju s Finskom i Švedskom, rekao je kancelar Olaf Scholz, dodajući kako će se njegova zemlja zalagati za vrlo brzu ratifikaciju pristupanja dvije zemlje u NATO savez, prenosi BBC.
"Intenzivirat ćemo našu vojnu suradnju, posebno u regiji Baltičkog mora i kroz zajedničke vježbe", rekao je Scholz.
Ukrajina tvrdi da je do sada ubijeno 27.900 ruskih vojnika
15:25 - Ukrajina je objavila najnovije podatke o ruskim vojnim gubicima nakon invazije. Tvrdi se da je do sada ubijeno više od 27.900 ruskih vojnika, a uništeno 3009 oklopnih vozila. Ovi podaci nisu potvrđeni neovisnom provjerom. Ukrajinci navode i da su uništili 201 ruski zrakoplov i 167 helikoptera.
Finski parlament izglasao za ulazak države u NATO
15.05 - Parlament podupire zahtjev Finske za članstvo u NATO savezu, poručili su na Twitteru te dodali kako su izglasali prijedlog s 188 glasova za i osam glasova protiv.
Biden se sutra sastaje s čelnicima Švedske i Finske
14:52 - Američki predsjednik Joe Biden sutra će u Bijeloj kući ugostiti čelnike Švedske i Finske kako bi razgovarali o njihovim zahtjevima za članstvom u NATO-u, objavila je Bijela kuća.
Biden će sa švedsko premijerkom Magdalenom Andersson i finskim predsjednikom Saulijem Niinistom također će razgovarati o "europskoj sigurnosti, kao i jačanju bliskih partnerstava u nizu globalnih pitanja i podršci Ukrajini", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
Kremlj optužuje Zapad: Ono što rade je rat!
14:40 - Kremlj je u utorak optužio zapad da vodi diplomatski, ekonomski i politički rat protiv Rusije, piše dpa.
"To su neprijateljske države jer ono što rade je rat", kazao je u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji o obrazovanju blizu Moskve.
Predsjednik Vladimir Putin ranije je zapadne sankcije nazvao ekonomskim "blitzkriegom", dok invaziju na Ukrajinu još uvijek naziva "posebnom vojnom operacijom".
Peskov je rekao da njegova zemlja doživljava "trenutak istine" zbog čega Rusija mora biti sposobna štititi svoje interese.
"Svaki rat završava mirom. I taj će mir biti onaj u kojem se čuje naš glas", naglasio je Peskov.
Pobjednici Eurosonga prikupljat će novac za ukrajinsku vojsku
14:36 - Ovogodišnji pobjednici Eurovizije iz Ukrajine planiraju turneju po Europi kako bi prikupili novac za ukrajinsku vojsku koja se već više od 80 dana bori protiv ruskih snaga koje su napale zemlju, objavio je u utorak bend. Vođa Kaluš orkestra Oleh Psiuk rekao je na konferenciji za novinare u Lavovu da će bend uskoro objaviti na Instagramu koja će mjesta obići na turneji.
"Na svakom nastupu prikupljat ćemo novac za potrebe vojske", rekao je.
Psiuk je rekao da se nada da će Ukrajina biti domaćin natjecanja za pjesmu Eurovizije iduće godine i zahvalio braniteljima čeličane Azovstalj u Mariupolju na hrabrosti kojom su odolijevali ruskom agresoru toliko dugo. Kaluš orkestar pobijedio je u subotu na Euroviziji s pjesmom "Stefanija" koja je mješavina rapa i tradicionalne narodne glazbe. Pobijedili su zahvaljujući glasovima publike.
Kalush Orchestra
Osmero poginulih u zračnom napadu kod Černihiva
13:59 - U današnjem ruskom zračnom napadu na selo Desna u regiji Černihiv na sjeveru Ukrajine poginulo je osam osoba, a ranjeno dvanaest.
Napad se dogodio nekoliko sati nakon što je guverner regije Černihiv, Vjačeslav Čaus izjavio da u toj regiji više nema okupatora.
"Nema ih više, ali im je lako doći do nas. Nemojte zanemariti upozorenja o zračnom napadu", poručio je.
U Desni je, inače, jedan od centara za obuku ukrajinske vojske.
