- Proruske vlasti: 96 posto na referendumu za pripojenje Rusiji
- 66.000 Rusa ušlo u zemlje EU nakon djelomične mobilizacije u Rusiji
- Amerikanci prijete Rusiji katastrofalnim posljedicama
- Plin iz Sjevernog toka 1 curi u Baltičko more
- Rusija protjerala japanskog konzula
- U Ukrajini Mozart protiv Wagnera
- U Donbasu zadnji dan glasanja na referendumu
- Hoće li Putin za koji dan proglasiti aneksiju okupiranih dijelova Ukrajine?
Tijek događaja:
Švedska: Curenje plina je sabotaža, ali ne i napad na nas
22:41 - Curenja plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru "vjerojatno su namjerna akcija", ali "ne napad na Švedsku", rekla je švedska premijerka Magdalena Andersson na tiskovnoj konferenciji u utorak u Stockholmu zajedno s ministricom vanjskih poslova Ann Linde i ministrom obrane Peterom Hultqvistom. Linde je rekao da je to "vjerojatno sabotaža".
"Postoji spremnost da se mornaričke jedinice brzo stave na raspolaganje ako se to smatra potrebnim", rekao je ministar obrane.
Danska: Curenje plinovoda je posljedica 'namjerne radnje'
21:44 - ''Danska vidi curenje plinovoda Sjeverni tok kao namjerne radnju", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen, prenosi CNN.
Njena je izjava uslijedila nakon otkrića tri curenja plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u blizini danskog otoka Bornholma u Baltičkom moru.
"Ne vidimo izravnu vojnu prijetnju Danskoj", dodala je Frederiksen.
Na pitanje novinara vidi li incident kao objavu rata, Frederiksen je odgovorila: "Ne".
"Naša je procjena da curenje nije uzrokovano nesrećama nego eksplozijama", rekao je u utorak i danski ministar energetike Dan Jørgensen dodavši da su cjevovodi oštećeni na dubini od 70 do 80 metara i da očekuje da će curenje plina iz Sjevernog toka trajati najmanje tjedan dana.
Blizu središta Harkiva večeras odjeknule eksplozije
20:52 - Iz Harkiva večeras stižu vijesti o nekoliko snažnih eksplozija koje su odjeknule u blizini središta tog ukrajinskog grada. Guverner Harkivske regije Oleh Sinehubov, objavio je na Telegramu: "Okupatori su napali Harkov", ali nije naveo više detalja.
Gradonačelnik Ihor Terekov rekao je da su se dogodile tri eksplozije koje su prekinule opskrbu strujom.
Stoltenberg: 'Referendumi' su očita povreda međunarodnog prava
20:23 - NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg osudio je u utorak "lažne" referendume koje je Rusija organizirala u Ukrajini i zajamčio ukrajinskom predsjedniku da će se saveznici zauzimati za pravo njegove zemlje na obranu.
"Lažni referendumi koje je Rusija organizirala nemaju nikakav legitimitet i očita su povreda međunarodnog prava. Ta područja pripadaju Ukrajini", objavio je na Twitteru nakon razgovora s Volodimirom Zelenskijem.
"Ratovi su nepredvidljivi. Moramo shvatiti da to može dugo potrajati i da moramo biti spremni na nastavak pomoći Ukrajini na dulje vrijeme", upozorio je poslije na sastanku sa socijalističkim zastupnicima Europskog parlamenta.
Jens Stoltenberg je istaknuo potrebu da zemlje NATO-a povećaju proizvodnju oružja i streljiva "kako bi mogle osigurati više opreme za naše vlastito odvraćanje i za našu obranu, ali i radi pomoći Ukrajini". Osudio je nuklearnu retoriku Vladimira Putina i eskalaciju sukoba s Ukrajinom.
"Svaka upotreba nuklearnog oružja je potpuno neprihvatljiva. To će potpuno promijeniti narav sukoba i Rusija mora znati da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi", rekao je.
"Moramo ozbiljno shvatiti tu retoriku. Zato šaljemo jasnu poruku da će to imati teške posljedice za Rusiju", istaknuo je.
Jens Stoltenberg je ujedno osudio rusko korištenje energenata kao oružja. "To ima ozbiljne posljedice za sve nas, s naglim rastom cijene energenata i s povećanjem inflacije", istaknuo je.
