- 310. dan ruske invazije na Ukrajina
- Britanija šalje pakete za razminiravanje
- Cijene plina u Europi pale na razinu prije rata
- Putin pozvao Xija da na proljeće posjeti Moskvu
TIJEK DOGAĐANJA:
Zelenskij: U dijelovima Donbasa napredujemo
21.45 - Ukrajinske snage u Donbasu drže svoje položaje protiv ruskih postrojbi, a na nekim područjima i polako napreduju, rekao je u petak kasno u video poruci ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i najavio da će ukrajinska protuzračna obrana postati najjača u Europi. "Sveukupno, držimo svoje pozicije", rekao je Zelenskij u noćnom videoobraćanju. "Postoje i neka područja fronte na kojima polako napredujemo", dodao je.
Zelenskij je rekao i da je Ukrajina, izložena ruskim zračnim napadima, ojačala svoje protuzračne sposobnosti te da će one biti još snažnije u novoj godini, prenosi Reuters. Ukrajinski čelnik vjeruje da će ukrajinska protuzračna obrana postati najjača u cijeloj Europi, piše agencija dpa. "To će biti jamstvo sigurnosti ne samo za našu zemlju, već i za cijeli kontinent“, poručio je. Ukrajinska protuzračna obrana već sada uspijeva oboriti relativno velik broj ruskih projektila i bespilotnih letjelica, no zbog razmjera napada ne uspije ih zaustaviti sve.
Rusi od listopada gađaju ukrajinsku energetsku mrežu, što uzrokuje nestanke struje i prekide opskrbe vodom. Zelenskij je u petak govorio o „jasnoj strategiji“ za osiguranje proizvodnje i distribucije struje. „Potrebno je puno truda, no uspjet ćemo“, naglasio je. "Ovo je jedan od najvažnijih zadataka za sljedeću godinu i ne sumnjam da ćemo ga savladati." Rusija je Ukrajinu duž bojišnice iz zraka napadala i u petak, dan nakon što je ispalila desetke projektila u baražnom napadu na kritičnu infrastrukturu. Sirene za zračni napad oglasile su se tijekom noći na petak u Kijevu, a novinari Reutersa čuli su nekoliko eksplozija i zvuk protuzračne obrane južno od grada.
Rusija tvrdi da su ukrajinske snage ubile 3000 civila u Mariupolju
20.45 - Ruski dužnosnici ustvrdili su da je 3000 civila ubijeno u napadu na ukrajinski grad Mariupolj i za njihovu smrt krive ukrajinske branitelje i navodi da je protiv njih otvorilo istragu o ratnim zločinima. Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada. Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.
Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja (2,24 milijarde eura). Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade. Europska unija i Ujedinjeni narodi optužili su Moskvu za ratne zločine počinjene u osvajanju Mariupolja, no Moskva okrivljuje branitelje Mariupolja.
Aleksander Bastirkin, voditelj SKR-a i blizak suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 3000 civila. "Tijela 51 civila pronađena su na položajima koje su ukrajinski vojnici napustili u travnju 2022., a nakon cjelovitog oslobađanja i inspekcije grada njihov broj premašio je 3000", navodi SKR kako ga citira portal Ukrainska pravda. Golema razaranja civilne infrastrukture posljedica su isključivo odluke Kijeva da se koristi stanovima i bolnicama u vojne svrhe, tvrdi nadalje SKR.
Kijevske sirene od početka invazije zvonile 694 sati
19.30 - Sirene za uzbunu u Kijevu oglasile su se od početka ruske invazije 638 puta i trajale 694 sati, objavio je načelnik gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko. „To je praktički 29 dana, gotovo cijeli mjesec, koje su građani proveli u skloništima i bunkerima“, rekao je Popko. Kijev je pogođen u 52 zračna napada koji su odnijeli 120 života, uključujući petero djece, a ozlijeđeno je 495 ljudi, dodao je.
U napadima je oštećeno više od 600 zgrada, a teško je nastradala i ključna infrastruktura grada. „2022. je najgora godina u novijoj povijesti Kijeva“, zaključio je Popko dodavši da je Kijev odbio napredovanje ruskih kopnenih snaga pa se Moskva odlučila za „genocid iz zraka“.
Putin čestitao i Vučiću
18.00 - Na popisu državnika kojima je Vladimir Putin ove godine odlučio uputiti svoju novogodišnju čestitku našao se i Aleksandar Vučić. Ruski je predsjednik svom srpskom kolegi poželio da i dalje grade bilateralnu suradnju.