Rasprava u Dumi: 'Treba razmisliti o smrtnoj kazni za borce Azova'
13:04 - Ruski parlament, Duma, raspravlja o oslobađanju boraca ukrajinske pukovnije Azov, zarobljenih u čeličani Azovstal u Mariupolju te njihovoj razmjeni za ruske zarobljenike. Međutim, ruska novinska agencija Tass citira predsjednika Dume Vjačeslava Volodina koji je rekao da "nacističke zločince ne treba razmjenjivati".
A ruski predstavnik u pregovorima s Ukrajinom, Leonid Slutski, smatra da bi Rusija trebala razmotriti smrtnu kaznu za zarobljene pripadnike pukovnije Azov.
"Iako Rusija ima moratorij na smrtnu kaznu, trebalo bi pažljivo razmisliti o smrtnoj kazni za borce Azova. Oni ne zaslužuju živjeti nakon monstruoznih zločina protiv čovječnosti koje su počinili i koji se kontinuirano čine nad našim zarobljenicima", rekao je.
Prethodno je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da će ukrajinski borci, koji su se predali u čeličani Azovstal, imati tretman "u skladu s međunarodnim standardima", što navodno jamči i sam Vladimir Putin.
Ukrajina: Radimo na daljnjim fazama evakuacije Azovstalja
12:16 - Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk objavila je u utorak da Ukrajina radi na “daljnjim fazama” evakuacije boraca koji brane čeličanu Azovstalj u gradu Mariupolju na jugu zemlje. Vereščuk u svojoj objavi na Telegramu nije iznijela nikakve dodatne informacije, samo je još dodala da "ako Bog da, sve će biti u redu". Više od 50 ranjenih vojnika prevezeno je u ponedjeljak iz Azovstalja u bolnicu u gradu Novoazovsku koji je pod ruskom kontrolom, a preko 210 drugih odvedeno je u Olenivku, grad u području pod kontrolom proruskih separatista. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da se više od 250 ukrajinskih boraca iz Azovstalja predalo.
"U posljednja 24 sata, 265 militanata položilo je oružje i predalo se, uključujući 51 teško ranjenog", priopćilo je ministarstvo, nakon ranijeg izvješća proruskih separatista da se predalo 256 boraca.
Ministarstvo obrane priopćilo je da su oni kojima je potrebna medicinska pomoć poslani u bolnicu u Novoazovsku, gradu na istoku Ukrajine.
Ukrajinska vojska priopćila je u utorak da radi na evakuaciji svih preostalih vojnika iz njihovog posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad gradom Rusiji nakon višemjesečnog bombardiranja. U međuvremenu je stigla informacija da bi Duma, donji dom ruskog parlamenta, mogla zabraniti razmjenu "nacionalističkih kriminalaca" iz ukrajinske bojne Azov, objavljeno je na postaji Dume na Telegramu na kojoj se emitiraju zasjedanja.
Finski parlament glasa o priključenju NATO-u
11:45 - Finski parlament vjerojatno će danas glasati o zahtjevu za priključenje NATO-u, što će biti povijesna promjena finske obrambene politike izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu. Finska izvršna vlast, predsjednik države Sauli Niinisto i vlada, odlučili su da će Finska poslati zahtjev da se priključi Sjevernoatlantskom savezu pod uvjetom da to prihvati i zakonodavna vlast, odnosno parlament. Parlamentarna rasprava održana je u ponedjeljak i trajala je 14 sati. Govorilo je 212 zastupnika i golema većina njih izjasnila se pozitivno. Deset parlamentarnih radnih tijela, uključujući odbore za vanjsku politiku i obranu, već je prihvatilo ideju. Glasanje se očekuje tijekom popodneva i očekuje se da će zahtjev za ulaskom u NATO biti uvjerljivo prihvaćen.
Lavrov: Ulazak Finske i Švedske u NATO ne donosi ništa novo
11:30 - Pomalo je zvučalo iznenađujuće kada je Vladimir Putin, nakon prvotnih prijetnji Finskoj i Švedskoj, jučer izjavio da ne vidi problem u ulasku te dvije zemlje u NATO budući da one ne predstavljaju prijetnju Rusiji. U istom tonu danas se oglasio ruski šef diplomacije Sergej Lavrov kazavši da se ulaskom Švedske i Finske u NATO neće bogzna što promijeniti.