"S velikom zabrinutošću pratimo istjecanje iz plinovoda Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2 u Baltičkome moru, rekao je. Važno je znati sve činjenice i to ćemo pomno istražiti u narednim satima i danima u uskoj suradnji sa saveznicima u NATO-u i sa Švedskom, našim partnerom koji će uskoro postati član Saveza".
Kaos na graničnom prijelazu prema Gruziji: 'Ovdje je pakao'
20:21 - CNN javlja da se stvorila duga kolone pred graničnim prijelazom Larsi između Rusije i Gruzije, a zbog masovnog egzodusa Rusa pred djelomičnom mobilizacijom koju je Kremlj proglasio prošloga tjedna.
"Tamo je pakao. Ogroman je broj ljudi, gomile djece, stariji ljudi", kazao je novinarima Vsevolod iz Moskve.
Neki ljudi stižu biciklima na granični prijelaz.
Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je više od 53.000 Rusa prešlo granicu u proteklih tjedan dana, većinom preko graničnog prijelaza Larsi.
Blinken: Ukrajina može koristiti američko oružje da vrati teritorij
19:20 - Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da će Ukrajinci moći koristiti oružje koje im je osigurao SAD kako bi povratili svoj teritorij, uključujući regije za koje se očekuje da će ih Rusija uskoro pripojiti.
''Ukrajina ima apsolutno pravo braniti se na cijelom svom teritoriju, uključujući i teritorij koji joj je na ovaj ili onaj način nezakonito zauzela Rusija'', rekao je Blinken na konferenciji za novinare.
Dodao je da SAD "nikada neće priznati četiri regije koje bi Putin mogao pripojiti nakon lažnih referenduma".
SAD će u UN-u predložiti osudu Rusije zbog referenduma
18:43 - Američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield planira predložiti rezoluciju kojom bi se osudila Rusija zbog takozvanih referenduma koji su provedeni u četiri ukrajinske regije. Usvajanjem rezolucije Vijeće sigurnosti UN-a izjasnilo bi se da ne podržava upotrebu sile za ponovno iscrtavanje granica. Očekuje se da će rezolucija — koju će zajedno predstaviti SAD i Albanija — biti simbolična jer će Rusija gotovo sigurno staviti veto na nju.
Podvodne eksplozije prethodile istjecanju plina iz Sjevernog toka
18:38 - Dvije podvodne eksplozije "vjerojatno izazvane detonacijama" zabilježene su u blizini mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja, objavio je u utorak Švedski seizmografski institut.
Prva "velika emisija energije" magnitude 1,9 zabilježena je noću s nedjelje na ponedjeljak u 02.03 po mjesnom vremenu jugoistočno od danskog otoka Bornholma, a druga magnitude 2,3 u 19.04 u ponedjeljak navečer na sjeveroistoku otoka, rekao je za agenciju AFP Peter Schmidt iz Švedske nacionalne seizmografske mreže.
"Tumačimo da su eksplozije najvjerojatnije izazvane nekim oblikom detonacije", rekao je.
Neovisni norveški seizmografski institut (Norsar) potvrdio je "manju eksploziju" u ponedjeljak rano ujutro te drugu, "snažniju", u ponedjeljak navečer. Vjeruje da su bile namjerne.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da ako je curenje plinovoda Sjeverni tok uzrokovano sabotažom ''to očito nije ni u čijem interesu''.
Prošlog tjedna u zemlje EU ušlo 66.000 ruskih državljana
17:47 - Gotovo 66.000 ruskih državljana ušlo je u zemlje članice EU prošlog tjedna, izvijestio je Frontex, europska Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Rusi su pohitali u susjedne zemlje kako bi izbjegli djelomičnu mobilizaciju koju je prošle srijede proglasio Vladimir Putin.
Kazahstan je ranije objavio da je 98.000 Rusa ušlo u tu zemlju nakon proglašenja mobiliziacije. Broj Rusa koji ulaze u EU povećao se za 30 posto u roku od tjedan dana, a većina ih je stigla u Finsku i Estoniju. Frontex procjenjuje da će se ilegalni prelasci granice vjerojatno povećati ako Ruska Federacija odluči zatvoriti granicu za one na koje se odnosi djelmična mobilizacija.