"Čestitajući Novu godinu i Božić predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, Vladimir Putin je istaknuo da su se rusko-srpski odnosi u godini na izmaku progresivno razvijali na principima strateškog partnerstva: praktična suradnja u trgovinskoj, ekonomskoj, kulturnoj i humanitarnoj sferi, produbljeno povjerenje, politički dijalog i koordinacija napora u međunarodnim i regionalnim poslovima, što je posebno potrebno u aktualnoj teškoj geopolitičkoj situaciji. Nadam se da ćemo zajedničkim naporima moći dalje graditi konstruktivnu i višestranu bilateralnu suradnju na dobrobit bratskih naroda Rusije i Srbije", istaknuo je predsjednik Rusije u poruci.
Samoproglašeni Donjeck i Luhansk usvojili nove 'ustave'
16.30 - Ruska državna prorežimska novinska agencija TASS javlja da su samoproglašene republike Donjeck i Luhansk, koje je Rusija anektirala, danas su usvojile nove "ustave". Vođa Donjecka Denis Pušilin rekao je da je ovo povijesni događaj. "Ova etapa označava povratak Donbasa u krilo ruske kulturno-povijesne tradicije, ispunjenje naših nada, postizanje cilja kojemu smo težili dugih osam godina", rekao je Pušilin, piše TASS. "U Donjecku je 76 zastupnika prisutnih na sastanku glasalo za usvajanje ustava, a u Luhansku je parlament usvojio novi ustav republike jednoglasnim glasovanjem 43 zastupnika", navodi TASS.
Minsk: Malo vjerojatno da je ukrajinski projektil slučajno ušao u zračni prostor
15:33 - Tajnik bjeloruskog Vijeća sigurnosti u petak je rekao da je "malo vjerojatno" da je ukrajinski projektil srušen u četvrtak slučajno ušao u bjeloruski zračni prostor, izvijestila je ruska državna agencija RIA. Taj je dužnosnik također izjavio u intervjuu ruskom listu Sputnik Bjelorusija da je vjerojatno postojala neka "namjera" iza njegova lansiranja.
Bjeloruska državna novinska agencija BeITA izvijestila je da je ukrajinski protuzračni projektil S-300 pao u četvrtak na teritorij Bjelorusije tijekom jednog od najvećih ruskih raketnih napada na Ukrajinu od početka rata. Bjelorusko ministarstvo obrane objavilo je da je ukrajinski projektil oborila bjeloruska protuzračna obrana.
BelTA je izvijestila da je projektil koji je pao u Bjelorusiji došao s ukrajinskog teritorija. Objavila je fotografiju na kojoj su, kako tvrdi, prikazani dijelovi projektila S-300 na praznom poljoprivrednom zemljištu.
Putin neće čestitati Novu godinu Bidenu, Scholzu i Macronu
14:00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin neće čestitati Novu godinu američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, objavio je u petak Kremlj.
"Te kolege ništa nam ne čestitaju. Zapravo, nemamo nikakvih kontakata s njima. I uzevši u obzir neprijateljske poteze koje stalno poduzimaju, predsjednik im neće čestitati", rekao je novinarima Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika.
Putin je s druge strane poslao čestitke za Novu godinu na adrese više svjetskih čelnika bliskih Kremlju. Po popisu koji je u petak objavio njegov ured, to su kineski predsjednik Xi Jinping, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sirijski predsjednik Bašar al-Asad, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i indijski premijer Narendra Modi. Čestitao je i Silviju Berlusconiju i bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schroederu.
Xi Putinu: Put do mira u Ukrajini neće biti gladak
13:58 - Kineski predsjednik Xi Jinping tijekom današnjeg virtuačnog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom rekao je da bi njihove zemlje trebale blisko koordinirati i surađivati u međunarodnim poslovima, javljaju kineski državni mediji.
Xi je također rekao da put do mirovnih pregovora o Ukrajini neće biti gladak i da će Kina nastaviti zastupati svoj "objektivan i pošten stav".
Rusi i danas raketiraju ukrajinske regije, jedna osoba poginula
12:21 - I danas je nastavljeno rusko raketiranje ciljeva u Ukrajini. Prema izvješćima, jedna je osoba ubijena u granatiranju Semenivke, grada u regiji Černihiv na sjeveru zemlje. Kirilo Timošenko, zamjenik predstojnika ureda predsjednika Ukrajine, rekao je da je Semenivka ostala bez struje nakon tri raketna udara te da se zasad zna za jednu poginulu osobu.