"Finska i Švedska, kao i druge neutralne zemlje, već dugi niz godina sudjeluju u vojnim vježbama NATO-a. NATO uzima u obzir njihov teritorij kada planira vojno napredovanje na istok, tako da u tom smislu vjerojatno nema velike razlike. Pogledajte kako se NATO u praksi koristi teritorije tih zemalja", poručio je Lavrov.
Strah od 'apokaliptičnih' cijena hrane
10:52 - Budući da su dvije ponajveće poljoprivredne zemlje u ratu, šef britanske središnje banke Andrew Bailey upozorio je na moguće "apokaliptično" poskupljenje hrane.
"Ukrajina ima dovoljno zaliha, ali ne može izvoziti robu", rekao je Bailey parlamentarnom odboru u Londonu. "To je veliki problem za ovu zemlju i velika briga za zemlje u razvoju. Oprostite što zvučim apokaliptično, ali to je doista veliki problem", dodao je.
U ožujku su cijene hrane u Velikoj Britaniji porasle za 5,9 posto, a očekuje se daljnji rst cijena. Ukrajina je važna kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice i proizvođača suncokretovog ulja.
Erdogan ne odustaje od veta na ulazak Finske i Švedske u NATO
10:44 - Nakon što su Finska u ponedjeljak, a Švedska danas službeno podnijele zahtjeve za pridruživanjem NATO-u, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovio je da se protivi ulasku tih dviju nordijskih zemalja u NATO. Poručio je Švedskoj i Finskoj da se ne trude slati svoje diplomate kako bi ga uvjerili da promijeni stav.
Turska optužuje Švedsku i Finsku za skrivanje ljudi koje smatra povezanima s terorističkim skupinama. Konkretno, Erdogan misli na Kurdistansku radničku stranku (PKK) i sljedbenike Fetulaha Gulena, kojeg Ankara optužuje da je organizirao pokušaj vojnog udara 2016. godine.
Švedska potpisala zahtjev za članstvo u NATO-u
10:27 - Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde u utorak ujutro potpisala je zahtjev za pridruživanjem njezine zemlje NATO-u. To je formalni korak Stockholma prema pridruživanju vojnom savezu pod vodstvom SAD-a, a koji ujedno znači okončanje desetljeća vojne neutralnosti Švedske. Odluka je motivirana ruskom invazijom na Ukrajinu, odnosno dramatičnom promjenom u sustavu europske sigurnosti i geopolitike.
Nakon što je potpisala zahtjev, Linde je izjavila kako vjeruje da je to najbolja odluka za Švedsku te da očekuje kako će sam postupak pridruživanja trajati do godinu dana. Skupa sa Švedskom, zahtjev za pridruživanjem NATO-u podnosi i Finska.
Putin sam donosi vojne odluke u Donbasu?
9:42 - Vjeruje se da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov vojni zapovjednik, general Valerij Gerasimov, izravno interveniraju u ruskoj vojnoj ofenzivi u Ukrajini donoseći čak i odluke koje inače donose niži časnici, piše BBC pozivajući se na anonimne zapadne vojne izvore.
"Mislimo da su Putin i Gerasimov uključeni u taktičko donošenje odluka na razini odlučivanja za koju bismo inače očekivali da je vodi pukovnik ili brigadir", tvrdi BBC-jev izvor.
Putin i Gerasimov navodno su sami donosili odluke o kretanju trupa u Donbasu, a otprije se govorilo da se Putin značajno uključio u vođenje ruske vojne kampanje u Ukrajini otkako su ruske snage doživjele neuspjehe na sjeveru zemlje i oko Kijeva.
Hoće li zapad ponuditi Putinu poraz uz sačuvan obraz?
9:29 - Mnogi zapadni čelnici sugeriraju kako je jedini realan način za okončanje rata u Ukrajini ponuditi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu način da spasi svoj obraz. Francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra da bi Putinu trebalo omogućiti da izbjegne poniženje zbog vojnog poraza. S druge strane, latvijski ministar obrane Artis Pabriks smatra da se Putin i Moskva moraju suočiti s onime što sada ne žele prihvatiti - vojnim porazom.