Ruski parlament neće prije utorka razmatrati pripojenje proruskih regija
17:42 - Rusko Vijeće Federacije, gornji dom parlamenta, moglo bi razmotriti zahtjeve novih regija za pridruživanje Rusiji 4. listopada - izjavila je predsjednica tog doma Valentina Matvienko.
Govoreći o takozvanim referendumima koji su održani u četiri okupirane regije Ukrajine, Matvienko je rekla: "Poštujemo volju stanovnika DNR [Donjeck], LNR [Luhansk], Zaporižja i Hersona i ako je takva volja na s njihove strane, mi ćemo sigurno podržati njihovo pridruživanje Rusiji."
Kazala je da prije toga nema potrebe za izvanrednom sazivom Vijeća.
"Sjednica Vijeća Federacije zakazana je 4. listopada. Vjerujem da ćemo tada, ako se sve potvrdi, biti spremni za razmatranje zakona o ulasku novih regija u Rusku Federaciju", rekla je Matvienko.
Čelnik tzv. Luhanske Narodne Republike želi hitno k Putinu
17:05 - CNN javlja da je čelnik samoproglašene Narodne Republike Luhansk, Leonid Pašečnik, izjavio je da već danas ili sutra namjerava otputovati u Moskvu kako bi zatražio da ruski predsjednik Vladimir Putin primi njegovu regiju u sastav Ruske Federacije nakon održanog referenduma. Prethodno je objavljeno da je u separatističkim prorusim regijama na istoku Ukrajine 96 posto građana koji su izašli na referendum glasalo za pripojenje Rusiji.
"čvrsto se nadam da ću danas ili sutra otići u Moskvu. Pripremio sam apel predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu sa zahtjevom da razmotri pitanje u skladu s postupkom utvrđenim zakonodavstvom Ruske Federacije o ulasku Luhanske Narodne Republike u Rusiju kao subjekta Ruske Federacije", izjavio je Paščenik.
Vojni analitičar: Na ukrajinskom nebu počinje nova faza rata
16:58 - Na nebu Ukrajine vodi se nova vrsta bitke, piše Sky News. Strateški važan lučki grad Odesa ponovno je napadnut oružjem koje se do sada malo koristilo u sukobu. Vojni analitičar Michael Clarke kaže da Moskvi ponestaje preciznih projektila pa se umjesto toga okreće jeftinim iranskim bespilotnim letjelicama. Clarke kaže da ti dronovi "nisu baš sofisticirani" i da lebde iznad mete prije nego što je bombardiraju i eksplodiraju. Također je rekao da iranski dronovi "nisu posebno moćni, ali predstavljaju problem" jer se koriste za napade na civilne mete.
Ukrajinci u međuvremenu počinju dobivati više sustava protuzračne obrane iz Amerike i Norveške. "To dovodi do novog zračnog rata između bespilotnih letjelica i zemaljskih projektila koji ih mogu obarati", kazao je Clarke.
Ukrajinska vojska nastavlja oslobađati Harkivsku regiju
16:38 - Selo Kupjansk-Vuzlovij u Harkivskoj regiji ponovno je pod kontrolom ukfajinskih snaga, objavio je guverner te regije Oleh Sinjehubov. Kupjansk-Vuzlovij nalazi se na lijevoj obali rijeke Oskil i sjeveroistočno od Izjuma. Oko šest posto Harkivske regije još je pod kontrolom Rusije, nakon što su ukrajinske snage vratile velik dio u protuofenzivi.
Ukrajinski dužnosnici sada provode djelomičnu evakuaciju iz nekih oslobođenih područja zbog konstantnog granatiranja s rsuke strane. Stanovnike koji to žele odvozi se autobusima na sigurnija mjesta u regiji.
Proruske vlasti: 96 posto na referendumu glasalo za pripojenje Rusiji
16:23 - Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije. Vlasti svake od četiriju regija - Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižija - potvrdile su da se "za" pripojenje Rusiji izjasnilo između 96 i 98 posto birača na referendumima koje je međunarodna zajednica nazvala "lakrdijom". Podaci o tako visokom izjašnjavanju za aneksiju temelje se na 20 do 27 posto glasova, javljaju agencije Ria Novosti, Tass i Interfax, prenosi agencija AFP.