Dmitro Živicki, guverner regije Sumi na sjeveroistoku Ukrajine, koja graniči s Rusijom , objavio je na Telegramu da je Rusija tijekom noći granatirala tri naselja u tom području. Zračna uzbuna prijepodne je oglašena i u Mikolajivskoj regiji, ali napada zasad nije bilo.
Xi: Kina je spremna pojačati suradnju s Rusijom
12:11 - Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da je Peking spreman pojačati političku suradnju s Moskvom. Xi je to rekao tijekom virtualnog sastanka s Vladimirom Putinom, prema prijevodu njihovog poziva u ruskim državnim medijima.
"U kontekstu teške međunarodne situacije, Kina je spremna povećati političku suradnju s Rusijom" i "biti globalni partner", rekao je Xi, prema izvješću ruskih državnih medija.
Anketa: Putinu porastao rejting, uživa povjerenje 78,5 posto Rusa
12:02 - Razina povjerenja ruskih građana u predsjednika Vladimira Putina porasla je za 0,4 postotna boda na 78,5 posto u proteklom tjednu, prema podacima Sveruskog centra za istraživanje javnog mnijenja - obbjavila je ruska agencija TASS.
Anketa je provedena od 19. do 25. prosinca među 1600 ruskih ispitanika starijih od 18 godina.
Xi na proljeće dolazi u službeni posjet Moskvi?
11:30 - Danas su putem konferencijske videoveze razgovarali ruski i kineski predsjednici, Vladmir Putin i Xi Jinping. Putin je, kako prenosi Reuters, rekao Xiju kako ga očekuje u posjetu Moskvi na proljeće.
"Očekujemo vas, dragi gospodine predsjedniče, dragi prijatelju, očekujemo vas sljedećeg proljeća u državnom posjetu Moskvi", rekao je Putin i dodao da će taj posjet "pokazati svijetu bliskost Rusije i Kine".
Govoreći oko osam minuta, Putin je rekao da rusko-kineski odnosi postaju sve važniji kao stabilizirajući čimbenik te da mu je cilj produbiti vojnu suradnju između dviju zemalja.
Xi je Putinu rekao da je Kina spremna povećati stratešku suradnju s Rusijom u kontekstu onoga što je nazvao "teškom" situacijom u svijetu općenito.
Vojni stručnjak: 'Rusi bi uskoro mogli pokrenuti ofenzivu, ali će vjerojatno propasti'
11:21 - Lord Dannatt, bivši načelnik Glavnog stožera britasnkih oružanih snaga rekao je za Sky News da je Rusija mobilizirala veliki broj dodatnih vojnika i da bi uskoro mogla pokrenuti ofenzivu.
"No, druga je stvar koliko su ti vojnici opremljeni i obučeni za borbu. Ako Rusi pokrenu ofenzivu, prilično sam siguran da neće uspjeti. A ako Ukrajinci onda budu imali priliku pokrenuti protuofenzivu, mislim da bi uz podršku koju im je Zapad dao u smislu obuke, oružja, streljiva i sličnog, mislim da bi itekako mogla biti uspješna. Toliko uspješna da slomi moral ruske vojske. To bi naravno moglo promijeniti cijelu dinamiku na bojnom polju i zapravo dinamiku cijelog rata", kazao je Dannatt.
Po njemu, situacija na ratištu je sada "u rukama zime".
"Ako pogledate povijesne knjige, zima je favorizirala Ruse. Ali mislim da je ruska vojska tako loše opremljena, vođena i obučena da će ovom prilikom zima biti naklonjena Ukrajincima. Mislim da trebamo pričekati početak proljeća prije nego što dođe do velikih pokreta na bojnom polju", kazao je
On smatra da su jučerašnja ruska bombardiranja ciljeva diljem Ukrajine odraz činjenice da Rusi "znaju da ne mogu puno napredovati na terenu".