"Nismo mi krivi i nije naša dužnost čuvati njihov obraz. Oni moraju sami naučiti gubiti", kazao je Pabriks.
Gdje su odvezeni evakuirani branitelji iz Mariupolja?
9:18 - Dio ukrajinskih branitelja Mariupolja, njih 53 koji su bili stacionirani u čeličani Azovstalj, kasno sinoć su evakuirani i autobusom prevezeni u Novoazovsk, grad pod ruskom kontrolom, gdje su smješteni u bolnicu javlja Sky News. Još 211 branitelja iz Azovstalja evakuirano je i odvezeno u Olenivku, 80-ak kilometara sjeverno od Mariupolja. Oni će biti razmijenjeni za ruske zarobljenike, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo obrane.
"Zahvaljujući braniteljima Mariupolja, Ukrajina je dobila kritično važno vrijeme i ispunila svoju zadaću. Bilo je nemoguće vojnim putem deblokirati Azovstalj" rekla je ukrajinska zamjenica ministra obrane.
Dodala je da se pregovara o spašavanju posljednjih preostalih boraca iz Azovstalja.
Pregovara se o spašavanju posljednjih boraca iz Azovstalja
9:08 - Jutros se pregovara o evakuaciji posljednjih branitelja unutar čeličane Azovstalj u Mariupolju. Ukrajinski dužnosnici poručili su da su borci iz Azovstalja "dovršili svoju misiju" u razrušenom Mariupolju te da ne postoji način da se čeličana oslobodi vojnim putem. Sky News piše kako ukrajinska vojska izbjegava upotrijebiti izraz "predaja" govoreći o naporima da se borci povuku iz čeličane kako bi se spasilo što više života.
Još je nepoznat broj boraca koji su ostali u čeličani i ne zna se hoće li oni biti evakuirani u područja pod ruskom kontrolom i smatrati se ratnim zarobljenicima.
Prošle noći je više od 260 boraca, uključujući neke teško ranjene, evakuirano iz tvornice i odvedeno u područja pod kontrolom Rusije.
"Posao na vraćanju naših mladića kući se nastavlja, a za to je potrebno strpljenje i vrijeme", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. "Ukrajini su potrebni živi heroji. To je naše načelo", dodao je.
Proruski blogeri razočarani Moskvom
8:15 - Proruski vojni blogeri sve su skeptičniji prema ruskim vojnim djelovanjima u Ukrajini. Naime, američki Institut za proučavanje rata (ISW) primijetio je da je poznati bloger Igor Strelkov ustvrdio kako je ruski pokušaj zauzimanja istočne regije Donbasa "na kraju propao" te da "niti jedno veliko ukrajinsko naselje nije bilo oslobođeno". Strelkov je bivši ruski vojnik i špijun koji je vodio vojnu postrojbu koja je zauzela Donbas prije nego što je postao ministar obrane odcijepljene Narodne Republike Donjeck.
"Nastavak razočaranja proruskih blogera ruskim ratnim naporima može potaknuti nezadovoljstvo i u samoj Rusiji, posebno ako Moskva nastavi regrutirati loše uvježbano topovsko meso na prve crte bojišnice", objavio je ISW.
U izvješću se dodaje da trvenja između ruskih administratora i lokalnih dužnosnika "rastu" u okupiranim područjima Ukrajine, kao rezultat "sukoba moći".
"Ovakvo nezadovoljstvo među okupacijskim snagama ukazuje na opći nedostatak planiranja ruskih vlasti na okupiranim područjima, što je sada još složenije zbog očiglednih ruskih gubitaka", navodi ISW.
V. Britanija: Ruske snage spremne neselektivno gađati civilna područja
7:40 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je svoje dnevno izvješće o ratu u Ukrajini upozoravajući da su razmjeri razaranja u Černihivu zlokobni znak za nadolazeće tjedne. Procjenjuje se da je oko 3.500 zgrada uništeno u toj regiji sjeverno od Kijeva, a 80 posto štete naneseno je stambenim objektima.
"Razmjer ove štete ukazuje na spremnost Rusije da upotrijebi topništvo protiv naseljenih područja, uz minimalno uvažavanje diskriminacije ili proporcionalnosti", navodi se u izvješću.