Utorak je bio završni dan referenduma u čettiri navedene regije istoka Ukrajine koje je međunarodna zajednica, posebno zapadne zemlje, nazvala kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava bez minimuma demokratskih standarda. Zapadni mediji procjenjivali su da se očekuje potpora pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto. Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije. Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.
Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četiriju regija koje predstavljaju oko 15 posto Ukrajine, ili otprilike teritorij veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament - Duma - mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.
Rusija neće tražiti izručenje odbjeglih
15.24 - Rusko ministarstvo obrane kazalo je u utorak da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo. "Rusko ministarstvo obrane u okviru djelomične mobilizacije nije poslalo niti pripremilo niti će zatražiti vlasti Kazahstana, Gruzije i drugih zemalja da prisilno vrate ruske građane", navodi se u priopćenju.
Od 21. rujna kada je Kremlj objavio djelomičnu mobilizaciju pričuvnog sastava ruske vojske deseci tisuća vojno sposobnih muškaraca izbjegli su iz Rusije, posebno u bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji te na Kavkazu. Ako ruski građanin dobije poziv za mobilizaciju i ne prijavi se u centar za novačenje, teoretski se može smatrati dezerterom i biti upisan na popis traženih osoba u Rusiji.
Ministar unutarnjih poslova Kazahstana Marat Akhmetjanov rekao je u utorak da će Astana biti prisiljena izručivati Ruse koji su izbjegli pred mobilizacijom samo u slučaju onih koji su na listi traženih osoba u Rusiji. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev izjavio je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji. Astana i Moskva su saveznici, no odnosi su zahladili od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Zapad može odgovoriti moćnim oružjem
15.00 - Lord Richard Dannatt, bivši načelnik Glavnog stožera, govorio je za Sky News o tome kako bi Zapad mogao vojno odgovoriti ako Rusija pokrene nuklearni napad. "Imamo visoko sofisticirano i vrlo sposobno konvencionalno oružje. Ako upotrijebi neku vrstu nuklearnog oružja, da, imamo mogućnost odgovoriti na nuklearno oružje, ali imamo i konvencionalno oružje ogromne moći", rekao je Dannatt.
Više pročitajte OVDJE.
Amerikanci prijete Rusiji katastrofalnim posljedicama
12:20 Vladimir Putin suočit će se s 'katastrofalnim posljedicama' ako upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, upozoravaju SAD.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan obećao je da će SAD 'odlučno odgovoriti' ako će se ruski čelnik pridržavati nuklearnog upozorenja koje je dao prošle srijede.
"Ako Rusija prijeđe ovu granicu, bit će katastrofalnih posljedica za Rusiju. Sjedinjene Države će odgovoriti odlučno",
rekao je Sullivan je za NBC.
Međutim, nije opisao kakav bi bio američki odgovor.
Putin je, inače, prijetio nuklearnim oružjem u prošlotjednom obraćanju javnosti i ustvrdio da na raspolaganju ima 'razna oružja za uništenje' te je dodao da ne blefira.
Je li riječ o sabotaži?
12:05 Dmitri Peskov, glasnogovornik Vladimira Putina, rekao da su oštećenja na plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 možda nastala zbog sabotaže.
"Trenutno ne možemo isključiti nijednu opciju", rekao je odgovarajući na pitanje je li sabotaža uzrok oštećenja na plinovodima. Također, poručio je i to d da je Kremlj jako zabrinut zbog situacije s plinovodima te da ona zahtijeva hitnu istragu jer se radi o problemu energetske sigurnosti za cijeli kontinent.
Plin iz Sjevernog toka 1 curi u Baltičko more
10.27 - Švedske pomorske vlasti izdale su obavijest kojom upozoravaju na curenje ruskog plina iz Sjevernog toka 1 u švedskim i danskim teritorijalnim vodama. Upozorenje je objavljeno nedugo nakon što je otkriveno da plin curi iz iz plinovoda Sjeverni tok 2. "Plin curi na dva mjesta iz Sjevernog toka 1. Jedno je u švedskom gospodarskom pojasu, a drugi u danskom. Radi se o dvije lokacije koje su vrlo blizu jedna drugoj", rekao je za Reuters glasnogovornik Švedske pomorske administracije (SMA).