Danas će razgovarati Xi i Putin, Kini je dosta ruskog rata
9:00 - Kineski predsjednik Xi Jinping i ruski Vladimir Putin trebali bi razgovarati danas putem videoveze, priopćio je Kremlj, a analitičari očekuju slabljenje potpore kineskog čelnika ruskom predsjedniku nakon više od 10 mjeseci rata u Ukrajini i dok se Kina suočava s novim velikim valom epidemije covida-19, piše CNN. Dvojica čelnika trebala bi, između ostalog, razmijeniti mišljenja o strateškom partnerstvu, rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Moskva i Peking sklopili su partnerstvo "bez ograničenja" nekoliko tjedana prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači. Kina je od tada odbila osuditi agresiju, opetovano optužujući NATO i SAD kao odgovorne za sukob. Kina je ostala jedna od ključnih preostalih saveznica međunarodno sve izoliranije Rusije. No nakon više od 10 mjeseci žestokog rata, svijet izgleda bitno drugačije, a dinamika partnerstva Kine i Rusije promijenila se u skladu s tim - tvrde stručnjaci.
"Kina jedva čeka da rat završi", rekao je Yun Sun, direktor kineskog programa pri think tanku Stimson Center iz Washingtona.
“Xi će pokušati Putinu naglasiti važnost mira. Dok Rusija postaje nestrpljiva zbog nedostatka napretka na bojnom polju, u očima Kine sazrijeva trenutak za mirovne pregovore", dodao je.
Ukrajina: Noćas smo oborili 16 dronova-kamikaza
8:45 - Rusija je tijekom prošle noći lansirala 16 tzv. dronova-kamikaza, ali ih je ukrajinska protuzračna obrana sve oborila - javlja reuters pozivajući se na informaciju zapovjedništva ukrajinskih zračnih snaga. Dronovi su poslani s jugoistoka i sjevera.
Prethodno je vojna uprava Kijeva obavijestila stanovnike da je pet dronova iranske proizvodnje Shahed ušlo u zračni prostor Kijeva, a krhotine jednog udarile su u upravnu zgradu u Holosijevu.
Cijene plina u Europi pale na razinu prije rata u Ukrajini
8:41 - Cijene plina u Europi pale su na razinu iz vremena prije prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači, piše Guardian. Toplije vrijeme diljem kontinenta ublažilo je zabrinutost zbog nestašica.
Terminski ugovor za europski plin za mjesec dana unaprijed u srijedu je pao na 76,78 eura po megavatsatu, što je najniža razina u posljednjih 10 mjeseci. Ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala je globalna energetska tržišta i prisilila europske zemlje, uključujući industrijsku moćnu Njemačku, da potraže alternativne dobavljače.
Britanija šalje komplete za razminiranje
7.10 - Velika Britanija izvijestila je u petak da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i sto kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom. "Rusko korištenje mina i ciljanje civilne infrastrukture potvrđuje šokantnu okrutnost Putinove invazije", rekao je u izjavi britanski ministar obrane Ben Wallace.
"Novi paket britanske vojne potpore po njegovim riječima pomoći će Ukrajini sigurno očistiti minirana područja i zgrade dok oslobađa svoj zakoniti teritorij. Metalni detektori, njemačkog proizvođača Vallon mogu pomoći vojnicima da na cestama i stazama uklone opasnost od mina dok kompleti služe za deaktiviranje upaljača na neaktiviranim minama.
Wallace je izjavio u četvrtak da će Britanija dodijeliti Ukrajini 2,3 milijarde funti vojne pomoći u 2023. što je na razini ovogodišnjeg osiguranog iznosa.
Stanovnici Kijeva pozvani u skloništa
7.00 - Vlasti glavnog ukrajinskog grada Kijeva pozvali su u petak rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije u tijeku je napad dronovima. Upozorenje građanima objavile su nešto iza dva sata kijevske gradske vlasti putem svog kanala aplikacije Telegram dok su gradom odjekivale sirene. Guverner kijevske regije Olekskiy Kuleba rekao je na Telegramu da je u tijeku napad dronovima.
Svjedok je rekao Reutersu da je 20 kilometara južno od Kijeva čuo nekoliko eksplozija i odjek protuzračne paljbe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u četvrtak putem društvenih mreža da su zračne snage širom Ukrajine u tom danu odbile 54 ruska projektila i 11 dronova. Priznao je da je u četvrtak navečer većina regija u Ukrajini pogođena nestancima struje nakon novog ruskog granatiranja kojemu je cilj ponovno bila energetska infrastruktura. "Večeras je nestala struja u većem dijelu Ukrajine. Posebno je teško u regiji Kijeva i u samom glavnom gradu, u regiji Lavova, u Odesi, Hersonu i okolici, u Vinici i Zakarpatju", rekao je.
Rusija je u četvrtak ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je od početka rata jedan od najvećih zračnih napada.