“Rusija je vjerojatno pribjegla sve većem oslanjanju na neselektivno topničko bombardiranje zbog ograničene sposobnosti ostvarivanja vojnih ciljeva i nespremnosti da riskira letove borbenim zrakoplovima izvan vlastite crte bojišnice. U narednim tjednima Rusija će vjerojatno nastaviti uvelike se oslanjati na masovne topničke napade dok pokušava vratiti zamah u svom napredovanju u Donbasu", stoji u izvješću britanskog Ministarstva obrane.
Eksplozije u Lavovu, borbe u Harkivu
7:15 - Ukrajinski protunapad posljednjih dana istjerao je ruske snage iz područja u blizini Harkiva, najvećeg grada na istoku zemlje. Područja oko glavnog grada Kijeva i zapadnog grada Lavova, u blizini poljske granice, još uvijek su meta ruskih napada. Lavov je rano u utorak bio meta niza eksplozija, rekao je Reutersov svjedok. Za sada nema informacija o žrtvama i nastaloj šteti. Ukrajinske snage napredovale su u ponedjeljak sve do ruske granice, oko 40 kilometara sjeverno od Harkiva.
Meta ruskog raketnog napada bila je ukrajinska vojna baza oko 15 kilometara od granice s Poljskom, objavio je Maksim Kozickij, šefa regionalne vojne uprave Lavov, na kanalu Telegram. On nije iznio više detalja u kasnonoćnoj objavi, tek je izjavio da će daljnje informacije biti objavljene ujutro. Serija eksplozija čula se u središtu Lavova oko 00:45 po lokalnom vremenu, nedugo nakon što su se u gradu oglasile sirene za zračni napad. CNN piše da je protuzračna obrana djelovala sjeverozapadno od Lavova, u smjeru vojnog objekta Javoriv udaljenog oko 40 kilometara.
Evakuacija ukrajinskih boraca iz Mariupolja
7:10 - Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihovog posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji. Evakuacija je vjerojatno označila kraj najdulje i najkrvavije bitke u ratu i značajan poraz za Ukrajinu. Mariupolj je u ruševinama nakon ruske opsade u kojoj je ubijeno više desetaka tisuća ljudi, tvrdi Ukrajina.
Stotine ukrajinskih vojnika i civila tjednima su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstalj. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje u ponedjeljak. "Garnizon 'Mariupolj' ispunio je svoju borbenu zadaću", navodi se u priopćenju Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine u kojem je najavljena evakuacija. "Vrhovno vojno zapovjedništvo naredilo je zapovjednicima postrojbi stacioniranih u Azovstalju da spase živote ljudstva…Branitelji Mariupolja su heroji našeg vremena", dodaje se.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Anna Maliar rekla je da su 53 teško ozlijeđena borca odvezena u bolnicu u Novoazovsku koji je pod ruskom kontrolom, a još 211 boraca evakuirano je humanitarnim koridorom u Olenivku, područje pod kontrolom proruskih pobunjenika. Uslijedit će potencijalna razmjena svih evakuiranih ukrajinskih boraca i ruskih zarobljenika, dodala je.
Traju napori za evakuaciju preostalih boraca u čeličani Azovstalj, priopćila je ukrajinska vojska. Nije poznat njihov točan broj, ali vjeruje se da ih je još oko 600 ondje. Desetak autobusa s ukrajinskim vojnicima iz Azovstalja napustilo je u ponedjeljak to postrojenje, objavio je Reuters. Pet autobusa s vojnicima iz čeličane Azovstal stiglo je ponedjeljak u kasnim satima u grad Novoazovsk pod ruskom kontrolom, rekao je Reutersov svjedok.
Zelenskij:Ukrajini su potrebni živi heroji
7:05 - "Nadamo se da ćemo moći spasiti živote našim momcima", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak navečer u video obraćanju.
"Među njima ima i teško ranjenih. Pruža im se pomoć. Ukrajini su potrebni živi ukrajinski heroji", istaknuo je.
Ozlijeđeni vojnici stigli su grad Novoazovsk u autobusu s oznakom "Z", simbolom ruske invazije. Muškarci su bili položeni na nosilima na tri razine. Jednom čovjeku, kojega su izvukli van, glava je bila čvrsto omotana gustim zavojima.