Plin curi sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, rekao je glasnogovornik. Uzrok curenja zasad nije poznat. "Pozorno pazimo kako bismo osigurali da se nijedan brod ne približi previše mjestu curenja plina", rekao je glasnogovornik. Sinoć su, podsjetimo, danske vlasti pozvale brodove da se drže podalje od lokacije curenja plina jugoistočno od Bornholma nakon što je otkriveno da plin curi iz plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičko more. Operater plinske mreže Sjeverni tok AG objavio je da su tri plinovoda sustava Sjeverni tok pretrpjela "oštećenja bez presedana" u samo jednom danu. Operater je također objavio da je "nemoguće procijeniti kad će kapacitet sustava biti vraćen u funkciju".
Kazahstan će zaštititi Ruse koji bježe od mobilizacije
10.25 - Kazahstanski predsjednik rekao je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji zbog slanja pojačanja u rat u Ukrajini. "Posljednjih dana nam stiže puno ljudi iz Rusije. Većina je primorana otići zbog bezizlazne situacije", rekao je Kasim-Žomart Tokajev. "Moramo ih zbrinuti i dati im sigurnost", rekao je Tokajev, inače blizak saveznik Moskve koji se nakon ruske ofenzive u Ukrajini udaljio od Kremlja. Još jednom je osudio sukob u Ukrajini i pozvao na poštovanje teritorijalnog integriteta. "Teritorijalni integritet države mora biti neotuđiv, to je ključno načelo", rekao je Tokajev. Kazahstan je u gospodarskoj i carinskoj uniji s Rusijom, no gaji dobre odnose i s Kinom i Zapadom.
Rusija planira zatvoriti granice?
9.04 - Dugi redovi vozila su na raznim graničnim prijelazima Rusije sa susjednim zemljama nakon što je prva mobilizacija nakon Drugog svjetskog rata brojne muškarce natjerala na bijeg. Šef kontrolne točke u gradu Altanbulagu rekao je da je više od 3000 Rusa ušlo u Mongoliju preko prijelaza od srijede.
Šire se glasine da će do kraja rujna Kremlj donijeti odluku o zatvaranju ruskih granica, tako da bi se mnogi mogli zaputiti u Finsku, Gruziju, Mongoliju, Kazahtsan itd. Kremlj još uvijek nije donio odluku o zatvaranju ruskih granica, ali znakovito je da su tijekom jučerašnjeg dana na graničnim prijelazima osvanuli vojnici.
Ruski neovisni portal Meduza, koji djeluje iz inozemstva, piše da ruske vlasti planiraju zatvoriti granice za muškarce u dobi za mobilizaciju i to nakon "referenduma" koji su trenutačno u tijeku u samoproglašenim "narodnim republikama" Donjeck i Lugansk te okupiranim ukrajinskim teritorijima u regijama Herson i Zaporižje. Ti "referendumi" završavaju u utorak navečer.
Prema pisanju CNN-a, redovi na ruskoj strani granice s Gruzijom dugi su i po 16 kilometara. Navodi se da se na ulaz u Gruziju iz Rusije čeka i po 48 sati i kako su ruski vojnici na granični prijelaz stigli u oklopnom vozilu. Gruzijska političarka iz redova opozicije Nona Mamulašvili rekla je da oporbene stranke od gruzijske vlade traže da se zbog navale Rusa uvede režim viza ili zatvore granice. Preko granice s Finskom stiglo je od subote 16.886 Rusa, a Finske vlasti navode kako su brojni u tranzitu prema drugim zemljama Schengena.
Priznao da je stvorio Wagner
8.40 - Muškarac koji je tužio novinare zbog izvješća da je stvorio zloglasnu Wagnerovu skupinu, ipak je priznao da je on zapravo stvorio tu skupinu. Jevgenij Prigožin, koji je nakon organiziranja domjenaka za ruskog predsjednika dobio nadimak "Putinov kuhar", objavio je izjavu na društvenim mrežama svoje catering tvrtke Concord. “Išao sam po vojnim vježbalištima i pokušavao potrošiti novac da unajmim skupinu ljudi koji bi došli u Ukrajinu i branili Ruse”, rekao je. “Otišao sam na jedan od poligona i sve sam sam napravio: sam sam očistio staro oružje, sam sredio pancirke i našao stručnjake koji bi mi u tome mogli pomoći."
Wagner grupa se prvi put pojavila u istočnoj Ukrajini 2014., a kasnije je djelovala i u Siriji, Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Sudanu i Mozambiku. Njezini su plaćenici optuženi za kršenje ljudskih prava, uključujući mučenje lokalnog stanovništva. Jevgenija su novinari prvi put razotkrili prije osam godina, ali prvi put je to sam priznao.
Upucan ruski vojni časnik
8.26 - U šokantnim scenama koje se mogu vidjeti na snimci koja kruži društvenim mrežama, naoružani muškarac otvorio je vatru na vojnog časnika, dok je tisuće ljudi pokušavalo izbjeći Putinovu brutalnu politiku mobilizacije. Napadač, koji je imenovan kao Ruslan Zinin, 25, navodno je vikao "nitko se neće boriti" prije nego što je četiri puta iz neposredne blizine pucao u lokalnog vojnog regruta Aleksandra Jelisejeva. Regrutni časnik je teško ozlijeđen. Ovo se događa dok tisuće prosvjeduju protiv Putinove brutalne nove politike, koja nastoji regrutirati dodatnih 300.000 ruskih vojnika za pomoć u njegovoj krvoločnoj invaziji na Ukrajinu. Danas je otkriveno da je više od 8000 Rusa pobjeglo u Finsku, javlja The Sun.
Hoće li Putin za koji dan proglasiti aneksiju okupiranih dijelova Ukrajine?
7.56 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije izvješće svojih obavještajaca o situaciji u Ukrajini. U njemu se navodi kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin u petak 30. rujna trebao obratiti ruskom parlamentu, te kako "postoji realistična vjerojatnost da će Putin iskoristiti obraćanje kako bi formalno najavio aneksiju okupiranih regija Ukrajine".
Referendumi koji se trenutno odvijaju u okupiranim regijama Ukrajine trebali bi završiti danas. Ruski lideri nadaju se da će najava aneksije okupiranih teritorija biti percipirana kao uspjeh "specijalne vojne operacije" (kako službena Moskva naziva invaziju na Ukrajinu) te će konsolidirati podršku javnosti sukobu, stoji u izvješću. No, tu nadu će vjerojatno potkopati svijest ruske javnosti o nedavnim porazima ruskih snaga na bojišnici i značajan nemir kojeg je izazvala najava djelomične mobilizacije, tvrde britanski vojni obavještajci.
Referendumi koji se trenutno odvijaju u okupiranim regijama Ukrajine trebali bi završiti danas.
U Donbasu zadnji dan glasanja na referendumu
7.53 - Danas je posljednji dan glasanja na referendumu za stanovnike samoproglašenih republika Donjeck i Luhanske te okupiranih regija Herson i Zaporižja. Glasa se o pripojenju Rusiji.
"27. rujna je zadnji dan glasanja i jedini kada će se glasati na stacioniranim biračkim mjestima. Tijekom zadnja četiri dana glasove je prikupljalo izborno povjerenstvo na terenu. U ponedjeljak navečer odaziv stanovnika na referendum bio je 86.89 posto u Donjecku, 83.61 posto u Luhansku, 63.58 posto u Hersonu i 66.43 posto u Zaporižji", piše ruska prorežimska novinska agencija TASS.
U Ukrajini Mozart protiv Wagnera
7.04 - Dobrovoljna organizacija pod nazivom Mozart pod vodstvom vojnih veterana ističe da u Ukrajini želi pomagati i spašavati živote, prkoseći i samim svojim imenom zloglasnoj ruskoj paravojnoj skupini Wagner.
Obje skupine nose imena slavnih kompozitora, ali oni koji rade za Mozart kažu da tu sve sličnosti među njima prestaju.
Mozart čine vojni veterani koji dostavljaju humanitarnu pomoć, pomažu u medicinskoj evakuaciji i sudjeluju u obuci Ukrajinaca za borbe.
Rusija protjerala japanskog konzula uz optužbu o špijunaži
6.27 - Ruska sigurnosna služba FSB optužila je u ponedjeljak japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.
FSB je uhitio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio "oštar prosvjed" zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno.
Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.
Povjerljive informacije uključivale su i onu o suradnji Rusije s neimenovanom zemljom u azijsko-pacifičkoj regiji, navela je ruska sigurnosna služba, a konzul je za njih dao "novčanu nagradu".