Od početka ruske invazije u veljači, Mariupolj je postao simbol otpora Ukrajine i spremnosti Rusije da opustoši ukrajinske gradove.
Prve evakuacije u ponedjeljak navečer uslijedile su nekoliko sati nakon što je Rusija priopćila da je pristala evakuirati ranjene ukrajinske vojnike u bolnicu u Novoazovsku.
Stoltenberg razumije stajalište Turske o proširenju NATO-a
7:10 - Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u ponedjeljak navečer da se uzmu u obzir rezerve Turske prema ulasku Finske i Švedske u obrambeni savez.
"Turska je cijenjena saveznica i potrebno je odgovoriti na sve sigurnosne probleme", tvitao je Stoltenberg u ponedjeljak nakon sastanka s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom. "Moramo stajati zajedno u ovom povijesnom trenutku", dodao je.
Švedska i Finska su najavile da će kroz par dana podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, a na to ih je potaknulo mijenjanje geopolitičke klime u Europi nakon početka ruskog napada na Ukrajinu krajem veljače. "Turska ne može reći 'da' članstvu Finske i Švedske u NATO-u, bez uvrede, to je nemoguće", rekao je u ponedjeljak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, prenosi RIA Novosti.
Ponovio je da obje zemlje podržavaju "terorističke organizacije", uključujući Kurdsku radničku stranku PKK koja je zabranjena u Turskoj te kurdsku miliciju YPG u Siriji. Erdogan je ranije poručio da su "skandinavske zemlje utočišta za terorističke organizacije".
Američki Senat raspravlja o 40 milijardi dolara za Ukrajini
7:05 - Američki Senat podržao je u ponedjeljak zakon o 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini s 81 glasom za i 11 protiv na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za konačno glasanje o tom paketu pomoći u Senatu vjerojatno kasnije ovog tjedna. Svih 11 glasova "protiv" stiglo je iz redova republikanaca. Zastupnički dom odobrio je paket pomoći Ukrajini 10. svibnja. No isti je zapeo u Senatu jer mu se usprotivio republikanski senator Rand Paul, čime je spriječeno glasanje u brzom postupku.
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena traži da se zakon o vojnoj i humanitarnoj pomoći odobri do četvrtka kako bi ga Biden mogao potpisati prije nego što postojeća pomoć za obranu Ukrajine istekne ovog mjeseca. Bidenovi kolege demokrati usko kontroliraju i Zastupnički dom i Senat, ali pravila Senata zahtijevaju jednoglasnu suglasnost kako bi se brzo prešlo na konačno glasanje o većini zakona.
Paul je rekao da želi da se omogući inspekcijski nadzor potrošnje sredstava, ali je odbio ponudu čelnika Senata da se održi glasanje o amandmanima na njegov prijedlog. Izmjena zakona prisilila bi Zastupnički dom da ponovno glasa, što bi uzrokovalo daljnje odgađanje slanja pomoći Ukrajini. Obje stranke snažno podržavaju pružanje pomoći Ukrajini. Paket je u Zastupničkom domu prošao s 368 prema 57 uz značajnu republikansku podršku iako je svaki glas "protiv" bio republikanski. Mitch McConnell, vođa republikanske manjine u američkom Senatu, predvodio je manje izaslanstvo u Ukrajini proteklog vikenda. Rekao je u nedjelju da bi Senat mogao odobriti paket pomoći već u srijedu.
Evakuacija ukrajinskih boraca iz čeličane Azovstalj
7:05 - Evakuirana su 264 ukrajinska borca iz čeličane Azovstalj, potvrdila je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Anna Maliar, a ukrajinska vojska je objavila da se nastavljaju napori za spašavanje preostalih boraca iz tog postrojenja. Maliar je rekla da su 53 teško ozlijeđena borca odvezena u grad Novoazovsk pod kontrolom proruskih pobunjenika. Još 211 boraca evakuirano je humanitarnim koridorom na drugu lokaciju također pod kontrolom pobunjenika, Olenivku, piše BBC. Navodno se još oko 600 vojnika nalazi unutar čeličane u Mariupolju koji je postao simbol otpora ruskoj invaziji na Ukrajinu.
